Tri od deset nekretnina u PGŽ-u lani su kupili – stranci. U Istri još i više - Monitor.hr
30.11.2021. (07:00)

Stranci stanodavci

Tri od deset nekretnina u PGŽ-u lani su kupili – stranci. U Istri još i više

Davne 2010. udio stranaca kupaca nekretnina u Hrvatskoj bio je 14 % da bi se do 2020. taj postotak povećao pa je tako u 2020. svaki četvrti kupac bio stranac. Pitanje je koliko će se povećati kad se u Slavoniji ukine zabrana 2023. te budu mogli kupovati poljoprivredna zemljišta. U tih su deset godina stranci u Hrvatskoj kupili 60 000 stanova ili apartmana od sveukupno prodanih 314 tisuća stambenih nekretnina. Novi list


Slične vijesti

23.07. (18:00)

Stručnjaci smatraju da koncesije na vodu mogu opasno iscrpiti rezerve

Potrošačima ide tek polovina kubika, ostala voda izgubi se po putu

Nije lako živjeti kad su slavine suhe, lakše je štedjeti vodu dok je ima. Godinama nam govore kako s vodom stojimo nekako kao šeici s naftom i da je imamo napretek, da smo među najbogatijima u svijetu. Kad je tome tako, na prvu bi se loptu čovjek mogao zapitati kako onda imamo redukcije vode u Istri, kako patimo od suše kad smo toliki bogataši, pretpostavljajući valjda da su svi podzemni izvori i sve rijeke povezani na sve špine u zemlji. No znanstvenici kažu da je Hrvatska po zalihama vode prosječna zemlja ili nešto iznad prosjeka. Hrvatska, kao ni mnoge zemlje svijeta, nema pouzdanu procjenu zaliha bilo koje vrste podzemnih voda, te procjene ovise o metodologijama mjerenja, kako se računaju granične rijeke poput Save ili Dunava, a vodno bogatstvo ovisi o dobu godine i o regijama, o oborinama i temperaturama zraka… Slobodna

23.07. (18:00)

Stari most u Sisku mnogi smatraju najljepšim mostom u Hrvatskoj

Jedinstveni cestovni mostovi u Hrvatskoj

Gradnja Pelješkog mosta zasjenila je na trenutak – jer mostovi su tu da služe i traju desetljećima i stoljećima, i svaki će doći na red da bude zasjenjen dužim, većim, višim – sve druge cestovne mostove u Hrvatskoj: i dosad najduži Krčki, i Novi čiovski, i oba Maslenička, i Most Krka s kojeg pogled na Skradin boli od ljepote, i sve druge na Jadranu i one preko Save, Drave, Cetine, Neretve i drugih velikih i malih rijeka. A ima ih na desetke, stotine – starih, novi(ji)h, kamenih, (armirano)betonskih, grednih, lučnih, cestovnih, željezničkih, pješačkih… Slobodna

 

23.07. (15:00)

Promjena na korist građana Hrvatske

Potpisan Memorandum o razumijevanju u vezi prekoračenja po tekućem računu između države i banaka

Memorandumom se omogućuje prelazak s prešutno prihvaćenih na dopuštena prekoračenja za gotovo milijun i osamsto tisuća potrošača kojima je odobreno prešutno prihvaćeno prekoračenje. Poanta je u tome što se na dopuštena prekoračenja obračunavaju manje kamatne stope nego na prešutna. Index

19.07. (11:00)

Kvaziaptriotska predstava

Boris Tadić: “To nema nikakve veze s Jasenovcem. Vučić je ovo učinio namjerno!”

“Uz to, njegova najava privatnog posjeta Jasenovcu je potpuno neprikladna i svojevrsno unižavanje takvog posjeta, s obzirom da, ako uistinu želi odati počast jasenovačkim žrtvama, zbog čega bi se odricao kapaciteta koji ima kao predsjednik države i išao privatno? Nikada nisam čuo da je netko od njegove obitelji stradao u Jasenovcu pa da bi se time opravdao privatan posjet, a i da je, opet ne razumijem zbog čega bi na ovaj način i uz sav ovaj spektakl išao u ‘privatni’ posjet”, kaže Tadić. Na pitanje može li srbijanski predsjednik otići u privatni posjet Jasenovcu, a da o tome ne obavijesti hrvatsku vladu, Tadić odgovara nedvosmisleno: – Ne. “I danas, kada kao bivši predsjednik izlazim iz zemlje, to bude prijavljeno i organizirano po određenoj proceduri. Zato i kažem da je najava privatnog posjeta očigledno provokacija”, zaključuje Boris Tadić u intervjuu za Nova.rs/Jutarnji

16.07. (18:00)

Regresoterapija

Naš Zakon o radu ne propisuje obavezu poslodavca da radniku isplati regres, ali neke tvrtke ga isplaćuju

Ali zato u dm-u, lancu drogerija koji u Hrvatskoj zapošljava 1800 radnika i s ne bez razloga nosi titulu najpoželjnijeg poslodavca, ništa ne kriju. Oni s ponosom kažu da svojim ljudima žele pružiti podršku u svim aspektima života. “U lipnju smo stimulacijom u visini prosječne mjesečne plaće nagradili svakog pojedinog djelatnika kako bismo im omogućili što bezbrižniji i ugodniji odmor”, kaže nam Ana Fostač-Krilčić, prokuristica i voditeljica resora Ljudskih resursa u dm-u. Iznos prosječne plaće za tekuću poslovnu godinu dm će objaviti na svojoj godišnjoj konferenciji za medije, ali će on svakako biti veći od prošlogodišnjeg kada je iznosio 10.787,52 kuna. Naime, od početka godine plaća je u dm-u svima dvaput rasla, najprije u siječnju za 3,5 posto, a sada za lipanj još 4,5 posto, a osim toga regresa, dobili su još jednu stimulaciju u visini prosječne mjesečne plaće. Slobodna

