• 09.04. (11:30)

    Da susjedu krava ne crkne

    Profesor Dekanić: Logično je da Mađari žele udio u LNG Terminalu

    “To je poslovna logika. Da je situacija drugačija, i Hrvatska bi željela imati udio u LNG terminalu da si diversificira izvore energije. Mađarska ideja na neki način pokazuje opravdanost cijelog projekta” – komentira profesor Igor Dekanić želju MOL-a da uđe u vlasništvo terminala s 25%. Ina je imala problema s MOL-om, ali kaže Dekanić da “četvrtina vlasništva ne znači ništa ako LNG terminal bude imao jasnu stratešku ideju i poslovno upravljanje. LNG je u suvlasništvu Plinacra i HEP-a pa 25 posto udjela ne pretpostavlja nikakvu opasnost, već taj udio samo daje vlasničku legitimaciju i pretpostavlja da se njime treba upravljati iz Hrvatske”. T-Portal

    24.12.2018. (19:30)

    Problem s plinovima

    Je li LNG terminal osuđen da postane novi gubitaš?

    INA i HEP iskazali su interes za kupovinom 520 milijuna kubika plina godišnje iz LNG terminala kojeg država želi graditi kod Omišlja. Minimum za isplativost terminala je 1,5 milijardi kubika, a puni kapacitet 2,6 milijardi. Bivši direktor INA-e Davor Štern ocjenjuje da “vlada ima pravo donijeti odluku o subvenciji plinskog terminala, ali će to na kraju opet platiti potrošači”. Energetski stručnjak Igor Dekanić kaže da proizvodnja domaćeg plina u Hrvatskoj drastično pada – prije dvije godine Hrvatska je podmirivala iz vlastitih plinskih polja 60 posto potreba, sada 40 posto. Deutsche Welle

    28.12.2016. (21:54)

    Između dvije vatre

    U naftnom biznisu ništa se ne događa bez Rusa i Amerikanaca

    “Ruske su kompanije zainteresirane za energetski ulazak na jug Europe već nekoliko desetljeća. To je pokazao projekt Južni tok koji nije realiziran, ali i još neki drugi projekti. Ruske kompanije su, uostalom, vlasnice naftne industrije u Srbiji i BiH. S druge strane, Ina je desetljećima u bivšoj državi bila tehnološki pa i organizacijski i partnerski vezana uz američke naftne kompanije. Međutim, veliko je pitanje hoće li sada poželjeti parirati ruskim kompanijama. Možda hoće. Američke kompanije već pokazuju posredan interes podupirući projekt LNG terminala”, kaže Igor Dekanić, dugogodišnji profesor na Geološkom fakultetu. Večernji

  • 09.04. (11:30)

    Da susjedu krava ne crkne

    Profesor Dekanić: Logično je da Mađari žele udio u LNG Terminalu

    “To je poslovna logika. Da je situacija drugačija, i Hrvatska bi željela imati udio u LNG terminalu da si diversificira izvore energije. Mađarska ideja na neki način pokazuje opravdanost cijelog projekta” – komentira profesor Igor Dekanić želju MOL-a da uđe u vlasništvo terminala s 25%. Ina je imala problema s MOL-om, ali kaže Dekanić da “četvrtina vlasništva ne znači ništa ako LNG terminal bude imao jasnu stratešku ideju i poslovno upravljanje. LNG je u suvlasništvu Plinacra i HEP-a pa 25 posto udjela ne pretpostavlja nikakvu opasnost, već taj udio samo daje vlasničku legitimaciju i pretpostavlja da se njime treba upravljati iz Hrvatske”. T-Portal

    24.12.2018. (19:30)

    Problem s plinovima

    Je li LNG terminal osuđen da postane novi gubitaš?

    INA i HEP iskazali su interes za kupovinom 520 milijuna kubika plina godišnje iz LNG terminala kojeg država želi graditi kod Omišlja. Minimum za isplativost terminala je 1,5 milijardi kubika, a puni kapacitet 2,6 milijardi. Bivši direktor INA-e Davor Štern ocjenjuje da “vlada ima pravo donijeti odluku o subvenciji plinskog terminala, ali će to na kraju opet platiti potrošači”. Energetski stručnjak Igor Dekanić kaže da proizvodnja domaćeg plina u Hrvatskoj drastično pada – prije dvije godine Hrvatska je podmirivala iz vlastitih plinskih polja 60 posto potreba, sada 40 posto. Deutsche Welle

    28.12.2016. (21:54)

    Između dvije vatre

    U naftnom biznisu ništa se ne događa bez Rusa i Amerikanaca

    “Ruske su kompanije zainteresirane za energetski ulazak na jug Europe već nekoliko desetljeća. To je pokazao projekt Južni tok koji nije realiziran, ali i još neki drugi projekti. Ruske kompanije su, uostalom, vlasnice naftne industrije u Srbiji i BiH. S druge strane, Ina je desetljećima u bivšoj državi bila tehnološki pa i organizacijski i partnerski vezana uz američke naftne kompanije. Međutim, veliko je pitanje hoće li sada poželjeti parirati ruskim kompanijama. Možda hoće. Američke kompanije već pokazuju posredan interes podupirući projekt LNG terminala”, kaže Igor Dekanić, dugogodišnji profesor na Geološkom fakultetu. Večernji