Turistički račun nije samo zbroj noćenja: Od zarade ostaje tek onoliko koliko stvori domaća ekonomija - Monitor.hr
Četvrtak (19:00)

Pune sobe, ali ne i džepovi

Turistički račun nije samo zbroj noćenja: Od zarade ostaje tek onoliko koliko stvori domaća ekonomija

Analiza turističkih rezultata Hrvatske i Crne Gore ukazuje na ključan problem: poistovjećivanje fizičkog prometa i prihoda s realnim ekonomskim učinkom. Iako obje zemlje bilježe milijardne prihode i milijune noćenja, znatan dio novca odlazi na uvoz hrane, provizije i strane dobavljače. Dok Hrvatska putem Satelitskog računa turizma (TSA) preciznije mjeri izravni turistički BDP (12,18%), Crna Gora još nema redovnu TSA statistiku. Zaključak je da buduća strategija ne smije primarno težiti rastu broja gostiju, već jačanju domaćih dobavljačkih lanaca, produktivnosti i integraciji turizma s ostatkom gospodarstva. Ideje


Slične vijesti

11.04. (22:00)

Džabe nam avioni, ako nema tko ispeći lignje

Hrvatski turizam 2026: Tržišna stabilizacija uz kritičan manjak radne snage

Hrvatski turizam proživljava transformaciju: umjesto nekadašnjih auto-gostiju, sada dominiraju zračni putnici veće platežne moći (SAD, UK, Skandinavija). Ipak, sezona 2026. nosi neizvjesnost zbog geopolitičkih napetosti i gospodarskog usporavanja Njemačke, što rezultira “last-minute” rezervacijama. Ključni izazov ostaje kronični nedostatak radne snage. Unatoč velikom broju stranih radnika, procjenjuje se da će ove godine trebati dodatnih 5.000 sezonaca više nego lani. Najtraženiji su i dalje konobari, kuhari i čistači, a deficit kadrova ugrožava rad ugostiteljskih objekata unatoč stabilizaciji tržišta nakon pandemijskog buma. Poslovni

24.02. (13:00)

Sunce, smještaj i minimalac. Ili kiša i duplo više eura

Sezonski rad 2026.: Hrvatska, Austrija, Njemačka ili SAD – gdje se studentima najviše isplati?

Regrutacije sezonskih radnika u Hrvatskoj su u punom jeku, a minimalna studentska satnica iznosi 6,56 eura. Poslovi u turizmu nude od minimalca do oko 12,50 eura po satu, često uz smještaj i obroke, ali plaće su nerijetko netransparentne. Procjenjuje se da će trebati 65 tisuća radnika, većinom stranih. U Austriji i Njemačkoj satnice i mjesečne plaće znatno su više, no traži se znanje jezika i dulje radno vrijeme. Dio studenata bira i Work and Travel u SAD-u, gdje zarada može biti visoka, ali ovisi o troškovima i angažmanu. DW

20.02. (11:00)

Molim vas meni. I prevoditelja

Nedostatak radne snage na obali sve izraženiji uoči sezone

Uoči turističke sezone na hrvatskoj obali ponovno dolazi do izraženog nedostatka radne snage, osobito u ugostiteljstvu. Poslodavci sve češće zapošljavaju radnike iz trećih zemalja, ponajviše s Filipina i iz Nepala, bez kojih bi poslovanje bilo otežano. Dio domaće radne snage otišao je u druge članice EU-a, a interes za teške sezonske poslove među lokalnim stanovništvom slabi. Strani radnici ističu dobre uvjete i sigurnost, no naglašava se potreba za boljom integracijom. Izmjene Zakona o strancima predviđaju učenje jezika i lakšu promjenu poslodavca radi stabilnijeg sustava zapošljavanja. HRT

28.12.2025. (14:00)

Više gostiju, manje živaca - i svi gledaju u cjenik

Blagi rast dolazaka i noćenja u 2025. uz veće prihode, ali rast cijena i troškova ograničava profitabilnost i ulaganja

Hrvatski turizam u 2025. ostvario je blagi rast dolazaka i noćenja te očekivani porast prihoda, ponajviše zahvaljujući pred i posezoni, dok su srpanj i kolovoz zabilježili pad fizičkog prometa. Najbolje su prolazili hoteli i kampovi više kategorije, dok je privatni smještaj trpio zbog viših cijena bez dodatne kvalitete. Rast troškova smanjuje profitabilnost i investicije. U 2026. se ne očekuje snažan rast, već stabilizacija, s naglaskom na cjenovnu konkurentnost, kvalitetu i ravnomjerniju sezonu. Lider

27.12.2025. (09:00)

Trebamo malo stati na loptu

Plava kamenica: Najviše deset ili dvanaest hotela opravdava svoje visoke sezonske cijene

