02.01. (06:30)

Na vlastitu sramotu

SAD i Izrael istupili iz članstva UNESCO-a

S početkom 2019. godine, SAD i Izrael službeno su istupile iz UNESCO-a, Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu. Trumpova administracija podnijela je zahtjev za povlačenjem u listopadu 2017. godine, a nakon toga je to učinio i Izrael. Neće to biti velika promjena za UNESCO jer su obje države prestale uplaćivati svoj doprinos još 2011. nakon uključenja Palestine u organizaciju. Al Jazeera

29.11.2018. (08:50)

Kamena medalja

Suhozid i međimurska popevka uvršteni na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine

Umijeće suhozidne gradnje upisano je u listu nematerijalne baštine čovječanstva, na zasjedanju UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, u Port Louisu na Mauricijusu (ovdje UNESCO-ova objava, ovdje podstranica o suhozidu, prve fotografije u galeriji iz Hrvatske). Mi u Hrvatskoj ovu vještinu poznajemo iz primorja, no nominaciju su bili predložili, osim Hrvatske, još i Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska. Na popis je jučer uvrštena i međimurska pučka popevka, što je Hrvatska sama nominirala, i sada imamo 17 kulturnih dobara upisanih na UNESCO-ovu listu. Slobodna

18.11.2018. (11:30)

Stručnjaci UNESCO-a smatraju da pulska Arena ne zadovoljava kriterije “izuzetne univerzalne vrijednosti”

01.02.2018. (09:50)

Bilo je to godine 1944.

Plaže u Normandiji mogle bi postati dio UNESCO-ove baštine

Francuska je zatražila od UNESCO-a da svrsta plaže u Normandiji na listu svjetske baštine u kategoriji kulturnih dobara. Šestog lipnja 1944. godine 6939 savezničkih brodova iskrcalo je 132.700 vojnika na normandijske plaže. Gotovo dva milijuna turista posjeti svake godine plaže savezničkog iskrcavanja: Utah, Omaha, Gold, Sword i Juno, piše Index. Odluka će biti donesena u srpnju 2019. godine. Inače, Francuska se zalaže da se oda priznanje i baguette kruhu.

16.01.2018. (08:08)

Više teret nego čast

UNESCOcid – poželjno odlikovanje ili smrt gradskom životu?

Status UNESCO-ove lokacije svjetske baštine tretira se kao iznimno odlikovanje i stvar kulturnog i međunarodnog prestiža neke zemlje. No u slučaju gradova, ta počast dolazi uz nemalu cijenu pretvaranja gradskog krajolika u puku historijsku fasadu za turističku industriju, uslijed egzodusa stanovništva iz njegovih u sve više muzeificiranih povijesnih dijelova. Poželjno odlikovanje tako postaje neželjenom smrtnom presudom gradskom životu, prenosi Le Monde Diplomatique tekst iz Guardiana.

12.10.2017. (18:12)

Uvrijeđeni

SAD se povukao iz UNESCO-a, zbog Izraela

Sjedinjene Države istupile su iz UNESCO-a, a odluka će stupiti na snagu 31. prosinca 2018. Iz State Departmenta, pojasnili su da je odluka, među ostalim, rezultat zabrinutosti SAD-a zbog zaostalih dugova koji se gomilaju u UNESCO-u i oko nastavka neobjektivnog odnosa prema Izraelu, kao i činjenice da Washington smatra da je organizaciji potrebna temeljita reforma. Nekoliko sati kasnije izraelski premijer Benjamin Netanyahu je izjavio da se i Izrael priprema za izlazak iz UNESCO-a. Američka veleposlanica u UN-u Nikki Haley je otkrila uzrok ove odluke rekavši da odluka UNESCO-a da Hebron proglasi isključivo palestinskim kulturnim blagom predstavlja “uvredu povijesti”. Washington Post

09.07.2017. (19:53)

Uspjeh za 5

Hrvatska dobila pet novih lokacija pod zaštitom UNESCO-a

Nakon što su u subotu u sklopu 41. zasjedanja UNESCO-vog Odbora za svjetsku baštinu u Krakowu na popis zaštićene baštine upisane tri bukove šume u nacionalnim parkovima Sjevernom Velebitu i Paklenici, u nedjelju su svoje mjesto na listi osigurali šibenska tvrđava sv. Nikole te fortifikacijski sustav Zadra, kako je novinare obavijestio šibensko-kninski župan Goran Pauk. N1

13.06.2017. (17:47)

Zadar i Šibenik pod UNESCO-vom zaštitom od srpnja

UNESCO je odlučio na popis Svjetske baštine uvrstiti zadarske bedeme i šibensku tvrđavu sv. Nikole, a službeno će u njega ući u srpnju. Tvrđava sv. Nikole posebna je zbog svoje izgradnje u ‘moru’, dok Zadar na popis ulazi kao dio venecijanske fortifikacije, izgrađene od 15. do 17. stoljeće. Na listi su već dubrovački stari grad, Dioklecijanova palača, Trogir, Plitvička jezera, Eufrazijeva bazilika u Poreču, Starogradsko polje te stećci i šibenska katedrala sv. Jakova. Pun kufer

31.05.2017. (08:26)

Pećinski ljudi

Maymand – podzemne kuće u planinama Irana

BBC donosi članak o Maymandu, podzemnom naselju iskopanom u stijenama centralnog Irana gdje ljudi žive već 10.000 godina. Domovi ovih ljudi iskopani su u mekim stijenama, a služe kao skloništa zimi kad je u ovom dijelu Irana hladno i pušu jaki vjetrovi. Ljeti se iz podzemlja sele u travom pokrivene kuće ovog suhog planinskog kraja. Podzemne kuće sadrže i do 7 soba visokih 2 metra i veličine 20-ak kvadrata. I danas ljudi ondje žive, uveli su si struju, a tvrde da su dobrog zdravlja i da dugo žive. Danas i turisti mogu unajmiti neku od podzemnih kuća ovog UNESCO-om zaštićenog mjesta.

06.12.2016. (10:54)

Pivo, rumba i joga uvršteni na popis nematerijalne kulturne baštine, također i ekomuzej ‘Batana’ iz Rovinja