Thomas Piketty u Hrvatskoj bi uveo porez na bogataše - Monitor.hr
29.06. (17:00)

Nejednakost naša svagdašnja

Thomas Piketty u Hrvatskoj bi uveo porez na bogataše

“Ono što sam ja predložio jest porez na bogatstvo milijunaša i milijardera, ne na one koji posjeduju nekoliko stotina tisuća eura! Upravo suprotno: predlažem sustav nasljeđivanja za sve tako da svi mogu pristupiti bogatstvu. Upravo sada, u svim europskim zemljama, donjih 50 posto stanovništva posjeduje manje od 5 posto ukupnog bogatstva, dok najbogatijih 10 posto ima u svom vlasništvu oko 60 posto ukupnog bogatstva. Hoćemo li jednostavno čekati da rast i konkurencija rasprše bogatstvo? Da je to dovoljno da se stvari promijene, djelovalo bi već odavno(…)  Zajedno s povećanim biračkim pravima radnika u korporativnim odborima, to je ključna komponenta sistema participativnog socijalizma koji sam razvio u svojoj knjizi”, upozorava Piketty. Večernji list


Slične vijesti

02.08. (12:00)

Homo economicus na koljenima

Rekordan pad ekonomske aktivnosti u svijetu zbog pandemije

Podaci o tako velikim stopama pada gospodarske aktivnosti mogu se slobodno okarakterizirati kao urušavanje gospodarstva. Takav pad ekonomije posljedica je pandemije koronavirusa i “zaključavanja” ekonomija. Drugim riječima, dok su ekonomije bile u lockdownu ogroman pad imale su i ponuda i potražnja. Velik broj tvrtki nije radio, već su radile samo najosnovnije djelatnosti, a građani, s druge strane, nisu gdje imali ni potrošiti svoj novac. Index

 

27.07. (13:00)

Tko još treba stručnjake

Dr. Guste Santini boji se da ćemo postati najsiromašnija zemlja Europe

“O programima o kojima smo slušali u predizbornoj kampanji ne bih trošio riječi. Student druge godine Ekonomskog fakulteta mogao bi napisati bolji seminarski rad. Umjesto da se hvali velikim postignućima, koje ja ne vidim, Vlada bi građanima trebala reći istinu o teškom stanju u kojem se zemlja nalazi. Nasreću, Hrvatska ima raspoloživih resursa i vlastite pameti za izlazak iz krize. Stoga bi valjalo uzeti deset najboljih izvoznika, deset ekonomskih stručnjaka i još deset zainteresiranih ljudi iz Vlade. Treba ih okupiti bez nazočnosti medija kako bi Vladi mogli predložiti što treba raditi. Premijer je dao do znanja da savjeti ekonomista njemu nisu potrebni. Međutim, moje je mišljenje da su pametni ekonomisti u ovom trenutku kisik koji može održati na životu premijera – kao i sve nas.” N1

25.07. (21:00)

Obećanje, ludom radovanje

Ekonomisti ukazuju na nerealnost Plenkovićevih obećanja

“Veće intervencije iz državnog proračuna teško da su više moguće jer bi to moglo dovesti do velikog rasta javnoga duga, a samim tim ugrozilo bi i cijeli koncept javnih financija. U ovoj će nam godini Bruxelles, doduše, tolerirati određeno povećanje javnoga duga, ali Europska komisija i druge institucije očekuju da on već u sljedećoj godini počne padati”, upozorava za Index ekonomski analitičar Damir Novotny. Index

30.06. (01:00)

Crna godina

Pandemija prouzročila gubitke od 126 milijardi dolara na razini svjetske ekonomije

Blokade u Kini, Evropskoj uniji (EU) i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) imale su najveći utjecaj na međunarodnu trgovinu, jer su ove tri ekonomije, kako se navodi u istraživanju, glavni igrači u globalnim lancima snabdijevanja, pa su zato važni uvoznici sirovina, dijelova i komponenti. Kao rezultat toga, afrički izvoznici će izgubiti više od 2,4 milijarde dolara u globalnom lancu izvoza, a više od 70 posto tih gubitaka povezano je sa privremenim kršenjem lanca snabdijevanja sa EU.Prema podacima ITC-a, tri glavna trgovačka centra – Kina, SAD, EU, čine 63 posto uvoza svjetskog lanca snabdijevanja i 64 posto izvoza. Zbog toga ICT navodi da je globalna ekonomija izgubila najmanje 126 milijardi dolara uslijed pandemije. Al Jazeera

20.12.2017. (10:21)

Da ti gatam

Što očekivati od ekonomske 2018.?

