Vojković: Zašto toliko zaostajemo? Jer ne mijenjamo ništa - Monitor.hr
27.06. (14:00)

Muke po Eurostatu

Vojković: Zašto toliko zaostajemo? Jer ne mijenjamo ništa

Dok traje prvenstvo maše se zastavama i nitko ne postavlja nezgodna pitanja – a nema ničeg što političar voli više od tog. A loša vijest koja nam je zbog nogometa promakla su nedavna izvješća Eurostata, koji je objavio podatke o potrošnji po glavi stanovnika Europske unije, ali i nekih drugih europskih država, i to mjereno po paritetu kupovne moći (purchasing power parity), mjerilu koje uzima stvarnu vrijednost dobara i usluga koje građani mogu dobiti za istu svotu novca. Po tom dosta dobrom pokazatelju standarda u Europskoj uniji od nas je gora samo Bugarska. Rumunji su nas uvelike prešišali. Rumunjska, zemlja koja je nekada bila pojam sirotinje, zatvorena i pod teškom diktaturom, danas je bogatija od nas. Bogatiji su i Mađari. Bogatiji su i Poljaci. Čehe i Slovake nećemo ni spominjati, komentira Goran Vojković za Index.


Slične vijesti

Nedjelja (07:30)

I staro i mlado na ebay

Online trgovina širi se na sve dobne skupine

Pokazuje novi Eurostat. Prošle 2020. godine oko 65% svih odraslih osoba (u dobi od 16 do 74 godine) u EU je kupilo/naručilo robu ili usluge na Internetu tijekom 12 mjeseci prije istraživanja, objavio je Eurostat. Mlađi ljudi u dobi od 25-34 godine imali su 2,5 puta veću vjerojatnost da su koristili Internet za kupovinu (83%) nego ljudi u dobi od 65-74 godine (33%).  Kupovina putem Interneta postala je češća u EU jer se korištenje Interneta širi na sve dobne skupine. Potrošači cijene dostupnost širokom rasponu proizvoda u bilo koje vrijeme i bilo gdje, uz dodatnu pogodnost posebnih cijena. Događaji poput crnog petka, kao i cyber ​​ponedjeljka, neke su od prilika u kojima online kupnja ima prednost u kalendaru. Mreža

23.06. (11:10)

Time is on our side

Hrvatska je druga najsiromašnija država EU, od nas je gora samo Bugarska

Eurostat je objavio podatke o potrošnji po glavi stanovnika u 2020. godini. Pet zemalja je 25-33 posto ispod prosjeka EU, a to su Slovačka, Latvija, Mađarska, Hrvatska i Bugarska. N1

04.02. (10:30)

Klikshop

U EU 8 od 10 korisnika Interneta kupuje online

Udio e-kupaca među korisnicima interneta porastao je tijekom pandemije, pri čemu je najveći udio od 78% zabilježen u dobnim skupinama 16-24 i 25-54 godina. Generalno, kada se uzmu u obzir svi pojedinci u dobi od 16 do 74 godine u EU, udio internetskih kupaca je 64%, pri čemu je Danska imala najveći udio od 89%, dok je Bugarska imala najmanji – 31%. Bug.hr

24.01.2020. (20:30)

Kod nas je kriminal na državnom nivou

Hrvatska je najsigurnija zemlja u EU, ali građani su bolesni, siromašni i nesretni

Hrvatska ima najnižu (2,6%) stopu žrtava kriminala, nasilja i vandalizama u EU, sudeći po podacima Eurostata. Imamo najmanji udio učenika (3,3%) koji napuštaju rano školovanje, a ubrajamo se i među najljepše zemlje. No, BDP po stanovniku u Hrvatskoj  je 12.600 eura, a u EU 31.000 eura. Očekivana životna dob za muškarce je 57,1, a za žene 58,7 godina. Prosjek Unije je 63,5 za muškarce i 64,2 za žene. Iza Bugarske i Letonije, nalazimo se na trećem mjestu najnesretnijih naroda EU.  Večernji
15.07.2019. (11:30)

