Umjetna inteligencija sve se više koristi u vojnim operacijama – od analize obavještajnih podataka do planiranja i ciljanja meta. Iako značajno ubrzava donošenje odluka i smanjuje potrebu za velikim brojem analitičara, njezina primjena donosi i ozbiljne sigurnosne i etičke izazove. Primjer suradnje Anthropica i Pentagona pokazuje kako tehnološka ovisnost može dovesti do sukoba i operativnih problema. U suvremenom ratovanju brzina je ključna, ali oslanjanje na AI povećava rizik pogrešaka, osobito za civile, dok vojske pokušavaju balansirati između učinkovitosti i kontrole. Mreža

• Iran projektilima zasuo Dimonu. Tamo se nalazi najčuvaniji objekt u Izraelu (Jutarnji)
• Ukrajina je iznenada u ofenzivi (Index)
• Kako su i kada točno počele sve one fore s Chuckom Norrisom – sve je počelo od Conana O’Briena 2004. (Index)
• Porezna izdala 30.000 pogrešnih rješenja, od fiskalizacije odustao i HEP… (Index, Nacional)
• Brkljača: Hrvatska je još uvijek u relativno povoljnom položaju. Izvoz u SAD nije naša jača strana, pa nas američki protekcionizam i dizanje carina nisu značajnije pogodili. Što se tiče rata na Bliskom istoku, on je ipak dovoljno daleko da ne očekujem izravni udar na turizam. Ono što nas najviše pogađa je rast cijena nafte i plina (tportal)

Microsoft je predstavio MAI-Image-2, novu generaciju vlastitog modela za generiranje slika, koji je odmah zauzeo treće mjesto na Arena.ai ljestvici, iza Googleovog Gemini 3.1 Flasha i OpenAI-evog GPT Imagea 1.5. Model donosi poboljšanja u fotorealizmu, prikazu prirodnog svjetla, tonova kože i tekstura te generiranju čitljivog teksta unutar slika. Poseban fokus stavljen je i na kompleksne i kinematografske scene. MAI-Image-2 dostupan je kroz MAI Playground, a postupno stiže u Copilot, Bing Image Creator i Microsoft Foundry. Bug

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima živi 2000–2500 Hrvata, najviše zaposlenih u turizmu, avijaciji, građevini, IT-u i financijama. Plaće su znatno više nego u Hrvatskoj, često bez poreza na dohodak, pa početnici zarađuju 2500–4000 €, a menadžeri i do 40.000 €. Oko 700 Hrvata posjeduje nekretnine, koje se često isplate više od najma i služe kao ulaganje za budućnost. Budući da nema klasične mirovine, mnogi koriste otpremnine za investiranje, najčešće u nekretnine ili fondove. 24 sata, Poslovni

Ovih dana su se pojavile vijesti da su Turcima smeta pjesma ‘Andromeda’ grupe Lelek koja će predstavljati Hrvatsku na Eurosongu. No nakon malo istraživanja medijske situacije u toj zemlji dolazi se do drukčijih zaključaka. Unatoč medijskom “kuhanju” kontroverzi, u turskim medijima ističu da je riječ o kulturnoj baštini, a ne izravnoj političkoj provokaciji, dok se domaća kritika više fokusira na niske šanse na kladionicama. O njima se ne priča kao o Baby Lasagni, pa čak ni kao o Marku Bošnjaku. Zoran Stajčić za Ravno do dna

https://www.youtube.com/watch?v=0B0Nc5i2h8E

Pojedini videi na ovom kanalu imaju i nekoliko stotina tisuća pregleda. Pas se zove Bruno i sve gledate iz njegove perspektive.

