Švedska useljenička politika ima i drugu stranu medalje

Naličje gostoprimstva

Švedska useljenička politika ima i drugu stranu medalje

Švedska useljenička politika vjerojatno je među najdarežljivijima u svijetu, ali ta medalja ima i drugu stranu – poraznu statistiku integracije useljenika u švedsku radnu snagu. Slabo zapošljavanje useljenika, što je temelj prihvaćanja u društvo, pomoglo je stvaranju etničke niže klase i dovelo je u pitanje otvorenost švedskog uma prema strancima i potaknulo jačanje krajnje desnice. “Nisam došao u Švedsku zbog socijalne pomoći. Želim samo da mi se dopusti da živim svoj život u skladu sa svojom naobrazbom”, kaže Mahad Mohamed Muse, 27-godišnji anesteziolog koji je nedavno pronašao posao u ‘duty free shopu’ na aerodromu u Stockholmu. Dnevnik.hr

Švedska

Kad ekonomija pita: "A tko će to sve platiti?"

Izbjeglice još na minusu, ali Šveđani vide svjetlo na fiskalnom kraju tunela

Švedski Nacionalni institut za ekonomska istraživanja utvrdio je da izbjeglice trenutno godišnje “koštaju” proračun oko 2500 eura, dok ostali imigranti donose prosječnih 4800 eura prihoda. Analiza od 1983. pokazuje da su izbjeglice cijelo vrijeme bili neto trošak, dok su imigranti općenito tek nedavno postali pozitivni faktor. Glavni razlog za poboljšanje su visokoobrazovani stranci, a nehumanitarni imigranti. Očekuje se da će se i izbjeglice uskoro uključiti na tržište rada i time pridonijeti državnoj blagajni. Index

imigranti izbjeglice strani radnici Švedska

Samo da ne postanu česti

Napadač u Švedskoj je najvjerojatnije djelovao sam, deset mrtvih, ima još ranjenih

Napadač (35-godišnjak) pucao u školi za odrasle Campus Risbergska u Örebru u Švedskoj, eksplozija se čula u Örebru tijekom pretrage doma osumnjičenog, policija ne isključuje mogućnost pomagača, potvrđeno je da će škola ostati zatvorena, napadač nije imao policijski dosje, ali je moguće da je imao dozovlu za oružje. Švedska se suočava s nizom pucnjava i bombaških napada kriminalnih bandi, no smrtonosni napadi u školama u toj zemlji nisu česti. (Index)

napad u školi napad u Švedskoj Švedska

I opet je za sve kriva Njemačka

Švedski primjer: U istoj državi električna energija skuplja je 167 puta na jugu nego na sjeveru

Pet kruna (0.43 eura) u južnoj Švedskoj, a 2 do 3 öre (0,003 eura) po kWh u sjevernoj polovici iste zemlje. Razlike u cijenama električne energije u Švedskoj trenutno su iznimno velike. U srijedu je cijena električne energije privremeno bila u kasnim poslijepodnevnim satima 167 puta viša u Svealandu i Götalandu (područje električne energije 3 i 4) nego u Norrlandu, prema cijenama na burzi električne energije Nord Pool. Njemačka koristi energiju vjetra, ali posljednjih dana vjetra nije bilo i vjetroelektrane su stajale. Kad energetski izvore u Njemačkoj presuše, Nijemci crpe švedsku električnu energiju preko izvoznih kabela. Korijen problema leži u geografiji Švedske. Najveći dio švedske energije proizvodi se na sjeveru, ali jug, dom većeg broja ljudi i poduzeća, troši više energije nego što se može isporučiti. Revija HAK

električna energija Njemačka Švedska

Moj je život Švedska

Švedska postala europsko središte za super bogate

Iako ima reputaciju destinacije visokih poreza i socijalne jednakosti, Švedska je postala europsko središte za super bogate. Tako Švedska, koja ima populaciju od samo 10 milijuna, ima jedan od najvećih udjela dolarskih milijardera po glavi stanovnika. Naime, Forbes je na svoju listu bogatih 2024. godine uvrstio 43 Šveđana vrijednih milijardu dolara ili više. Jedan od razloga ovakvog uspona broja super bogatih krije se u naprednoj tehnološkoj sceni. U protekla dva desetljeća, niknulo je više od 40 takozvanih unicorn start-up kompanija – kompanija vrijednih više od milijardu dolara. U Švedskoj su osnovani Skype i Spotify, kao i gejming firme King i Mojang. Osim navedenog, razlozi su i niske kamatne stope te ukidanje poreze na bogatstvo i nasljedstvo 2000-ih. (Poslovni dnevnik)

superbogati Švedska

Gospodari Baltika

NATO je s ulaskom Švedske postao puno moćniji, Putin je odsječen u strateški važnoj regiji

Ruska invazija na Ukrajinu nagnala je tradicionalno oprezni švedski politički establishment da žurno odbaci i posljednje tragove stoljetne neutralnosti, a milijune Šveđana da promijene dosad suzdržano mišljenje o potpunom vojnom i političkom vezivanju za Sjedinjene Američke Države i zapadne saveznike. Švedska vojna industrija godišnje izvozi opremu i naoružanje vrijedno tri milijarde eura. Sposobna je samostalno proizvesti vrlo moderne borbene avione, podmornice, ratne brodove, tenkove, borbena vozila i artiljerijska oruđa. I to je jedan od dva glavna razloga zašto je NATO-u poželjno i važno imati Švedsku kao saveznika i partnera u današnjoj geopolitičkoj situaciji.

