S procjenom od jedne kamere na svaka dva stanovnika (Sknyet sustav koji broji 700 milijuna uređaja), kineski model nadzora postaje globalni standard koji ubrzano usvajaju i drugi velegradovi. Od Indije i Rusije do Londona i New Yorka, urbana središta sve intenzivnije integriraju tehnologiju praćenja u svakodnevicu, pretvarajući privatnost u luksuz, a javni prostor u neprekidno nadzirano digitalno okruženje. Sloboda kretanja tako dobiva stalnu, nevidljivu publiku. Mreža 

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Molecular Psychiatry otkriva da muškarci koji su preživjeli traume u djetinjstvu nose specifične epigenetičke promjene u svojim spermijima. Studija provedena na 58 muškaraca pokazala je razlike u metilaciji DNA i molekulama RNA, čak i desetljećima nakon stresnih događaja. Iako su slični mehanizmi kod miševa povezani s promjenama u razvoju mozga potomstva, znanstvenici naglašavaju da još nema potvrde o izravnom prijenosu tih markera na ljude. Ipak, rezultati sugeriraju da životna iskustva mogu biološki utjecati na reproduktivne stanice znatno dulje nego što se ranije mislilo. Live Science

• FT: Iran bi već za otprilike dva tjedna mogao biti prisiljen značajno smanjiti proizvodnju nafte ako američka pomorska blokada uspije ozbiljno ograničiti izvoz, no u Teheranu vjeruju da mogu izdržati ekonomski pritisak dulje nego što administracija Donalda Trumpa može podnijeti visoke cijene energenata (Jutarnji)
• Trump objavio AI sliku na kojoj ga grli Isus: “Meni se čini prilično lijepo!!!” (Index)
• Meta predstavila Muse Spark, korak prema osobnoj superinteligenciji (Mreža)
• Europska aplikacija za provjeru dobi kako bi se zaštitilo djecu od štetnih sadržaja na internetu tehnički je spremna i uskoro će biti dostupna korisnicima, objavila je von der Leyen (HRT)
• Novo otkrivena molekula mogla bi promijeniti budućnost terapija za mršavljenje, objavio je Science Daily. Oponaša učinak suzbijanja apetita kakav imaju lijekovi poput Ozempica, ali bez mnogih neugodnih nuspojava (tportal)
• Superval na turneji – Više bendova nego turista u Kninu i ‘šibanje’ u Šibeniku (Ravno do dna)

Još se prošli mjesec mogla pogledati izložba o Laibachu, i to s fokusom na dizajn – od plakata preko omotnica ploča, do različitih predmeta, uzoraka i znakova koji su obilježili njihovo djelovanje i njihovu medijsku i scensku pojavnost učinili prepoznatljivom. Izložba Laibach: Dvorana zrcala 1980–1995. tematizira prvih petnaest godina djelovanja multimedijskog kolektiva Laibach, istražujući i ispitujući kompleksne odnose umjetnosti i politike, ideologije i medijske industrije u njihovom djelovanju od samih početaka u socijalističkoj Jugoslaviji do međunarodnog proboja; kroz promjene lokalnog ali i međunarodnog konteksta te savladavanje konceptualnih izazova koje su za njihovo djelovanje postavljali raspad SFRJ i ratovi devedesetih. Vizkultura donosi dosta bogatiji pregled.

Ključno pitanje je, dakle, kako je moguće da devet ljudi izravno uključenih u dodjelu nagrade svi redom dio književnog polja i stručnjaci/kinje za književnost, nisu bili svjesni problematičnog konteksta ili ga nisu uzeli u obzir. Valent je već dobio brojne nagrade, uključujući nagradu “Tin Ujević” Društva hrvatskih književnika (DHK), nagradu HAZU-a, godišnju nagradu “Vladimir Nazor”, dvije nagrade “Marin Držić”, nagradu “Maslinov vijenac”, nagradu za urbanu književnost “Zvonimir Milčec” te Plaketu sv. Kirina. Potonja se također daje za životno djelo, a dobio ju je iste one 2022. kad je objavljen sporni intervju… Iz Novosti su o svemu pitali i članove žirija, koji kažu da se “nisu bavili nečim čime su očito trebali jer nisu morali, nije im bilo natrljano na nos”, uz protupitanje – “Zašto je neznanje prijestup koji je neoprostiv, a šutnja uslijed znanja nije?”…

Dok modna industrija i društvene mreže profitiraju na našim kompleksima, novi val mladih otkriva naturizam kao ultimativni oblik digitalne detoksikacije i prihvaćanja tijela. Iskustva mladih poput Leah i Chrisa za Dazed pokazuju da boravak u zajednicama bez odjeće djeluje kao terapija izlaganjem. Gledajući stvarna, nesavršena tijela umjesto fotošopiranih ideala, pripadnici generacije Z razbijaju predrasude o “perverzijama” i otkrivaju slobodu. Stručnjaci potvrđuju da naturizam smanjuje anksioznost i jača samopouzdanje, nudeći anarhičan otpor kapitalizmu u kojem je najradikalniji čin – jednostavno biti svoj, bez ijedne krpice.

