Težak sudar vlakova kod Novske. Više mrtvih, puno ozlijeđenih, traje spašavanje - Monitor.hr
09.09. (23:15)

Težak sudar vlakova kod Novske. Više mrtvih, puno ozlijeđenih, traje spašavanje

Oko 21.30 sati između kolodvora Okučani i Novska, dva kilometra poslije stajališta Rajić u smjeru istoka, putnički vlak je naletio na teretni koji je stajao zbog kvara. Na mjestu nesreće su žurne službe. Uzrok nesreće bit će poznat nakon istrage. Vlak 2506 vozio je na relaciji Vinkovci – Novska. HŽ Putnički prijevoz izražava sućut obiteljima smrtno stradalih osoba. Prema prvim neslužbenim informacijama Nove TV poginuli su strojovođa i kondukter. Index


Slične vijesti

22.09. (14:00)

Tu se ne zna tko pije, a tko plaća

Kako je iz HŽ-ovog projekta nestalo 3,5 kilometra pruge

U studenom 2013. godine, HŽ Infrastruktura potpisala je sa zajednicom ponuditelja predvođenih španjolskom tvrtkom Técnica y Proyectos S.A. (TYPSA) ugovor za projektiranje obnove i izgradnje drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska, faza 2 i 3. Posao je trebao biti dovršen u roku od tri godine. Očekivalo se i da će radovi krenuti 2017. godine i završiti do 2021. godine. Ništa se od toga nije dogodilo, ali su zato porasli troškovi projektiranja i nestalo je 3,5 kilometara pruge. Da je dio pruge nestao, sugerira Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO). Obnova i izgradnja drugog kolosijeka pruge Dugo Selo – Novska postalo je jedno od značajnijih ulaganja predviđenih NPOO-om. HŽ Infrastruktura na svojim mrežnim stranicama navodi da je duljina te poddionice 25,5 kilometara. Gdje su nestala 3,5 kilometra pruge, pitanje je koje se logično nameće. Iz tvrtke kažu da je i planirana biti kraća, no kako Faktograf otkriva, projekt zamišljen prije devet godina doživio je izmjene, dok su u dokumentima i dalje prikazivali stari projekt.

13.08. (00:00)

Ulaganje sporo kao i sama putovanja

Željeznice bez voznog reda

Željeznički promet u Hrvatskoj se već godinama zapušta, dok je u ceste poprilično ulagano. I to u doba kada se u Europi forsira željeznica kao ekološka alternativa za cestovni promet. Hrvatska nema mogućnost tražiti perspektivu u željeznicama sve dok ne ukine poslovanje željezničkih poduzeća po kojem svatko svojom imovinom trguje kako ga je volja, bez regulacije i nadzora. Takvo stanje može se dokinuti samo nacionalnim zeleno-lijevim politikama koje će željeznicu vratiti u kohezivnije i centraliziranije organizacijske oblike. Nadalje, dokinula bi se ovisnost o EU-fondovima u „točkasto” raspršenim ulaganjima koja ne odgovaraju potrebama putnika. Instrumenti javne nabave koji pogoduju ovisnosti o uslugama stranih kompanija u projektima obnove i modernizacije, bili bi odbačeni. DW

01.08. (14:00)

Pazi, ide vlak!

Vlada govori o “renesansi željeznice”, a samo na 14% mreže može se voziti 100 kilometara na sat

Željeznički sektor desetljećima je zapostavljen, zbog neulaganja je nekonkurentan te se prijevoz sa željeznice koja je ekološki prihvatljivija selio na ceste. Na to su godinama upozoravali željezničari kojima je mala satisfakcija činjenica da se priznaje kako je neulaganje u željeznicu bila politička odluka. A to je resorni ministar priznao u više navrata. Za brzinu veću od 100 kilometara na sat projektirano je 52 posto ukupne duljine pruge u Hrvatskoj. No, u stvarnom svijetu ta se brzina iz godine u godinu vozi na sve manje pruga. Da bi se negativni trend preokrenuo, prema procjenama HŽ Infrastrukture, godišnje bi se trebalo modernizirati ili obnoviti više od 200 kilometara pruga i to tijekom narednih deset godina. Dosadašnje iskustvo pokazuje da je to prevelik zalogaj za Hrvatsku. Faktograf

22.04.2019. (17:00)

Reportaža: Drago Hedl testirao HŽ vlakove koji su proglašeni najgorima u EU i za koje država godišnje daje 517 milijuna kuna

18.09.2018. (19:30)

Fokus na gubitaše

Hoće li željeznice biti novi Uljanik?

Željeznički sektor je osim po velikim gubicima poznat i po svojoj neefikasnosti i općenito zapušenosti, pa se često i predmet sprdnje zbog slabe kvalitete usluge. Stanje u putničkom prijevozu u je takvo da je 2017. godina broj putnika u lokalnom i daljinskom prometu bio manji za 688 tisuća ili 6,1%, dok je u međunarodnom prijevozu broj putnika pao za 313 tisuća ili 7,9%. Od 2006. do 2015. sektoru željeznica dodijeljene su potpore od 8,7 milijardi kuna, godišnje redovito veće od 700 milijuna kuna. Crna knjiga, projekt udruge Lipa koji se bavi trošenjem javnog novca.

26.06.2017. (08:53)

E, pa kad je Osijek u Irskoj

Od Osijeka do Šibenika vlakom 25 sati, autom 6 sati

Hrvatske željeznice imaju akciju Vlakom na more u kojoj nude putovanja prema obali od 120 do 240 kuna, ovisno o destinaciji, no putovanja su iznimno duga. Od Varaždina se do Splita vlakom putuje 16 i pol sati, iz Zagreba prihvatljivijih 7 i pol sati, ali od Osijeka do Šibenika noćnim vlakom čak 24,48 sati, s tri presjedanja. Autom se putuje 6 sati, za oko 550 kuna, vlak je 240. Jutarnji

06.03.2016. (09:06)

Pametna investicija

U 15 godina Hrvati su za subvencije dali čak 82 milijarde kuna

Prema podacima Financijske agencije, porezni obveznici su u razdoblju od 2000. do 2014. potrošili 82 milijarde kuna na subvencije, potpore i dotacije poduzećima koja posluju u Republici Hrvatskoj. Od ukupno 82 milijarde kuna koji je poslovni sektor tijekom 15 godina primio na ime subvencija, čak 33 milijarde ili 40 posto ukupnih subvencija isplaćeno je sektoru prijevoza i skladištenja. Glavninu tog iznosa dobila su javna poduzeća, pri čemu se izdvajaju Hrvatske željeznice kao uvjerljivo najveći primatelj subvencija u državi, dok je tek manji dio subvencijskog kolača pripao Jadroliniji i Croatia Airlinesu. Jutarnji