Sve manje mladih želi u vojsku otkad je naknada smanjena na 1500 kuna - Monitor.hr
11.08.2016. (07:31)

Nestručno osposobljavanje

Sve manje mladih želi u vojsku otkad je naknada smanjena na 1500 kuna

Interes mladih za dragovoljno služenje vojnog roka iz godine u godine opada, a glavni razlog je – mjesečna novčana naknada. Naime, trend broja prijavljenih počeo je padati 2012. godine, kada je naknada smanjena sa 2660 kuna na 1500 kuna. Osim toga, ukinuta je i besplatna sportska oprema. Jutarnji


Slične vijesti

Srijeda (20:00)

Vojska od ratnih veterana

Raos: Europa ide u remilitarizaciju, ali ima jedan problem – stanovništvo stari

Ako cijeli europski dio Saveza uspije vratiti vojni rok te ga primijeniti i na djevojke i na mladiće, ostaje i dalje pitanje primjene pravila o prizivu savjesti, balansiranja između borbenog i neborbenog (civilna zaštita i spašavanje) načina služenja vojnog roka, ali i pitanje demografije. Naime Europa stari te će buduća vojna spremnost ipak ponajviše ovisiti o raspoloživosti mladih muškaraca (od 18 do 30 godina) u općoj populaciji. Dok ne riješi taj gorući problem, Europa neće doista biti sigurna, bez obzira na to koliko izdvajala za obranu. Višeslav Raos za tportal

08.06. (19:00)

Kad ti robot ore njivu i razminirava bojište

Izumili robotski traktor bez kabine za plug i front

Voltrac je električni traktor bez kabine koji upravljaš kao dronom, a koristi se u poljoprivredi i vojsci. Ima nosivost 4 tone, doseg do 20 sati i vuče klasične plugove, ali i prenosi kontejnere po bojištu. AI sustav uči kako najbolje tretirati tlo, a uz vojne dodatke može ometati napade i čistiti mine. Tvrtka razvija sve interno i najavljuje potpunu autonomiju. S 30% nižim troškovima održavanja i 70% manje dijelova, Voltrac je plug-and-play rješenje za oranice i ratne zone. Bug

20.05. (22:00)

Rastu li obrambeni budžeti, ili nam samo raste račun?

Europa se nada da će vojna ulaganja potaknuti gospodarski rast i inovacije, stručnjaci skeptični

Europa, suočena s agresivnim ratom u Ukrajini, masovno ulaže u obranu, s nadom da će to potaknuti tehnološke inovacije koje će se preliti u civilni sektor, slično kao u SAD-u. Europska komisija odobrila je 800 milijardi eura za vojnu potrošnju, a Njemačka planira bilijun. Iako stručnjaci vide potencijal za rast produktivnosti, skeptici upozoravaju na visoke javne dugove i smanjenje socijalnih davanja. Velik dio sredstava još uvijek odlazi američkim tvrtkama, dok se Unija bori da ojača vlastitu obrambenu industriju i potakne konkurentnost. tportal

18.05. (16:00)

Topovi umjesto tulipana: Europa jača mišiće

Njemačka i saveznici dižu obrambene proračune, Poljska prednjači u naoružavanju

Europske sile značajno povećavaju vojne izdatke. Njemačka planira ulagati čak 5% BDP-a, Poljska već troši preko 4% i udvostručuje broj vojnika, dok Francuska i dalje gradi globalnu vojnu prisutnost kao jedina EU nuklearna sila. Velika Britanija ulaže u tehnologiju, a Italija želi postati tenkovska sila. Unatoč tim ulaganjima, Europa ostaje iza SAD-a, Rusije i Kine po globalnoj vojnoj snazi. Za mnoge članice NATO-a, rat u Ukrajini označio je kraj ere vojnih ustezanja. DW

20.04. (19:00)

Kad ti je neprijatelj signal, a puška – kod

Bitke bez metaka: moderno ratovanje u doba algoritama i nevidljivih frontova

U doba kad vojne parade više sliče tehnološkim sajmovima, ratovanje se seli iz rovova u digitalne oblake i nevidljive mreže. Klasika poput pješaštva i pušaka ustupa mjesto dronovima, AI-ju i algoritmima koji odlučuju o životu i smrti. Dok javnost gleda tenkove, u pozadini se odvijaju borbe u svemiru, nadzoru i kodu. Tu su i misteriozni materijali poput fogbanka, laseri koji ne ubijaju nego zasljepljuju, i EMP-ovi koji gase svjetla civilizacije bez ispaljenog metka. Kroz sve to provlače se korporativni interesi i tajnovitost, a granica između znanosti, mita i vojne stvarnosti postaje sve tanja. Ispada da nam se rat već dogodio – samo što ga nismo prepoznali. Lider

