Tržište nekretnina: Zagreb i obala i dalje vode, kvartovi sve važniji - Monitor.hr
Jučer (10:00)

Svi se guraju u istu ulicu

Tržište nekretnina: Zagreb i obala i dalje vode, kvartovi sve važniji

Prema analizi portala Nekretnine.hr, najveći interes kupaca nekretnina i dalje bilježe Zagreb, Split i Rijeka, a među top 10 gradova su još Zadar, Pula, Dubrovnik, Šibenik, Osijek, Varaždin i Karlovac. Obalni gradovi prednjače zbog investicijskog i turističkog potencijala. Najveći rast interesa bilježe Zagreb te gradovi u njegovu prstenu (Velika Gorica, Samobor, Zaprešić), kao i Solin, Kaštela i Trogir kraj Splita, što potvrđuje trend suburbanizacije. Najtraženiji kvartovi u Hrvatskoj su Trešnjevka, Maksimir, Žnjan, Špansko i Mejaši. Kupci sve češće biraju konkretnu četvrt, fokusirajući se na infrastrukturu, prometnu povezanost i omjer cijene i kvalitete. Jutarnji


Slične vijesti

Srijeda (19:00)

Negdje stan košta kao garaža, a negdje garaža kao stan

Najjeftiniji kvadrati u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj, najskuplji u Zagrebu i uz obalu

Prema analizi Njuškala, najjeftiniji stanovi nude se u Vukovarsko-srijemskoj županiji (1.315 €/m²), potom u Požeško-slavonskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj. Kod kuća su cijene najniže u Požeško-slavonskoj (795 €/m²) i Vukovarsko-srijemskoj. Skuplji kvadrati koncentrirani su na obali i u Zagrebu, dok rekord drži Dubrovnik sa 6.126 €/m² za stan i 5.758 €/m² za kuću. Prosjek tražene cijene stana u Hrvatskoj dosegnuo je 3.636 €/m², a kuće 2.696 €/m². Prodavatelji kuća u prošloj su godini u Hrvatskoj u prosjeku tražili 2.696 eura za svoje kvadrate, što je rast od 4,42 posto Poslovni

17.02. (19:00)

Kratkoročno pomaže, dugoročno odmaže

Vlada i arhitekt u sukobu oko Programa priuštivog najma: hoće li mjera sniziti ili podići cijene?

Vlada tvrdi da Program priuštivog najma, temeljen na medijalnim cijenama, neće podići tržišne najamnine i da potiče aktivaciju praznih stanova. Arhitekt Janko Kralj oštro kritizira mjeru, naziva je „notornom glupošću“ te smatra da će dodatno povećati cijene. Sporno mu je određivanje iznosa prema medijanu, kao i isplata do 60 posto najma unaprijed, što drži nerealnim i tržišno neopravdanim. Upozorava i da program omogućuje obnovu nedovršenih stanova bez jasnih kriterija, umjesto da država tim novcem gradi nove stanove ili potiče model dugoročnog otkupa za mlade obitelji. N1

11.02. (21:00)

A rijetko tko kupuje

Prosječne cijene stanova za 2026.: obala prednjači, Zagreb ubrzava

Nove referentne cijene stanova za 2026., temeljene na tržišnim podacima iz 2025., potvrđuju snažan rast nekretnina, osobito na obali i u Zagrebu. Najskuplji su Opatija, Dubrovnik i Split, gdje se kvadrat približava 4.000 eura. U Zagrebu su pojedine četvrti, poput Trnja i Novog centra, zabilježile rast i do 19 posto u godinu dana. Kontinentalni gradovi ostaju ispod 2.000 eura po kvadratu. Zbog malog broja transakcija u većini općina, cijene su procijenjene naprednim modeliranjem, što bi trebalo dati realniju sliku tržišta. Lider 

11.02. (12:00)

Izolacija radi, sustav i dalje malo šteka

Energetska obnova zgrada donosi bolju kvalitetu stanovanja, ali sama nije dovoljna za rješavanje problema energetskog siromaštva

Tehnička rješenja doprinose toplinskoj udobnosti i ujedno smanjuju potrošnju energije, stanari zgrada koje su već prošle obnovu ističu kako im je toplije zimi, a podnošljivije ljeti. Međutim, dio kućanstava bez dodatnih društvenih i financijskih mehanizama ostaje ranjiv, ocjenjuju u studiji CEESEN-BENDER. Ključ je u politici financiranja koje uzimaju u obzir stvarne potrebe kućanstava. Zgradonačelnik

11.02. (00:00)

Hakirali su papir

Krivotvoreni ugovori, rupe u provjerama i tehnologija brža od zakona omogućili otimačinu nekretnina