Jedno od značajnijih otkrića u životu čitatelja je kada prvi put shvati da određenog autora/autoricu najradije čita u prijevodu točno određenog prevoditelja/prevoditeljice. Prvo možemo pomisliti da je riječ o nostalgiji: najbolji prijevod je onaj prvi kojega smo čitali. Kundera je jednom napisao esej u kojemu obrazlaže zbog čega je svaki noviji prijevod Kafke na francuski lošiji od onog prethodnog. Najvjernijim i najtočnijim pokazao se onaj najstariji. Kafka je, naravno, specifičan autor, vjerojatno nije najpametniji pristup na svijetu pokušati omekšati, uljepšati, docifrati, obogatiti njegov prepoznatljiv stil koji je takav kakav jest – gotovo birokratski, ali njime on gradi osjećaj paranoje, tjeskobe koje osjećamo čitajući Proces. Apsurdi svijeta kojega je izgradio u Procesu najbolje će funkcionirati kada ne prčkamo previše po originalu. Nije, međutim, rijetkost da se vežemo i za noviji prijevod, kaže autor na Booksi.

U zagrebačkoj četvrti Črnomerec se posljednjih godina događa promjena koju je teško ne primijetiti. Stare prizemnice, kuće s vrtovima karakterističnima za zapad glavnog grada nestaju, a na njihovim mjestima niču višestambene zgrade. Ulice koje su desetljećima gajile ritam obiteljskog kvarta, niže objekte, zelenilo, mirniji promet, sve češće dobivaju novu sliku: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora. Stanovnici imaju dojam da se odluke donose izvan njihove kontrole i bez ozbiljnog promišljanja o tome kako će nova gradnja utjecati na vizuru i život u kvartu, na kapacitete vrtića i škola ili na infrastrukturu koja je već sada opterećena. Rezultat: više katova, više automobila, više stanova, ali manje prostora. Črnomerec postaje simbol šireg problema: grada koji se razvija prema logici investitora, zaključuje arhitekt Borislav Doklestić u razgovoru za H-Alter.

• Unatoč blokadi, promet kroz Hormuški tjesnac se nastavlja, neki iranski brodovi prolaze bez problema (Index), to je zapravo test za Kinu? Najveći je kupac iranske nafte, provjerava koje posljedice ima blokada (DW)
• Novi sastav mađarskog parlamenta u roku od 30 dana, Magyar se sastao s predsjednikom Mađarske i poručio mu da da ostavku (tportal)
• Analiza – Može li plivajući PDV zaustaviti poskupljenja? Damir Novotny ne vidi potrebe za vladinim intervencijama: Europske su zemlje mahom smanjivale trošarine, ali nisu zadirale u marže i PDV. Njemačka potiče energetsku tranziciju, npr… (HRT)
• Policija je jučer po nalogu USKOK-a izuzela dokumentaciju iz Hrvatskog judo saveza zbog sumnji u nepravilnosti u trošenju novca. Navodno potrošeno 2 tisuće eura za ljetovanje sina tajnika HOO-a u hotelu. Oglasili se i iz judo saveza (Index)
• iPhone Fold mogao bi dovesti Apple među tri najveća proizvođača sklopivih mobitela (Bug)

Znanstvenici su otkrili da Zemlja nije idealan mjerač vremena jer njezina rotacija stalno varira pod utjecajem prirodnih i ljudskih čimbenika. Dok gravitacija Mjeseca i potresi milisekundama mijenjaju duljinu dana, megastrukture poput kineske brane Tri klisure pomiču masu dalje od osi rotacije, čime se zbog očuvanja kutnog momenta dan produljuje za 0,06 mikrosekundi. Još veći utjecaj imaju klimatske promjene i otapanje leda. Iako su ove promjene ljudima neprimjetne, one su ključne za preciznu navigaciju satelita i svemirskih sondi, zbog čega danas sekunde definiramo pomoću atomskih satova, a ne okretaja planeta. N1

Nakon desetljeća propadanja i fatalnog požara 1988. godine, zagrebački Paromlin doživljava potpunu transformaciju. Na mjestu nekadašnjeg giganta koji je hranio grad, 10. travnja 2024. započela je izgradnja Gradske knjižnice i društveno-kulturnog centra. Projekt vrijedan 95 milijuna eura očuvat će povijesni značaj prve armiranobetonske građevine u regiji. Završetak radova očekuje se krajem 2026., dok će 2027. godine objekt otvoriti vrata s kompletnim fundusom knjiga. Time se staje na kraj nekretninskim mešetarenjima i prostor iza Glavnog kolodvora konačno postaje javno središte kulture, a ne tek privremeno parkiralište. Dubravko Grakalić za Index.