06.07. (14:00)

Mađarima moramo platiti dvije milijarde kuna

Hrvatska izgubila i drugi međunarodni spor protiv MOL-a

Hrvatska je izgubila arbitražni postupak oko Ine koji je pokrenuo MOL, u sporu u kojemu je MOL tvrdio da vlada nije poštovala svoje obveze iz ugovora o plinskom poslovanju. Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska zbog izgubljenog spora mora platiti između 250 i 300 milijuna dolara, s kamatama, a pali su i hrvatski prigovori o korupciji prilikom MOL-ove kupnje Ine od hrvatske države. Spor se vodio pri međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID). Novi list

05.07. (14:00)

Koncept bećarca potiče mizoginiju i propagira objektifikaciju žena

Arijana Lekić Fridrih: Nepravde treba ogoliti u javnom prostoru

“Do lipnja 2022. godine ubijeno je devet žena, dvije trećine ukupno ubijenih žena lani. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova najavljuje da će ovo biti godina femicida, ali zapravo je ovogodišnja statistika samo pokazatelj trenda porasta broja zakonski nedefiniranog femicida bez konkretnih rješenja s legislativne strane, ali i nedovoljnog interesa medija koji će femicid popratiti kao još jednu u nizu vijesti nerijetko opravdavajući počinitelja neuračunljivošću ili izjednačavajući žrtvu i počinitelja zbog povijesti prijava obiteljskog nasilja ili uznemiravanja reda i mira. Kod svih devet ovogodišnjih femicida postojali su svjedoci samog čina ili incidenata koji su prethodili femicidu te se postavlja pitanje jesu li oni žrtve ili suučesnici. Žrtve su žene – koje se u Hrvatskoj i dalje bore za svoja prava i jednakost. Nejednake u životu, nejednake u smrti.”, kaže umjetnica i redateljica Arijana Lekić Fridrih. Novosti

02.07. (22:00)

"S ovim cijenama po litri prodanog goriva gubimo kunu i pol"

Ako vlada ne intervenira, u utorak jako poskupljuje gorivo. Moguće i zatvaranje nekih benzinskih crpki

U utorak prestaje vrijediti vladina odluka o zamrzavanju cijena goriva i ako ne bude nove intervencije, dizel i benzin mogli bi ponovno poskupjeti. Prema neslužbenim informacijama HRT-a, eurosuper bi mogao stajati oko 16, a eurodizel i više od 16 i pol kuna. Ministar gospodarstva rekao je da će odluka biti donesena nakon vikenda, a premijer je za ponedjeljak o toj temi najavio telefonsku sjednicu vlade. Eurodizel na autocestama trenutno košta 14,57 kuna po litri, a eurosuper 95 14,06 kuna. Litra osnovnog eurodizela na benzinskim postajama koje nisu na autocestama košta 13,08 kuna, a osnovnog benzina eurosuper 95 13,50 kuna. Šef Udruge malih trgovaca naftnim derivatima Armando Miljavac kaže da će u utorak zatvoriti benzinske crpke ako vlada nešto ne poduzme. Riječ je o udruzi više od 60 malih trgovaca koji upravljaju sa stotinjak benzinskih postaja diljem Hrvatske. Index

28.06. (21:00)

"Važno je regulirati da nije moguć priziv savjesti na razini cijele ustanove"

Pravobraniteljica o prizivu savjesti: To nije neograničeno pravo

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter napominje kako je priziv savjesti itekako ograničen, među ostalim, pravno-zdravstvenom zaštitom. “Kad govorimo u kontekstu reproduktivnih prava žena pravo (na priziv savjesti) je ograničeno na način da svaka žena koja tako izabere, ako ima zakonom zajamčeno pravo na zdravstvene usluge, mora dobiti tu zdravstvenu uslugu.”i nastavlja: ““Što kroz zakon, što kroz podzakonske akte trebalo bi detaljnije propisati proceduru koja mora vrlo jasno odrediti tko točno treba informirati koga o tome te gdje, kada i kamo treba otići. To trenutno nije dovojno jasno. Sustav nadzora nad time također nije dovoljno jasan, uz to je važno regulirati da nije moguć priziv savjesti na razini cijele ustanove”. N1

28.06. (20:00)

Npr. baš kao i Društvo za zaštitu tratinčica

Đurđa Knežević: 12 razloga zbog kojih Crkva ne može sudjelovati u pripremi zakona o pobačaju

2. Predstavnici Crkve nisu izabrani ni na kakvim demokratskim izborima, oni su (samo)postavljeni u vlastitoj organizaciji, te stoga njihove ingerencije u odnosu na uređivanje društvenih odnosa putem zakona tu i prestaju.

3. Crkva može javno djelovati, ne i odlučivati o javnim poslovima.

4. Organizacije civilnog društva koje dijele svjetonazor Crkve i njihove stavove mogu sudjelovati u javnom savjetovanju u pripremama zakona, kao i bilo koje druge organizacije s cijelog političkog, kulturnog i društvenog spektra, ali im blizina Crkvi ne daje nikakvo posebno pravo na sudjelovanje niti njihovim stajalištima daje posebnu težinu. (…) Lupiga