Švicarska ima višak novca i moli građane da ne plaćaju porez - Monitor.hr
13.01.2016. (16:50)

Nemojte žuriti!

Švicarska ima višak novca i moli građane da ne plaćaju porez

U jednom od švicarskih kantona, Zugu vlasti namjeravaju obeshrabriti građane da ranije plaćaju poreze. Kamatne stope u Švicarskoj su negativne, a to znači da klijenti moraju praktički plaćati bankama čuvanje novca, pa kanton Zug ne želi akumulirati gotovinu, kako bi izbjegao plaćanje kamata. Analitičari predviđaju da bi na taj način mogli uštedjeti 2,5 milijardi dolara. N1, Financial Times


Slične vijesti

25.02. (23:00)

Hrvatski paradoks: Skandinavski porezi, balkanska birokracija

Hrvatska: Između porezne oaze i administrativne utvrde

Hrvatska se s udjelom poreza u BDP-u od 38,5% nalazi u europskoj sredini, no stručnjaci upozoravaju da đavao leži u strukturi, a ne u postotku. Dok briljiramo niskim porezima na dobit i nekretnine (gdje smo u odnosu na ostatak EU gotovo “oaza”), koče nas visoko opterećenje rada, nestabilni propisi i kompliciran sustav PDV-a. Za razliku od Estonije koja vodi jednostavnošću ili Skandinavije koja visoke poreze vraća vrhunskim uslugama, Hrvatska pati od administrativne složenosti. Ključ konkurentnosti nije samo u tome koliko država uzima, već nudi li za taj novac digitaliziranu i efikasnu protuvrijednost. tportal

09.02. (21:45)

Slovenci ozbiljno zabrinuti: Hrvati imaju manje poreze, tvrtke nam bježe k njima!

01.09.2025. (21:00)

Kad Excel postane zakon, a PDF ode u mirovinu

Danas krenula ‘fiskalizacija 2.0’: svi na eRačune od 2026.

Od 1. siječnja 2026. svi obveznici PDV-a morat će izdavati i primati eRačune – strukturirane XML dokumente koje računovodstveni programi automatski obrađuju. Reforma, nazvana Fiskalizacija 2.0, obuhvaća i B2B i B2G transakcije te Poreznoj upravi daje uvid u poslovanje u realnom vremenu. Poduzetnicima donosi manje papirologije i bržu obradu, dok računovođe upozoravaju na veće opterećenje. Do 2027. obveza će vrijediti za sve subjekte, a prijelazno testno razdoblje traje od rujna do kraja 2025. Država očekuje uštede od 120 milijuna eura godišnje. tportal

30.06.2025. (14:00)

Porezna magija: kako uzeti više, a da ne izgleda tako

Zagrebački proračun buja, a da nitko ne zna koliko plaća

Građani Zagreba plaćaju sve veći porez na dohodak, iako stope nisu rasle – zahvaljujući skromnom povećanju osobnog odbitka i rastu plaća. U sjeni inflacije i rasta bruto mase, grad je bez dizanja poreznih stopa došao do 74% većih prihoda, a da većina radnika ni ne zna koliki porez uopće plaća. To političarima omogućuje da hvale stabilne financije, dok se „skriveno“ više uzima iz plaća. Viktor Viljevac za Ideje.

19.06.2025. (23:00)

Kripto je cool – dok ti ne zakuca poreznik na wallet

Zbog Porezne se mora čuvati evidencija stjecanja kripto imovine

Zarada na kriptovalutama u Hrvatskoj podliježe porezu na kapitalnu dobit, a porezni obveznici dužni su sami obračunati i prijaviti porez do kraja veljače za prethodnu godinu. Ključno je čuvati dokaze o ulaganju i vođenje detaljne evidencije svih transakcija, uključujući staking, rudarenje i airdropove. Bez vjerodostojnih dokaza o podrijetlu sredstava Porezna uprava može smatrati zaradu neprijavljenim dohotkom. Plaćanja kripto karticama, poput Binance kartice, također su oporeziva. Stručnjaci upozoravaju: bez uredne dokumentacije – dolazi porezni nered. Lider

07.06.2025. (20:00)

Zaviri pod haubu države – tko sve toči iz tvojeg spremnika?

