Troje od petero radnika nikada nije dobilo povišicu

60% hrvatskih radnika s preko godinu dana radnog iskustva nikada nije dobilo povišicu, 17% dobilo je povišicu prije manje od godinu dana, dok ih je 10% dobilo prije godinu do dvije. Prije više od 5 godina povišicu je dobilo 5% ispitanika, pokazalo je istraživanje portala Mojposao.net.

Ispitanici zaposleni u tvrtkama u državnom vlasništvu u najmanjoj mjeri dobivaju povišice, njih čak 68% nikada nije dobilo povišicu. Gledano prema spolu, više žena (61%) nego muškaraca (56%) nikada nije dobilo povišicu. Povišicu u najmanjoj mjeri dobivaju ispitanici sa srednjom stručnom spremom, njih 65% nikada nije dobilo povišicu. Povišicu nikada nije dobilo 58% ispitanika s višom i 53% ispitanika s visokom stručnom spremom.

Muškarcima 571 kuna, ženama 486 kuna

Ispitanici su u prosjeku dobili povišicu u iznosu od 534,33 kune. Muškarci su u prosjeku dobili veće povišice i to za 18%. Prosječna povišica za muškarce iznosi 571,79 kuna, dok prosječna povišica za žene iznosi 486,43 kune.

Povišice se u najmanjoj mjeri dobivaju u malim tvrtkama, do 19 zaposlenika. Čak 50% zaposlenih u malim tvrtkama nikada nije dobilo povišicu. S druge strane povišice su najčešće u srednje velikim tvrtkama, po 45% ispitanika zaposlenih u tvrtkama od 20 do 49 te 50 do 249 zaposlenika nikada nije dobilo povišicu. Ispitanici zaposleni u tvrtkama u državnom vlasništvu u najmanjoj mjeri dobivaju povišice, njih čak 68% nikada nije dobilo povišicu. Povišice su najčešće u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, tek 42% ispitanika zaposlenih u ovim tvrtkama nikada nije dobilo povišicu.

Najviše ispitanika (42%) navodi da rade u tvrtkama u kojoj se ne dobivaju povišice, dok ih 34% dobiva temeljem ostvarenih rezultata, a 16% ispitanika dobiva povećanje plaće temeljem ostvarenih rezultata cijele tvrtke.

Većina dobila povišicu na inicijativu poslodavca

Tek 9% ispitanika navodi da se u njihovoj tvrtki povišica dobiva sukladno vremenu proteklom od prethodne povišice odnosno u pravilnim vremenskim razmacima. Većina ispitanika (70%) smatra da bi poslodavac trebao biti taj koji samoinicijativno predlaže povišicu temeljem ostvarenih rezultata određenog zaposlenika. S druge strane, 14% ispitanika smatra da se povišica treba dobiti i temeljem ostvarenih rezultata cijele tvrtke, dok ih 9% zastupa mišljenje da se povišica treba davati u pravilnim vremenskim razmacima. Svega 7% ispitanika smatra da bi idealno bilo da razgovor o povišici iniciraju sami temeljem ostvarenih rezultata.

Prema podacima istraživanja, 58% ispitanika dobilo je povišicu na inicijativu poslodavca/nadređenog, dok ih je 42% dobilo povećanje plaće na vlastitu inicijativu. Ispitanici izbjegavaju sami tražiti povišicu da se ne zamjere poslodavcu ili im je neugodno ili smatraju da je uloga poslodavca prepoznati uloženi trud i ostvarene rezultate svakog zaposlenika.

Nešto više od polovice ispitanika (58%) izjavilo je kako je dobivena povišica rezultirala i povećanjem opsega posla ili odgovornosti. Plaća, iako nije glavni, sigurno je jedan od važnijih motivatora na poslu, ali više od polovice ispitanika (53%) izjavilo je da povišica nije pridonijela njihovoj produktivnosti.

plaća povišica

Generacija Z: Od 'radi što voliš' do 'voli što više zarađuje'

Kad život poskupi, generacija Z mijenja firmu umjesto lampice

Unatoč gospodarskoj nesigurnosti, polovica pripadnika generacije Z spremna je promijeniti posao, a desetina već ima konkretne planove. Mladi više ne traže samo ravnotežu između posla i života, već – prvenstveno – bolju plaću. Financijske krize, pandemija i inflacija izgurale su idealizam iz fokusa. Iako se na tržištu rada i dalje lako pronalazi posao, inflacija izjeda početne plaće pa Z-generacija postaje pokretljivija i pragmatičnija. Sigurnost i novac zamijenili su fleksibilnost i ispunjenje. Poslodavci bez jasne vizije budućnosti više nisu opcija. DW

geenracija z plaća posao

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće

Radnici u Sloveniji i dalje zarađuju 64 posto više nego u Hrvatskoj

plaća posao rad

Nije strašno, ali nema ni povratka iz snova

Prosjek poreza na plaće u EU je 17 %, a Hrvatska je ispod crte s 10,4 %

Prosječno porezno opterećenje plaća u EU iznosi 17,3%, dok je u Hrvatskoj 10,4%, što je ispod prosjeka. U većini kategorija Hrvatska je pri dnu ljestvice, s manjim porezima od zapadnih zemalja, ali i bez značajnih poreznih olakšica poput Slovačke ili Češke. Najveće poreze plaćaju Danci, gdje se samcu uzme čak 36% bruto plaće. U kategoriji obitelji s jednim zaposlenim i dvoje djece, Hrvatska nema ni povrat ni značajno opterećenje, što nas svrstava u neutralnu zonu – nismo najbolji, ali ni najštedljiviji prema građanima. tportal

plaća porez porez na plaće porezi

Kad minimalac nije baš minimalan (osim kad jest)