Od Švedske se očekuje da u slučaju ruskog napada na baltičke zemlje i/ili Finsku u akciju odmah pošalje dvije brigade sposobne i opremljene za samostalno djelovanje na bojnom polju. Ukupno je riječ o otprilike 10.000 vojnika, od kojih bi polovica bila angažirana u obrani sjeverne Finske, a druga polovica bila bi prebačena preko Baltičkog mora u Latviju. Index

NATO Švedska vojska

Troši se manje papira

U Švedskoj više nema pljački banaka. Razlog leži u činjenici da tamo više nema – gotovine

Švedska je trenutačno najnaprednija zemlja svijeta kad je riječ o bezgotovinskom plaćanju, a švedske banke predvodnici su tog trenda. Cijeli sektori, primjerice javni prijevoz, uopće više ne prihvaćaju gotovinu. Općenito je velika šansa da švedske trgovine, restorani, muzeji, hoteli, razne uslužne djelatnosti i javne ustanove neće primiti gotovinu, odnosno da će kupac ostati bez robe ili usluge ako nema neki oblik digitalnog plaćanja. Čak ni porezna uprava neće prihvatiti nikakvo gotovinsko plaćanje, što neki smatraju apsurdom i pitaju se zašto država ne želi primiti novac koji je sama tiskala. Jedine ustanove koje su zakonski obavezne primiti gotovinu prilikom plaćanja participacije su bolnice. Index

gotovina novac Švedska

U Švedskoj traje rat kriminalnih bandi, većina počinitelja i žrtava su švedski građani rođeni u inozemstvu

Od početka rujna u široj okolici Stockholma gotovo da nema noći bez eksplozija i pucnjava u kojima uglavnom stradaju pripadnici organiziranog kriminala ili članovi njihovih obitelji koji su izloženi bezobzirnoj osveti suparničkih bandi, ali u posljednje vrijeme sve češće i slučajni prolaznici ili gosti. Samo tijekom rujna u okolici glavnog grada Švedske od vatrenog oružja i eksplozija smrtno je stradalo 11 osoba, što ovaj mjesec čini najsmrtonosnijim od prosinca 2019. godine. Nasilje je posljedica obračuna unutar klana Foxtrot. Naime, Rawa Majid ratuje za kontrolu nad trgovinom narkoticima protiv svog nekadašnjeg prvog suradnika Ismaila Abdoa. Istodobno je norveška policija objavila da su se Foxtrot i drugi švedski klanovi učvrstili i u norveškim gradovima. Postoji bojazan da će se val nasilja proširiti i na Norvešku. Index

bande kriminal narkotici Švedska

Panika u raju

Pad cijena nekretnina u Švedskoj zaprijetio je širom krizom

U Švedskoj gdje su krediti za kupnju nekretnina gotovo u potpunosti vezani uz promjenjivu kamatnu stopu, visoka zaduženost i skok cijena financiranja u kombinaciji sa slabom ekonomijom pokazali su se otrovnim koktelom za nekretninske tvrtke. Europska središnja banka nedavno je upozorila da bi cijene stambenih nekretnina zbog skupljeg financiranja mogle kaotično pasti. Stambene nekretnine izgubile su gotovo petinu vrijednosti od vrhunca u ožujku 2022. što odražava skokovit rast troškova hipoteka. Švedski ministar financijskih tržišta Niklas Wykman rekao je Reutersu da država dovoljno financijske snage da spriječi da pad tržišta nekretnina proguta zemlju, jednu od najbogatijih u Europi, ali i njezine banke. Poslovni

cijene nekretnina Švedska

Pola tisućljeća Švedske – između idile i kriminalnih bandi

Švedska

Itekako se isplati

Kamate na štednju znatno su veće u inozemstvu

Prema podacima servisa Moj-Bankar, trenutno najpovoljnije uvjete za oročenu deviznu štednju nudi Nova hrvatska banka. Na oročen depozit od 10.000 eura na rok od godinu dana dobivate fiksnu kamatnu stopu od 0,30 posto, što donosi godišnji prihod od 30 eura. Za razliku od Hrvatske, u drugim članicama EU-a banke prosječna kamatna stopa na oročene depozite na rok od godinu dana u eurozoni u veljači 2023. iznosila je 2,09 posto. u njemačkim bankama štednja se može godišnje oročiti po kamati između dva i tri posto. Prema podacima njemačkog servisa Biallo.de, trenutno najpovoljniju kamatnu stopu na oročenje od godinu dana – u visini od tri posto – nude švedska banka Klarna i češka J&T Direktbank. Prije prebacivanja štednje potrebno je provjeriti je li depozit zaštićen u potpunosti u konkretnoj banci, kao i kreditni rejting banke u koju namjeravate položiti novac. Tportal

Češka EU Hrvatska kamate na štednju oročenje štednje Švedska

Naličje gostoprimstva