Primjer računa za gorivo iz Argentine: Milei pokazuje što sve plaćate kroz poreze


Primjer računa za gorivo u Argentini, u ovom slučaju za kupnju goriva, nakon što je Milei zatražio da se svi porezi posebno prikažu. Time birači mogu vidjeti koliko im uzimaju središnja država, pokrajina ili općina. Biste li i vi voljeli da vaša vlast uvede ovakav transparentan pristup? X

03.05.2025. (17:00)

Porez – europski sport s nacionalnim pravilima

Najveći porezi u Danskoj, najmanji u Poljskoj i Slovačkoj: pogled na europski dohodovni mozaik

Porezi na dohodak u Europi znatno variraju: Danska uvjerljivo prednjači s najvišim stopama (do 35,7 %), dok su Poljska i Slovačka među zemljama s najnižim opterećenjem (čak i negativnim za obitelji). Hrvatska spada u skupinu s umjerenim do niskim porezima – oko 10–12 % za samce, manje od 5 % za obitelji s djecom. Nordijske zemlje tradicionalno imaju visoke poreze, dok istočna Europa nudi fiskalno povoljnije uvjete. Većina zemalja provodi progresivno oporezivanje, s iznimkom Mađarske, gdje svi plaćaju isto – bez obzira na plaću ili obiteljsku situaciju. Lider

22.03.2025. (09:00)

Portugal dijeli bonuse, mi dijelimo isprike

Kako zadržati mlade? Možda poreznim olakšicama, a ne skupljim zdravstvom

Portugal je mladima do 35 godina ponudio deset godina poreznih olakšica kako bi ih zadržao u zemlji, dok Hrvatska skraćuje postojeće olakšice i time smanjuje atraktivnost domaćeg tržišta rada. Uz stopu zaposlenosti mladih od samo 43%, značajno ispod prosjeka EU, Hrvatska riskira daljnji odljev talenata. HUP predlaže povećanje olakšica, poticanje stalnog zaposlenja i reformu obrazovanja kako bi mladi imali bolje izglede na tržištu rada. U suprotnom, visokoobrazovani će se i dalje seliti u zemlje koje im nude bolje uvjete – i manje poreze. Lider

05.03.2025. (19:00)

Nije strašno, ali nema ni povratka iz snova

Prosjek poreza na plaće u EU je 17 %, a Hrvatska je ispod crte s 10,4 %

Prosječno porezno opterećenje plaća u EU iznosi 17,3%, dok je u Hrvatskoj 10,4%, što je ispod prosjeka. U većini kategorija Hrvatska je pri dnu ljestvice, s manjim porezima od zapadnih zemalja, ali i bez značajnih poreznih olakšica poput Slovačke ili Češke. Najveće poreze plaćaju Danci, gdje se samcu uzme čak 36% bruto plaće. U kategoriji obitelji s jednim zaposlenim i dvoje djece, Hrvatska nema ni povrat ni značajno opterećenje, što nas svrstava u neutralnu zonu – nismo najbolji, ali ni najštedljiviji prema građanima. tportal

07.02.2025. (15:00)

Porezna glad i birokratski cirkus – tko će prvi puknuti?

Hrvatska birokracija – veliki računi, mali učinak

Bojkot trgovina zbog visokih cijena otkrio je dublji problem – Hrvatska ima najviše poreze na potrošnju u EU, a ogroman birokratski aparat guta milijarde eura. Država je iz trgovine izvukla 2,6 milijardi eura, dok su vlasnici lanaca podijelili tek 200 milijuna. Uz 127 gradova (neki manji od sela) i tisuće uhljeba, sustav je neodrživ. Zamrzavanje cijena nije rješenje, već precizne reforme. No, s obzirom na brzinu promjena, moguće je da će se prije promijeniti geološke ploče nego hrvatski teritorijalni ustroj. Poslovni