Svaki drugi hrvatski građanin nema novca za neočekivane izdatke - Monitor.hr
29.11.2018. (16:30)

Gologuzi na zimi

Svaki drugi hrvatski građanin nema novca za neočekivane izdatke

Čak 56,2 posto hrvatskih građana ne može se suočiti s nepredviđenim troškovima, pokazuje najnovije izvješće Eurostata (ovdje). Dakle, više nego svaki drugi ne raspolaže ušteđevinom kojom bi mogli pokriti nekakav veći kvar u kućanstvu, oštećenje automobila, financijski šok zbog gubitka posla itd. Lošiji su samo Latvijci gdje 59,9% nema rezervu za rješavanje problema, dok su Bugari bolji (53,2%). EU prosjek je 33,9%, a najbolje stoje na Malti s 15,8% nespremnih na financijski problem. T-Portal



Slične vijesti

15.07. (09:30)

Kinezi do Pariza

2100. godine EU će imati 20 milijuna stanovnika manje, Hrvatska – 2 milijuna

U sljedećih 80 godina stanovništvo Europske unije smanjit će se za 20 milijuna ljudi i umjesto sadašnjih 513 milijuna EU će 2100. imati oko 493 milijuna stanovnika. Hrvatska će tada imati 2,3 milijuna stanovnika, objavio je Eurostat (ovdje pregled podataka za 2018.). Europski statistički ured objavio je i odličnu infografiku koja prikazuje broj stanovnika određene dobi po pojedinačnim državama, kao i projekcije za 2100. – ono što je očito za Hrvatsku da će opasti broj svih dobnih skupina, osim onih iznad 65, a pogotovo iznad 85 godina (ilustracija gore, o bojama je stanje danas – muškarci plavo, žene crveno, okvir je projekcija za 2100.). Novi list

25.06. (18:30)

Lista na kojoj je dobro biti dolje

Odlična infografika – usporedba cijena hrane, pića, stanovanja u državama EU

Eurostat je pustio odličnu vizualizaciju u kojoj uspoređuje cijene određenih skupina proizvoda u određenim državama s europskim  prosjekom te državama u kojima su te skupine proizvoda najjeftiniije, odnosno najskuplje. Npr. cijena hrane u Hrvatskoj je na 96% prosjeka EU, Rumunjska je najjeftinija s 65%, a najskuplja Švicarska (uključena u statistiku iako nije u EU) sa 163%. Troškovi stanovanja u Hrvatskoj su na 43% prosjeka EU, u Bugarskoj 33%, a u Švicarskoj 174%. Provjerite ovdje sve.

23.06. (10:30)

Zlostavljanje statistikom

Eurostat treba prestati mučiti Hrvate ili: kako zaustaviti pad broja stanovnika

U novoj kolumni za Ekonomski lab, Velimir Šonje ironizira statistike koje dolaze od Eurostata kao “jednog od najvećih prikrivenih neprijatelja hrvatske države i hrvatskoga naroda”. “Potvrdom da je Hrvatska druga najsiromašnija zemlja EU, Eurostat je nastavio s nizom objava koje stvaraju kolektivnu anksioznost u domaćoj javnosti. Barem u onom dijelu javnosti koja čita i zna što je Eurostat”, kaže. Nedavno su objavljeni novi podaci o padu stanovništva, koji Hrvatsku svrstavaju na peto mjesto, bolje samo od Litve, Latvije, Rumunjske i Bugarske.

14.04. (08:49)

Neslavni rekorderi europske statistike

Više od polovice mladih Hrvata (do 34 godine) još živi sa roditeljima, dvostruko više od EU prosjeka

Jedina zemlja u kojoj mladi kasnije napuštaju roditeljsko gnijezdo od Hrvatske je Malta. Dok je na Malti prosječna dob stambenog osamostaljenja 32,2 godine, u Hrvatskoj je ona 31,9 godina, prema podacima Eurostata. U Švedskoj koja najbolje stoji po ovom pitanju, prosječna dob je 21 godina, u Danskoj 21,1 godina, u Luksemburgu 21,4 godine, a u Finskoj 21,9 godina. Na drugom kraju ove rang-liste, nakon Malte i Hrvatske slijede Slovačka (30,8 godina), Italija (30,1 godina), Grčka (29,4 godine) i Španjolska (29,3 godine). Navodno više od polovice (58,7%) mladih Hrvata u dobi od 25 do 34 godine još uvijek živi sa svojim roditeljima, što Hrvatsku čini neslavnim rekorderom po ovoj statistici. A prosjek na razini EU iznosi – upola manje nego u Hrvatskoj! Index

13.03. (21:00)

Hrvatska i Irska u siječnju imale najveći rast industrijske proizvodnje u EU, nakon dva mjeseca pada po Eurostatu u siječnju Hrvatska poskočila za 9,6 posto

27.01. (21:30)

Presiromašni za život, premladi za smrt

Siromaštvo u Europi prijeti 14% penzionera – a postotak godinama raste

U 2017. godini, 14,2 posto europskih penzionera je bilo pod prijetnjom siromaštva, dok ih je 2013. bilo 12,6 posto. Najveći udio u Estoniji – 46,1 posto, iznad prosjeka ih je i u Velikoj Britaniji (19,1 posto) i Njemačkoj (17,5 posto), dok je najmanje, zanimljivo, u Turskoj – 4,9 posto. U zemljama regije, siromaštvo najviše prijeti penzionerima u Hrvatskoj – 24,5 posto, u Srbiji 17,5 posto, 15,9 posto u Sloveniji i 7,1 posto u Makedoniji. Ovdje cijela tablica. al Jazeera

12.12.2018. (21:30)

Zamka za kunu

Većina se samozaposli jer – im se ukaže dobra prilika

23 posto samozaposlenih u Europskoj uniji u 2017. odlučilo se pokrenuti vlastiti posao jer im se ukazala povoljna prilika, pokazuju novi Eurostatovi podaci. Bugara je najviše u ovoj kategoriji, 42%, a i Hrvati su iznad prosjeka – na 25% (grafikon gore). Prošle je godine u Europskoj uniji bilo 228 milijuna zaposlenih, od čega je njih 33 milijuna spadalo u kategoriju samozaposlenih, što bi bilo 14% svih zaposlenih. Index