Novo istraživanje iz Danske (2026.) otkriva šokantnu korelaciju: osobe s dijagnozom raka imaju 14% veću vjerojatnost da budu osuđene za kazneno djelo, čak i bez prethodnog dosjea. Iako stopa kriminala opada tijekom prve godine zbog iscrpljujućih terapija, značajno raste dvije do pet godina nakon dijagnoze. Glavni uzroci nisu samo medicinski računi, već širi ekonomski pad, gubitak zaposlenja i smanjen prihod. Uz imovinske delikte, bilježi se i porast nasilnih zločina, što sugerira da smanjena očekivana životna dob umanjuje strah od zatvorske kazne. Autori ističu da jača socijalna potpora može značajno ublažiti ovaj trend. Neki to nazivaju i “Breaking bad efektom”, po uzoru na popularnu seriju… Science Alert

Dr. Justin Sledge, čovjek iza zanimljivog YouTube kanala Esoterica, je akademik koji o okultnom priča kroz prizmu povijesti i filozofije. Na kanalu nema “new age” nagađanja – samo povijesne činjenice o tome kako su nastali magijski sustavi, tko su bili alkemičari i što zapravo piše u starim rukopisima. Video istražuje fascinantan paradoks 17. stoljeća: istovremeni uspon racionalizma i vrhunac progona vještica. Većina ranomodernih filozofa (poput Descartesa, Spinoze i Hobbesa) bila je privatno skeptična prema postojanju vještica, smatrajući ih plodom mašte ili praznovjerja. Mnogi su zaključili da su “vještice” zapravo siromašne, starije žene koje pate od mentalnih bolesti (melankolije), a ne od demonskih paktova. Inkvizicijske metode i mučenja prokazani su kao sredstva koja stvaraju lažna priznanja. Racionalistička filozofija i empirizam postupno su demontirali teološke temelje progona, pretvarajući vješticu iz duhovne prijetnje u simbol neznanja.

• Rusija nudi SAD-u dogovor: Prekid suradnje s Iranom za prekid pomoći Ukrajini, SAD navodno odbio, silovita eksplozija u Jeruzalemu, dio iranskog projektila pao na Stari grad (Index), Iranci tvrde da su pogodili američki nevidljivi lovac F-35 Lightning II, ukoliko se utvrdi da su koristili infracrvenu tehnologiju, to ukazuje na ranjivost (Index)
• Anketa: Velika većina Hrvata misli da napad na Iran nije opravdan (HTV)
• Međunarodna energetska agencija zbog najvećeg poremećaja opskrbe u povijesti tržišta šalje prijedloge štednje koji među ostalima spominju rad od kuće, ali i vožnju “par – nepar” (HRT)
• Prema trenutačnom modelu izračuna, litra eurosupera 95 poskupjela bi za 21 cent i stajala bi 1,71 euro. Još veći rast cijene bio bi u slučaju eurodizela, za čak 29 centi… ukoliko Vlada ne donese najavljene mjere u ponedjeljak (tportal), mali distributeri na rubu opstanka jer bi im prodajna cijena bila manja od nabavne (Dnevnik, Index)
• Elegancija kao poslovna strategija: Koliko je imidž važan u poslu te zašto se ljudi vraćaju kroju po mjeri (Poslovni)

Gotovo cijela nakladnička scena je u Zagrebu, što je šteta, nije Zagreb Hrvatska. Autora ima, dobrih i zanimljivih, šepamo s publikom, ne odgajamo je, ali to nije stvar toliko izdavača koliko Ministarstva znanosti, pa tek onda Ministarstva kulture. Za mlade autore sam složio spomenuti festival Prvi prozak na vrh jezika, no mimo toga imaju neke mogućnosti, ali im je teže nego nekad nama, jer se prostor za kulturu u medijima smanjio. No, svaka generacija bi morala stvarati vlastite platforme. Kritika je solidna, ali nema svoje personalizirane perjanice, to možda i nije pogubno – kaže Kruno Lokotar za H-alter. Sad je urednik AGM-a, nije više freelancer, a iza njega se nalazi više od 500 naslova pod njegovim uredničkim potpisom.

Premijer Andrej Plenković vrlo je mudar političar. Lukav i lucidan. Iznimno je obrazovan i elokventan. Strane jezike i diplomatske fraze sipa iz rukava. Uvijek je, osim kad mu to nije u interesu, odlično informiran o svim aktualnostima, ali i najsloženijim globalnim kretanjima. Presuđuje i u najsitnijim odlukama. Puno češće od ostalih likova s hrvatske političke pozornice uspijeva zadržati hladnokrvnost i emocionalnu stabilnost. Odstupanja od te poze iznimno su rijetka. Katkad je sličniji humanoidnom robotu nego živom biću. Za razliku od svog najdražeg suparnika s Pantovčaka, ne raspršuje se u doskočicama, bizarnim basnama i slikovitim fusnotama. Spontanost mu nije poznato stanje. Svaka mu je rečenica proračunato piarovska. Oponente nikada ne štedi. Prividno im oprašta. Dugogodišnje praćenje svih junaka hrvatskog političkog Disneylanda, gdje je klauna više nego zaigranih maskota, potvrđuje da Plenkoviću po instinktu, umješnosti i efikasnosti dosad nitko nije ni približno ravan. Željko Krušelj za Danicu pojašnjava i zašto.