Kinezi do Pariza

2100. godine EU će imati 20 milijuna stanovnika manje, Hrvatska – 2 milijuna

U sljedećih 80 godina stanovništvo Europske unije smanjit će se za 20 milijuna ljudi i umjesto sadašnjih 513 milijuna EU će 2100. imati oko 493 milijuna stanovnika. Hrvatska će tada imati 2,3 milijuna stanovnika, objavio je Eurostat (ovdje pregled podataka za 2018.). Europski statistički ured objavio je i odličnu infografiku koja prikazuje broj stanovnika određene dobi po pojedinačnim državama, kao i projekcije za 2100. – ono što je očito za Hrvatsku da će opasti broj svih dobnih skupina, osim onih iznad 65, a pogotovo iznad 85 godina (ilustracija gore, o bojama je stanje danas – muškarci plavo, žene crveno, okvir je projekcija za 2100.). Novi list

25.06.2019. (20:30)

Lista na kojoj je dobro biti dolje

Odlična infografika – usporedba cijena hrane, pića, stanovanja u državama EU

Eurostat je pustio odličnu vizualizaciju u kojoj uspoređuje cijene određenih skupina proizvoda u određenim državama s europskim  prosjekom te državama u kojima su te skupine proizvoda najjeftiniije, odnosno najskuplje. Npr. cijena hrane u Hrvatskoj je na 96% prosjeka EU, Rumunjska je najjeftinija s 65%, a najskuplja Švicarska (uključena u statistiku iako nije u EU) sa 163%. Troškovi stanovanja u Hrvatskoj su na 43% prosjeka EU, u Bugarskoj 33%, a u Švicarskoj 174%. Provjerite ovdje sve.

23.06.2019. (12:30)

Zlostavljanje statistikom

Eurostat treba prestati mučiti Hrvate ili: kako zaustaviti pad broja stanovnika

U novoj kolumni za Ekonomski lab, Velimir Šonje ironizira statistike koje dolaze od Eurostata kao “jednog od najvećih prikrivenih neprijatelja hrvatske države i hrvatskoga naroda”. “Potvrdom da je Hrvatska druga najsiromašnija zemlja EU, Eurostat je nastavio s nizom objava koje stvaraju kolektivnu anksioznost u domaćoj javnosti. Barem u onom dijelu javnosti koja čita i zna što je Eurostat”, kaže. Nedavno su objavljeni novi podaci o padu stanovništva, koji Hrvatsku svrstavaju na peto mjesto, bolje samo od Litve, Latvije, Rumunjske i Bugarske.

14.04.2019. (10:49)

Neslavni rekorderi europske statistike

Više od polovice mladih Hrvata (do 34 godine) još živi sa roditeljima, dvostruko više od EU prosjeka

Jedina zemlja u kojoj mladi kasnije napuštaju roditeljsko gnijezdo od Hrvatske je Malta. Dok je na Malti prosječna dob stambenog osamostaljenja 32,2 godine, u Hrvatskoj je ona 31,9 godina, prema podacima Eurostata. U Švedskoj koja najbolje stoji po ovom pitanju, prosječna dob je 21 godina, u Danskoj 21,1 godina, u Luksemburgu 21,4 godine, a u Finskoj 21,9 godina. Na drugom kraju ove rang-liste, nakon Malte i Hrvatske slijede Slovačka (30,8 godina), Italija (30,1 godina), Grčka (29,4 godine) i Španjolska (29,3 godine). Navodno više od polovice (58,7%) mladih Hrvata u dobi od 25 do 34 godine još uvijek živi sa svojim roditeljima, što Hrvatsku čini neslavnim rekorderom po ovoj statistici. A prosjek na razini EU iznosi – upola manje nego u Hrvatskoj! Index