Malverzacije s nekretninama u slučaju bivšeg manekena bile su moguće zbog kombinacije krivotvorenih kupoprodajnih ugovora, slabih provjera i propusta u zemljišnoknjižnom sustavu. Prevaranti su koristili nevjerodostojne isprave, često bez upisanih OIB-ova vlasnika ili u slučajevima kada se vlasnici nisu mogli braniti, te su u više pravnih koraka upisivali novo vlasništvo. Iako javni bilježnici i zemljišnoknjižni odjeli formalno provjeravaju dokumente, ministar priznaje da napredne tehnologije omogućuju krivotvorenja koja sustav ne uspijeva uvijek prepoznati, jer je zakonodavni okvir sporiji od tehnološkog razvoja. Index

07.02. (17:00)

Otimači s pečatom

Kako su “nevidljivi” vlasnici ostajali bez nekretnina

USKOK tereti zločinačko udruženje koje je ciljano preuzimalo nekretnine čiji se vlasnici nisu mogli učinkovito zaštititi. Radilo se o imovini bez upisanog OIB-a u zemljišnim knjigama ili o vlasnicima koji zbog starosti, odsutnosti, smrti ili drugih razloga nisu pratili pravno stanje. Osumnjičeni su izrađivali krivotvorene ugovore, punomoći i identitete, ishodili OIB-ove bez znanja vlasnika te provodili uknjižbe preko javnih bilježnika i sudova. Tako su “čisto” prepisivali vlasništvo, dok su stvarni vlasnici tek naknadno shvaćali da su ostali bez imovine. Index

04.02. (21:00)

Tko je gazda u dvorištu, sad se valjda zna

Hrvatska u europskom vrhu po vlasništvu nad stanovima

Podaci Eurostata za 2024. godinu pokazuju velike razlike u stambenim navikama unutar EU-a. Većina Europljana živi u vlastitim domovima, dok je najam dominantan tek u nekolicini zemalja, ponajprije u Njemačkoj. Kuće prevladavaju u ruralnim područjima, a stanovi u gradovima, dok se veličina stambenog prostora i broj osoba po kućanstvu znatno razlikuju među državama. Sjever i zapad Europe imaju više prostora po osobi, dok su istočne članice gušće naseljene. Trendovi jasno odražavaju povijesne, ekonomske i urbanističke razlike unutar Unije. Poslovni

29.01. (14:00)

Lift ide gore, papiri još više

Država sufinancira ugradnju dizala i obnovu pročelja: tko ima uvjete, ima i bodove

Vlada donosi Program ugradnje dizala kojim država sufinancira trećinu troškova za postojeće zgrade s najmanje tri kata ili s osobom s invaliditetom među suvlasnicima. Uvjet su natpolovična suglasnost, osigurana sredstva i glavni projekt, a prednost se određuje bodovanjem prema broju katova, socijalnim kriterijima i lokaciji. Paralelno se donosi i Program uređenja pročelja za kulturno zaštićene zgrade, gdje se troškovi dijele između države, lokalne samouprave i suvlasnika. Oba programa imaju stroge rokove i limite sufinanciranja. N1

02.01. (20:00)

Spomenik nemaru s pogledom na selfie turizam

Luka Modrić želi kupiti i obnoviti ruševnu kuću koja mu je obilježila djetinjstvo. A što ćemo s još 70-ak tisuća napuštenih nekretnina?

Kadrovi ostataka kuće na velebitskoj ‘Majstorskoj cesti’ koja povezuje Liku i Dalmaciju nerijetko oslikavaju priču o odrastanju kapetana naše uspješne nogomente reprezntacije, a istovremeno postaju simbolom ne tako uspješnog upravljanja. Razvijena društva imaju prilično jednostavan dogovor oko ovakvih pitanja. Za posjedovanje određene nekretnine u prostoru treba i suglasnost zajednice, čitaj dozvola. Ako smo izdali dozvolu za stambeni objekt, onda vlasnik istu mora i održavati u stanju pogodnom za namjenu – stanovanje. Što bi se dogodilo da je nekom turistu, obožavatelju našeg kapetana pao kameni blok ili crijep na glavu, u želji da napravi selfie kraj čuvene kuće? Tužio bi vlasnika, o uvom slučaju Republiku Hrvatsku i potraživao odštetu na naš račun. Vjerujem i dobio istu. Ovakve nekretnine, opasne po život i imovinu drugih moraju biti ili obnovljene, vraćene u funkciju ili uklonjene iz prostora. Agroklub

26.12.2025. (21:00)

Kad država kaže “svi mogu graditi”, stanovi postaju stvarnost, a ne samo ideja

Kako unaprijediti članak 22. Zakona o priuštivom stanovanju

Stručna analiza predlaže da članak 22. Zakona o priuštivom stanovanju ukloni ograničenje na javne investitore i uključi privatni sektor. Time bi se kroz planske i ugovorne mehanizme osigurao minimalni udio priuštivih stanova (25%) u većim projektima, bilo unutar istog projekta, na drugoj lokaciji ili uplatom u lokalni fond. Stanovi bi ostali dostupni najmanje 30 godina. Model jača ulogu lokalnih vlasti, smanjuje prostornu segregaciju i povećava dostupnost stanova, uz neutralan ili blago pozitivan gospodarski učinak. Zgradonačelnik