Radi se o ultimativnoj internetskoj destinaciji za svakoga tko želi provjeriti jesu li mu refleksi još uvijek oštri ili mu je potrebna dupla doza kofeina. Stranica nudi seriju jednostavnih, ali zaraznih testova koji mjere vašu brzinu reakcije, radnu memoriju i sluh. Bilo da pamtite nizove brojeva, klikate na promjenu boje ili testirate frekvencije koje samo vaša mačka čuje, platforma nudi kristalno jasnu usporedbu s globalnim prosjekom. Idealno je mjesto za dokazivanje inteligencije prijateljima ili, češće, za spoznaju da vas u brzini klikanja pobjeđuje prosječni tinejdžer iz Južne Koreje.

Nova švedska studija Instituta Karolinska sugerira da veći unos mesa može biti povezan s manjim rizikom od demencije, ali prvenstveno kod osoba s genom APOE4, ključnim faktorom za Alzheimerovu bolest. Dok standardne preporuke favoriziraju biljnu prehranu, rezultati ukazuju na to da nositelji ovog „drevnog“ gena možda drukčije procesuiraju nutrijente iz mesa. Ipak, znanstvenici upozoravaju: prednost se odnosi na neprerađeno meso, dok mesne prerađevine i dalje štete svima. Iako studija nudi nove nijanse o personaliziranoj prehrani, stručnjaci pozivaju na oprez dok se korelacija dodatno ne istraži. HRT

Nakon povijesne pobjede, Peter Magyar najavljuje demontažu Orbanova sustava kroz novi ustav i ograničenje premijerskog mandata na najviše dva. Iako zadržava čvrst stav prema migracijama, Magyar Mađarsku vidi kao konstruktivnog partnera u EU i NATO-u, planira uvođenje eura te pridruživanje Uredu europskog tužitelja radi suzbijanja korupcije. U vanjskoj politici zagovara suverenitet Ukrajine, distanciranje od Kremlja i snažnije povezivanje sa Srednjom Europom, uključujući i Hrvatsku. Najavljuje reviziju tajnih ugovora s Rusijom te izručenje Orbanovih “VIP bjegunaca”, obećavajući povratak pravne države nakon šesnaest godina autokracije. DW

• SAD potjerao kineski tanker iz Hormuza. “Ovo nije viđeno od Kubanske krize” (Index), procurili dokumenti: Iran je koristio kineski špijunski satelit za ciljanje američkih baza (tportal)
• Stvara se “europski NATO”, cilj nije stvoriti konkurenciju postojećem savezu, već osigurati nastavak odvraćanja Rusije, operativni kontinuitet i nuklearnu vjerodostojnost čak i ako Washington povuče svoje snage iz Europe (Index)
• Prihodi od stranih turista rastu, ali hrvatski turizam realno gubi na snazi. Istodobno domaći građani sve više troše izvan granica zemlje (tportal)
• Tomašević o dozvoli Hoda za život: Nije neuobičajeno pitati tko će nastupati kako bi se procijenilo je li površina dostatna, a moraju dostaviti i registraciju vozila koja smiju ući na Zrinjevac (Nacional)
• Iron Maiden, Oasis i Wu-Tang Clan ušli u Rock and Roll kuću slavnih 2026. (Muzika)

Rasprava započinje skepticizmom prema misiji Artemis, pri čemu Korlević ističe da se današnja postignuća često preuveličavaju u usporedbi s revolucionarnim dobom Apolla. Autori zaključuju da je problem u gubitku “ljudskog kapitala” i vještina jer je proizvodnja izmještena na Istok, dok Zapad tone u ekonomiju doživljaja i niske strasti društvenih mreža. Naglašavaju važnost zaštite intelektualnog vlasništva, posebice u biotehnologiji, jer Kina brzo kopira zapadne inovacije. Dotaknuli su se i obrazovanja, kritizirajući moderni sustav koji više ne „sortira“ sposobne za industriju, već stvara generacije koje ne razumiju tehnologiju o kojoj ovise. Emisija završava usporedbom današnjeg stanja s dekadencijom Rimskog Carstva, gdje stadioni postaju važniji od znanosti, sugerirajući da se novi ciklus napretka seli prema istoku Azije. HRT

Gablok’s interlocking insulated wooden blocks assembling like large LEGO pieces to build houses and structures with ease pic.twitter.com/4LEk6lxPl8

— Science girl (@sciencegirl) April 14, 2026