Svijet je na rubu najvećeg masovnog izumiranja životinja - Monitor.hr
27.10.2016. (08:31)

Kad se umiješaju ljudi

Svijet je na rubu najvećeg masovnog izumiranja životinja

Više od dvije trećine životinjskog svijeta mogao bi nestati do kraja desetljeća ako se nešto ne poduzme, upozoravaju stručnjaci. Naime, od 1970. broj riba, sisavaca, ptica i reptila smanjen je za 58%, što znači izumiranje oko 2% godišnje. Za sve je kriv čovjek, zagađenje te smanjivanja područja životinjskih staništa. CNN, BBC


Slične vijesti

04.01. (21:00)

Moj se lemur ne bi složio

Hrvatska bez pravila o egzotičnim kućnim ljubimcima: sve je dopušteno (dok ne ugrize)

U hrvatskim domovima sve je više egzotičnih i divljih životinja, od zmija i guštera do majmuna i divljih mačaka, iako za njihovo držanje ne postoji jasna zakonska regulativa. Stručnjaci upozoravaju da se njihove složene potrebe u kućnim uvjetima gotovo ne mogu zadovoljiti te da predstavljaju rizik za sigurnost ljudi i širenje zoonoza. Za razliku od nekih europskih zemalja, Hrvatska nema “Pozitivnu listu” dopuštenih vrsta, što u praksi znači da je gotovo sve dozvoljeno – dok se problem ne pojavi. HRT

31.12.2025. (08:00)

Veliki jedu male, selo gleda i plaća

Novi kriteriji prijete urušavanjem veterinarske službe na selu

Novi kriteriji za dodjelu javnih veterinarskih ovlasti u Hrvatskoj favoriziraju velike veterinarske stanice i potiskuju male, lokalne ambulante iz farmske prakse. Time mnogi veterinari ostaju bez ključnog izvora prihoda, a sela bez dostupne veterinarske skrbi. Posljedice su zatvaranje ambulanti, otkazi, odlazak veterinara u inozemstvo ili rad s kućnim ljubimcima te dodatno propadanje stočarstva. Struka upozorava da kriteriji nisu jasno zakonski definirani, doneseni su bez konzultacija s Komorom i idu na štetu seljaka i ruralnih područja. DW

29.10.2025. (08:00)

Hotel lišće: all inclusive za kukce i ježeve

Vrtlar Kruno: Ostavite nešto hrpe lišća u svom vrtu

Lišće koje izgrabljate s travnjaka, ostavite ležati negdje u kutu vrta, ispod živice ili u cvjetnoj gredici. Takva hrpa je vazno stanište za prezimljavanje brojnih vrsta.  U toj hrpi granja i lišća žive na stotine sitnih bića: kornjaši, pauci, gliste, bubamare, štrigamige, babure, stonoge, mravi, skokuni, gusjenice leptira, i mnogi drugi organizmi i kukci koji će na proljeće ponovo donijeti život u vrt. Tu zaklon nalaze i ježevi, žabe i gušteri, koji među granjem traže sigurnost i toplinu. Ako pred zimu previše “počistimo” vrt i uklonimo svo lišće i granje, mnoge od tih životinjica ostaju bez doma baš kad im je najpotrebnije – kaže jedan vrtlar s Facebooka.

17.07.2025. (20:00)

Alexa, što kaže moj hrčak?

AI Dolittle: Kako algoritmi pokušavaju razumjeti jezik životinja

Umjetna inteligencija sve češće se koristi za dešifriranje komunikacije među životinjama – od kliktanja dupina do cijukanja štakora. Algoritmi strojnog učenja analiziraju zvukove, geste i kontekstualne podatke kako bi prepoznali emocionalna stanja ili simbolička značenja. Projekti poput CETI-ja i Earth Species Projecta pokušavaju napraviti ono što je nekad bilo rezervirano za doktora Dolittlea – omogućiti komunikaciju između vrsta. Iako još ne možemo „razgovarati“ sa psom, AI već zna prepoznati kad je kokoš uzrujana, a štakor pod stresom. Sljedeći korak: pregovori s mačkom. Igor Berecki za Bug

10.06.2025. (14:00)

I životinje imaju nešto za reći — samo nemaju Twitter

I neke životinjske vrste međusobno se zovu po imenima

Zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, znanstvenici sve bolje razumiju kompleksnu komunikaciju među životinjama. Slonovi i kitovi koriste “imena”, dupini zvižde kao da šalju SMS, a papige poput Alexa govore pametnije od prosječnog komentatora na internetu. AI sustavi već pokušavaju prevesti lajanje i mjaukanje. No s novim uvidima dolaze i etičke dileme: ako razumijemo što životinje govore – hoćemo li ih konačno i slušati? tportal

26.05.2025. (00:00)

Kad ti se kolekcija mrava pretvori u optužnicu

Golemi novci se zarađuju švercom divljih životinja i tu više nije riječ samo o sisavcima, gmazovima ili pticama, nego i o insektima

U Keniji su četiri mladića – dvojica Belgijanaca, Vijetnamac i Kenijac – kažnjeni zbog pokušaja krijumčarenja preko 5000 mrava, uključujući rijetke afričke vrste. Mravi su pronađeni u prtljazi na aerodromu u Nairobiju, skriveni u staklenkama i špricama. Slučaj je presedan prema Kenijskoj upravi za zaštitu prirode i dio je globalnog trenda biopiratstva. Osim ekološke štete, krijumčarenje malih vrsta povećava rizik od širenja zoonoza. Sutkinja je poručila: i mravi su dio nacionalne baštine. DW

16.05.2025. (00:00)

Tetrapodi su prvi prohodali – i to s kandžama, ne štakama

Najstariji reptili imali su kandže i stav: nova otkrića mijenjaju povijest evolucije

Otisci stopala stari 355 milijuna godina, pronađeni u Australiji, otkrivaju da su prvi reptili hodali kopnom puno ranije nego što se mislilo. Tragovi s jasno vidljivim kandžama sugeriraju da su napredni kopneni kralježnjaci postojali već početkom karbona, što pomiče evolucijsko razdvajanje vodozemaca i gmazova duboko u devonsko razdoblje. Otkriće baca novo svjetlo na ulogu poznatih prijelaznih fosila i otvara pitanja o dosad nepoznatim vrstama s Gondvane. Znanstvenici sada traže fosilizirane ostatke samih životinja koje su ostavile te revolucionarne tragove. tportal