Talijanska „sela duhova“ i pokušaj povratka života u Fosdinovo - Monitor.hr
Subota (11:00)

Nitko više ne želi zasukati rukave

Talijanska „sela duhova“ i pokušaj povratka života u Fosdinovo

Italija se suočava s ozbiljnom depopulacijom ruralnih područja – oko 6.000 sela je napušteno, a prosječna starost stanovništva gotovo 49 godina čini je najstarijom zemljom EU-a. U malim mjestima poput Fosdinova više od četvrtine stanovnika starije je od 65 godina, dok mladi odlaze u gradove. Benedetta, koja se vratila iz Berlina u Toskanu, pokušava preokrenuti taj trend projektom „Idee per il Ripop“, inicijativom za oživljavanje sela i stvaranje uvjeta za povratak mlađih generacija. DW


Slične vijesti

27.12.2025. (15:00)

Planet staračkih domova i upitnih mirovina

Demografski kolaps: Svijet stari brže nego što ekonomski sustavi mogu izdržati

Iako se desetljećima strahovalo od prenapučenosti, čovječanstvo se danas suočava s obrnutim problemom – strmoglavim padom nataliteta. Glavna problematika nije sam broj ljudi, već drastična promjena dobne strukture. Zemlje poput Južne Koreje i Kine doživljavaju populacijsku imploziju, što vodi prema društvima u kojima dominiraju seniori. Takav trend stvara neodrživ pritisak na mirovinske i zdravstvene sustave jer sve manji broj radno sposobnih stanovnika mora uzdržavati sve veći broj umirovljenika. Zaključak je jasan: pad populacije ne donosi automatski blagostanje i više resursa, već prijeti ekonomskom stagnacijom i infrastrukturalnim kolapsom ako se društva hitno ne prilagode novoj demografskoj stvarnosti. Komentiraju na Forumu

14.11.2025. (08:00)

Kad selo ostane bez djece, ali ima tri ministarstva za rješenje problema

Demografski slom jugoistoka Europe: manje ljudi, više briga

Zemlje jugoistočne Europe bilježe brzi pad stanovništva zbog niskog nataliteta, visoke smrtnosti i iseljavanja mladih. Mediji i političari reagiraju alarmizmom, dok se vlade oslanjaju na financijske poticaje za rađanje, koji se pokazuju neučinkovitima. Istodobno, društvo odbacuje useljavanje, premda je ono ključ rasta u drugim europskim državama. Strukturni problemi poput korupcije, niskih plaća i loših javnih usluga ostaju glavni poticaji odlasku. Bez promjene politike i društvenih stavova, demografski krug starenja i pražnjenja regije nastavit će se produbljivati. Niske stope zaposlenosti ukazuju na velik neiskorišten domaći potencijal radne snage. Vlade bi mogle nastojati i poboljšati ispodprosječni životni vijek, kako bi ljudi dulje i zdravije starjeli – i time dulje radili. DW

19.07.2025. (15:00)

Stari kontinent sve stariji, a kolijevke sve tiše

Europa bilježi dramatičan pad nataliteta, ispod stope za obnovu stanovništva

Europa ulazi u demografsku zimu – stope plodnosti u većini zemalja su ispod razine potrebne za generacijsku obnovu. Njemačka, Austrija i Italija bilježe povijesno niske brojke, a ni nordijske zemlje više nisu iznimka. Migracije samo djelomično prikrivaju pad stanovništva, dok čak ni snažni pronatalitetni poticaji u Mađarskoj i Poljskoj ne donose rezultate. Hrvatska, s plodnosti oko 1,47, nastavlja gubiti stanovništvo unatoč blagom migracijskom plusu. Jedina vedrija točka? Engleski šezdesetogodišnjaci koji kasno pale, ali dugo gore. tportal

19.07.2025. (09:00)

Svi vole prirodu, ali nitko ne želi živjeti u njoj

Hrvatska sela gube stanovništvo: ruralna područja pretvaraju se u tihe zone nestanka

Ruralna područja Hrvatske suočavaju se s ubrzanom depopulacijom, dijeleći sudbinu mnogih europskih regija. Iseljavanje, niska stopa nataliteta i starenje stanovništva doveli su do zatvaranja škola, trgovina i gubitka javnih usluga. Do 2100. ruralno stanovništvo Hrvatske moglo bi pasti za trećinu ili više. Ovaj trend prijeti kulturnoj baštini, gospodarstvu i čak nacionalnoj sigurnosti, stvarajući “geografiju nezadovoljstva”. Unatoč inicijativama poput prodaje kuća za euro i razvoja ruralnog turizma, povratak života u sela ostaje veliki izazov. tportal

12.07.2025. (14:00)

Vratiće se rode, i to s demografskim subvencijama

Demografske mjere: Darovi za bebu, a uz to i zlatni lančić, vino, med i 14.000 eura

Hrvatske općine i gradovi natječu se u kreativnim i izdašnim demografskim mjerama: od 1000 eura po ženiku i zlatnih privjesaka za bebe, do višegodišnjih potpora koje dosežu i 14.000 eura. Potiče se i potpomognuta oplodnja, pomoć trudnicama i roditeljima djece s teškoćama. Najšarmantnije mjere uključuju vino, med i bonuse za bebe koje nose ime lokalnog sveca. Ministarstvo demografije prikupilo je podatke iz 569 jedinica lokalne samouprave, pokazujući šarenilo lokalnih strategija za borbu protiv depopulacije. tportal