Ekonomski oporavak proizveo je i oporavak javnih financija. Nakon što je deficit pao na 0,8 posto BDP-a u 2016. godini, Hrvatska je izišla iz procedure prekomjernog deficita. Procjenjuje se da će deficit za 2017. godinu iznositi svega 0,6 posto BDP-a, a do 2020. godine mogao bi se dohvatiti i suficit. No problem s javnim financijama nije u njihovoj stabilnosti nego u njihovoj svrsi. Stabilan proračun i stabilni javni dug postali su ciljevi ekonomske politike umjesto da budu instrumenti. EU kao zaštitnica interesa kapitala strogo stoji na tim pozicijama. Cilj je osigurati nizak deficit proračuna, koji je garancija da država ima novaca otplaćivati kamate bankama, piše Bilten.

24.11.2017. (08:04)

Brexit

Velika Britanija ispala iz top 5 svjetskih ekonomija

Velika Britanija pala je za jedno mjesto na ljestvici najjačih svjetskih ekonomija i sada zauzima šesto mjesto. S petog mjesta, na kojemu je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo od 2013. godine, potisnula ga je Francuska. Na prvom mjestu je SAD, a slijede Kina, Japan i Njemačka. N1, Independent

16.11.2017. (08:31)

Danke Deutschland

Ekonomija eurozone prestigla SAD

Godišnja stopa ekonomskog rasta eurozone bila je veća od američkog rasta u trećem kvartalu, čineći tako 2017. godinu najboljom za ovu monetarnu uniju od globalne financijske krize koja je započela prije desetak godina. Očekivano, Njemačka je bila glavni čimbenik ovog rasta. No, i ‘utezi’ poput Italije počeli su pokazivati znakove života. Eurostat je potvrdio preliminarnu procjenu da je BDP eurozone porastao za 0,6% od srpnja do rujna, te za 2,5% na godišnjoj razini. U usporedbi s američkim godišnjim rastom BDP-a od 2,3%, to je svakako pozitivan znak. Lider, Reuters

10.11.2017. (11:21)

Kako je privatnik postao poduzetnik

Mit o malim poduzećima

Mali poduzetnici heroji su modernog kapitalizma – marljivi, inovativni, poduzetni, zapošljavaju i nose ekonomiju naspram nelojalne konkurencije globalnih korporacija. Ta se tvrdnja čini samorazumljivom, no nije oduvijek bilo tako – ideja o vlasnici malih poduzeća nastala je krajem 19. stoljeća, no današnje značenje dobila je 80-ih, a zanimljivo je da su je proslavili neoliberalni konzervativni političari poput M. Thatcher. Tako mala poduzeća od 80-ih nisu više shvaćana kao trajno stanje koji samim svojim postojanjem osnažuje ekonomiju, već je fokus preusmjeren na ideju da je njihova glavna prednost da rastu, da prestanu biti mala, piše Aeon u zanimljivom eseju.

15.09.2017. (16:38)

Za slobodno upotrebu

Novi način učenja ekonomije

Grupa ekonomista s obje strane Atlantika, dio projekta nazvanog jezgra Econ, sastavila je novi uvodni ekonomski kurikulum, moderan, sveobuhvatan i slobodno dostupan na mreži. Temeljni nastavni plan i program uključuje podužu e-knjigu pod nazivom Gospodarstvo, predavanja, testove razumijevanja i video razgovore s eminentnim ekonomistima poput Thomasa Pikkettya. Neki od materijala su već korišteni na Sveučilištima u Londonu i Parizu, piše New Yorker.

26.08.2017. (10:51)

Privatno i realno

Komentar: Eruditi jeftinih brošura

Kad erudita jeftinih brošura pitaš za definiciju “realnog sektora” u koji se zaklinje, dobiješ formulacije kao “gdje god nisi naslonjen na proračunsku sisu”, evidentno napunjene jednim moralnim, vrijednosnim jezikom. Moralni kod je u prozivci i nabijanju krivnje zbog parazitiranja na realnoj ekonomiji, kao produkciji stvarnih vrijednosti. Samo što se umjesto npr. bankara, u religijskom diskursu tržišnog fundamentalizma za ekonomsku nestvarnost i parazitiranje proziva npr. medicinsku sestru, ne mareći što ta sestra inače najurednije producira stvarnu vrijednost za društvo. Forum