18.04. (16:00)

Europa trenira mišiće pred ogledalom, dok Amerika traži protein shake

Koliko je izgledno da će EU ići u stvaranje zajedničke vojske? Za sada ne postoje nikakvi službeni planovi

Europa — uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo — trenutno ima 1,47 milijuna aktivnih vojnika. S druge strane, do kraja 2024. ruska prisutnost u Ukrajini narasla je na 700.000 vojnika. Francuska raspolaže s najviše – više od 200 tisuća, Njemačka oko 180 tisuća, slijede Poljska i Italija s oko 20 tisuća aktivnih vojnika manje. U kratkom roku, glavni izazov Europe nije da vojno zamijeni Sjedinjene Američke Države “jedan na jedan”, već pronaći način da ojača vlastite obrambene kapacitete i bolje koordinira postojeće snage. N1 prenosi Euronews.

01.04. (13:00)

Kad topovi govore, novčanici šute

Europa ubrzano prelazi na ratnu ekonomiju

Ratna ekonomija podrazumijeva mobilizaciju industrije, radne snage i resursa u korist vojne proizvodnje. To često znači veću državnu kontrolu, rast potrošnje i inflacije te smanjenje socijalnih izdataka. Najveći dobitnici su obrambene, tehnološke i medicinske industrije. EU se uključuje s planom „ReArm Europe“ vrijednim 800 milijardi eura. Njemačka olakšava vojna ulaganja izmjenom ustava. Ratni sukobi u Rusiji, Ukrajini i drugim zemljama dodatno ubrzavaju ovu prilagodbu, dok Europa pokušava ojačati svoju obrambenu neovisnost. DW

20.03. (17:00)

Od "mir, ljubav i NATO" do "tko jače udari"

Europa se naoružava: obrana (opet) postaje prioritet

Europa priznaje da se previše opustila kad je riječ o obrani. Nova Bijela knjiga EU-a jasno poručuje: Rusija ostaje dugoročna prijetnja, a ni Kina, Bliski istok i cyber napadi ne pomažu. Do 2030. Unija mora značajno ojačati obrambene sposobnosti, uz plan ReArm-Europe vrijedan 800 milijardi eura. Cilj je više koordinacije, kompatibilnija oprema i jačanje vojne industrije EU-a. NATO ostaje ključan, ali SAD sve jasnije sugerira da se Europa sama pobrine za vlastitu sigurnost. Ukratko, više vojske, manje iluzija. DW

20.03. (09:00)

Zajednički dug – put u svijetlu budućnost ili samo skupa epizoda?

EU planira zajedničke obveznice za vojsku – korak prema dubljoj integraciji

Europska komisija predlaže izdavanje zajedničkog duga od 150 milijardi eura za financiranje vojne opreme, što odražava Trumpov pritisak na Europu da preuzme odgovornost za vlastitu sigurnost. Njemačka, nekada protivnica zajedničkog zaduživanja, sada podržava ideju, mijenjajući dinamiku unutar EU-a. Ova inicijativa mogla bi označiti „Hamiltonov moment“ za Europu, približavajući je fiskalnoj uniji. Međutim, izazovi ostaju, posebno oko prikupljanja sredstava putem poreza, što zahtijeva jednoglasnu podršku članica. tportal

17.03. (19:00)

Od investicija u mir do profita od rata

Privatni kapital naoružava Europu uz blagoslov Bruxellesa

Plan ReArm Europe oslanja se na privatni kapital i Europsku investicijsku banku (EIB) za financiranje obrane. EIB neće kreditirati smrtonosno oružje, ali će omogućiti zajmove za infrastrukturu, tehnologije ometanja i zaštitu granica. Europska komisija planira ublažiti fiskalna ograničenja kako bi članice povećale vojnu potrošnju. Cilj je i jačanje tržišta kapitala kroz uniju za štednju i ulaganje, potičući povrat investicija u Europu. Hrvatska bi mogla povećati izdvajanja za obranu na više od 2% BDP-a. Bruxelles računa da bi Europa mogla imati 650 milijardi eura za obranu u četiri godine. Belgijski stručnjaci predviđaju pravne izazove zbog nespojivosti s EU proračunskim pravilima. Odluke će se donositi kvalificiranom većinom, zaobilazeći veto proruskih država. Komisija planira deregulaciju obrambene industrije i zajedničku nabavu, dok istočne članice EU-a povećavaju izdvajanja za obranu. Poslovni