Proljeće više nije rezervirano samo za jedan datum. Dok klimatološko počinje fiksno 1. ožujka radi lakše statistike, ono astronomsko (i kalendarsko) već godinama stiže 20. ožujka (jučer u 15 i 46). Razlog leži u neskladu između kalendarske i astronomske godine, što rješavamo prijestupnim godinama. Ovaj trend ranijeg buđenja prirode nastavit će se do 2050. godine, kada će proljeće povremeno kucati na vrata čak i 19. ožujka. Školski klasik, 21. ožujka, na velika se vrata vraća tek nakon daleke 2100. godine. N1

Najveće debljine novčanika uživaju zaposleni u zračnom prijevozu (2.352 €), dok su na dnu oni u proizvodnji odjeće (986 €). Zanimljiv podatak je da čak 60% radnika prima plaću manju od 1.464 eura, što potvrđuje da prosjek ‘popravlja’ manjina s visokim primanjima. Index

Internetom su se proširile neutemeljene tvrdnje o smrti izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nakon što su korisnici na mutnoj snimci nabrojali „šest prstiju“, pripisujući to grešci umjetne inteligencije. Fact-checkeri su objasnili da je riječ o optičkoj iluziji uzrokovanoj svjetlom, no spekulacije nisu stale ni nakon premijerove objave videa iz kafića. Stručnjaci upozoravaju da algoritmi društvenih mreža, koji nagrađuju šokantan sadržaj, dodatno erodiraju povjerenje javnosti. Ovaj slučaj pokazuje koliko je lako u digitalno doba manipulirane snimke i obične sjene pretvoriti u “dokaz” za duboke političke zavjere. tportal

• Ruši se zapadni aneks Vjesnikova nebodera, sam neboder se trenutačno može tek očistiti do 16. kata (Jutarnji)
• Anketa: Šveđani spremni ginuti u obrani Hrvatske, ali ne i za Orbana i Erdogana, samo 60 posto ispitanika podržava slanje švedskih vojnika u obranu SAD-a (Index)
• Mate Rimac slavi desetljeće putovanja tijekom kojeg je tvrtka Rimac Automobili prerasla iz pothvata u garaži u globalnu korporaciju posebnim izdanjem Nevere (Autonet)
• Recenzija Nothing Phone 4a Pro: Srednja klasa koja parira Pixelu 10a (Engadget)
• Dinamo se od europskih natjecanja oprostio krajem veljače u srazu s belgijskim Genkom, dok je Rijeka zaustavljena ovog četvrtka u osmini finala Konferencijske lige od francuskog Strasbourga, u ovoj sezoni rekordno ‘nabildali’ koeficijent, skupivši 7031 bod – tablicu koeficijenata, možete pogledati ovdje (tportal)
• Dodijelili Večernjakove ruže: Slavili Jakov Jozinović, Enis Bešlagić, Josipa Lisac, Davor Jurkotić… (24 sata)

Otvori ovo, lupaj bilo što po tipkovnici, a na ekranu će se ispisivati komplicirani kod. Idealno ako želiš da ljudi u kafiću ili knjižnici misle da upravo upadaš u bazu podataka Pentagona.

Guverner HNB-a na odlasku Boris Vujčić upozorio je da će eskalacija sukoba na Bliskom istoku i naftna kriza usporiti hrvatsko gospodarstvo te potaknuti rast cijena. Prema novim projekcijama, inflacija u Hrvatskoj mogla bi iznositi 4,6 posto, uz usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto. Slični scenariji predviđeni su i za eurozonu, gdje neizvjesnost oko isporuke energenata diktira tempo oporavka. Vujčić ističe da su daljnje prognoze podložne brzim promjenama, dok će eventualne Vladine mjere pomoći građanima morati biti privremene i precizno ciljane. tportal