Europska minimalna plaća: od luksuza do preživljavanja

Minimalne plaće u EU rastu brže od inflacije, ali razlike su goleme – od 551 eura u Bugarskoj do 2.638 eura u Luksemburgu. Deset zemalja EU-a još nije prešlo prag od 1.000 eura, dok šest najbogatijih jamči više od 1.800 eura. Kupovna moć donekle smanjuje razlike, no troškovi života u nekim državama brišu tu prednost. Nova EU direktiva potiče povećanja, no u nekim zemljama, poput Turske, realni primanja padaju zbog inflacije. Hrvatska se drži sredine, bilježeći mali napredak u kupovnoj moći. Poslovni

EU minimalna plaća plaća

Dobro plaćeni, ali ne baš tipični snovi iz djetinjstva

Ova zanimanja su u Njemačkoj jako dobro plaćena – zarada i do 7 tisuća eura mjesečno (bruto)

Media planer – Planira TV program i može zaraditi do 7.000 € bruto mjesečno. No, struka je ugrožena zbog rasta streaming servisa.
Pastor/Svećenik – Bruto plaća u Njemačkoj iznosi oko 6.230 € mjesečno, a često dolazi i sa službenim stanom.
Mesar – Iako je sve manje interesa za obuku, majstori mesari mogu zaraditi oko 33.500 € godišnje, a postoji i mogućnost samozapošljavanja.
Pogrebnik – Stabilan posao s bruto plaćom od 3.762 € mjesečno, uz mogućnost većih primanja za majstore pogrebnike.
Stručnjak za recikliranje i gospodarenje otpadom – Bruto plaća doseže 3.644 € mjesečno u pojedinim njemačkim saveznim državama.

plaća posao poslovi

Kvaka 22(00)

Ljubo Jurčić: 2200 eura su dovoljni prihodi za pristojan život u Hrvatskoj

S prvim danom ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj značajno je narasla – na 970 eura bruto, što je otprilike 750 eura neto. Narasla je i prosječna plaća, ali rasla je i inflacija. Pristojna plaća znači da godišnje možete dva tjedna ići na ljetovanje, tjedan dana na zimovanje, da možete djeci kupiti tenisice kad im zatrebaju, a bez kalkuliranja i gledanja čega ćete se odreći da biste si nešto priuštili. Inflacija je problem za ljude koji su u siromaštvu i na granici, a oni koji imaju 2000 eura plaću, koju ja zagovaram i za koju smatram da bi osigurala da je ljudima ‘nos iznad vode’, onda u prosjeku ta inflacija neće biti problem – rekao je u rujnu ekonomist Ljubo Jurčić, koji je sad povećao pristojne prihode za 200 eura. Poslovni

inflacija Ljubo Jurčić plaća prihodi

I taj porast ti pojede inflacija

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj na godišnjoj razini porasla za 17 posto

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 1.324 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani nominalno više za 16,9 posto, a realno za 13,2 posto. Prema izvješću DZS-a, medijalna neto plaća za svibanj iznosila je 1.122 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu za svibanj ove godine iznosila je 7,12 eura, što je u odnosu na travanj za četiri posto niže, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 16,9 posto više. Lider

plaća prosječna neto plaća prosječna plaća satnica

Hoće se, može se

U susjednoj BiH legalizirali isplatu plaće na ruke

Najviši dužnosnici Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić mogli bi ubuduće primati plaću u gotovini umjesto na bankovni račun i tako zaobići američke sankcije, budući da su im banke zatvorile račune. Omogućeno je to izmjenama i dopunama Zakona o radu koje je Narodna skupština RS usvojila krajem prošlog tjedna. Predsjednik ovog bh entiteta Milorad Dodik, premijer Radovan Višković i predsjednik Skupštine Nenad Stevandić pod sankcijama su Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva financija SAD-a. Prema izmjenama Zakona, poslodavac isplaćuje plaću i druga osobna primanja radniku u novcu ako ih ne može primiti preko tekućeg računa, ako blokada “nije temeljena na pravomoćnoj sudskoj, upravnoj ili drugoj odluci nadležnog tijela”. Poslovni Ovaj potez ne bi trebao biti štetan za ekonomiju BiH, ali šalje zabrinjavajuću poruku investitorima. Forbes

Bosna i Hercegovina plaća Republika Srpska

Pitanje za tisuću eura

Plaća od 1000 eura bez fakulteta – samo san ili ipak moguće?

Nakon 15 godina rada što u pozivnim centrima, a u zadnje vrijeme u dućanu, počela me kopkati i gristi jedna stvar. Naime, redovito na TV-u vidimo podatak o medijalnoj plaći u Hrvatskoj koja je nerijetko puno veća od one koju ja, a vjerujem i dosta Vas zarađuje. I sad slijedi pitanje: Nemam završen fakultet, a mislim da su mi sadašnja primanja jako niska (cca 800 eura). Da li i dalje nekako mogu doći do željenih financijskih mogućnosti, da li je to utopija ili možda je ipak moguće? Svaka informacija je dobro došla – pita se jedan forumaš koji je pokrenuo temu na podforumu Posao i karijere. Nauči postavljati pločice. Zarada je od 3000-7000 EUR mjesečno, a posla ima toliko da ćeš morati odbijati ljude i gasiti mobitel. Liječnik specijalist neurokirurg zarađuje manje od toga – jedan je od odgovora u zanimljivoj raspravi.

plaća posao