Što je uzrok jako lošim turističkim trendovima? HNB je nedvosmislen: rast cijena u ugostiteljstvu i smještaju. Hrvatska je postala preskupa u usporedbi s drugim mediteranskim turističkim destinacijama. HNB se naravno ne bavi kvalitetom usluga. No, ključno je da Hrvatska u 95 posto svih hotela i restorana nudi vrlo lošu vrijednost za novac. Hrvatska turizam koji vrijedi tri zvjezdice pokušava prodavati kao turizam koji košta četiri zvjezdice, a onaj s četiri po cijeni od pet zvjezdica. Hrvatskom turizmu neophodna je hitna preobrazba, prvo prema rastu osnovne kvalitete hotela i restorana, a zatim prema sustavnom razvoju gastronomskog, vinskog, kulturnog i shopping turizma. Kult plave kamenice

03.11.2025. (15:00)

Sezona možda kraća, ali računi sve deblji

Hotelijeri ostvarili rast prihoda i dobiti unatoč troškovnim pritiscima

Financijski rezultati vodećih hotelijerskih kompanija za prvih devet mjeseci 2025. demantiraju glasine o slaboj turističkoj sezoni. Pet hotelijera izlistanih na Zagrebačkoj burzi povećalo je prihode u prosjeku za sedam, a čistu dobit za više od 11 posto. Najbolje rezultate ostvarila je Valamar Riviera, dok su Maistra i Plava laguna zabilježile umjeren rast, a Arena Hospitality Grupa znatno ojačala profitabilnost. Unatoč rastu troškova rada, sektor ostaje stabilan zahvaljujući višim cijenama smještaja, duljoj sezoni i kontinuiranim ulaganjima u modernizaciju. tportal

07.09.2025. (13:00)

Kad plaža zjapi prazna, fiskalna blagajna ne

Turistička sezona 2025.: rast prometa, ali i cijena

Hrvatsku je u prvih osam mjeseci 2025. posjetilo 17,2 milijuna turista, uz 89,8 milijuna noćenja – tek neznatno više nego lani. No, podaci Porezne uprave otkrivaju jači rast: broj računa u šest glavnih županija porastao je 4,35%, a ukupni iznos dosegnuo 4,35 milijardi eura, gotovo 10% više. Najveći rast bilježi predsezona i posezona, dok su srpanj i kolovoz stagnirali. Stručnjaci upozoravaju da inflacija i nekomercijalni smještaj iskrivljuju dojam, a ministar prognozira 15,5 milijardi eura prihoda. Ukratko – sezona nije loša, ali ni bajkovita. Index

28.08.2025. (15:00)

Kritičari u šoku: Turisti odbili poslušati prognoze

Šajatović: Nije bilo pametno prognozirati slom turističke sezone

Suprotno prognozama mnogih kritičara, ovogodišnja turistička sezona nije propala. Ako se i mogu s rezervom uzeti podaci eVisitora o jedan posto više dolazaka i noćenja, podaci Ministarstva financija o fiskalizaciji trebali bi biti pouzdani. A oni kažu da je u srpnju broj fiskaliziranih računa bio 1,2 posto veći nego u lanjskome srpnju, a iznos 6,1 posto veći. U prvoj polovini kolovoza izdano je 2,5 posto više računa, a iznos je bio 7,7 posto veći. To je još jedan primjer koji će dodatno pojačati frustraciju mnogih koji osjećaju da ekonomija ne ide u dobrom smjeru, a službeni podaci to demantiraju. Izgledno je da će BDP u 2025. biti iskazan rastom od oko tri posto. Što će premijer Plenković sa zadovoljstvom, selektivnim biranjem dodatnih podataka, nabijati na nos kritičarima. Miodrag Šajatović za Lider.

21.08.2025. (12:00)

Svi pobjegli s kontinenta, pa makar samo na roštilj u Crikvenicu

Ovogodišnja turistička sezona neće biti rekordna, ali neće ni podbaciti

U prvih sedam mjeseci bilježi se rast od 2% u dolascima i noćenjima. Stranih je gostiju bilo 10,3 milijuna (+1%), a domaćih 1,86 milijuna (+8%), s 7,3 milijuna noćenja. Domaći turisti sve više „krpaju statistiku“, pa ih je danas gotovo dvostruko više nego prije 20 godina. Najviše noćenja ostvareno je na Viru, a najviše dolazaka u Zagrebu. Strance pak i dalje najviše privlači Dubrovnik. N1

09.09.2024. (15:00)

Pošaljite nam te nepoželjne turiste malo na kontinent

Prekomjerni turizam je problem, ali samo u određenim destinacijama, stvara se dojam da turizam općenito nije dobar

U takvom medijskom ozračju, čitava Europa bavi se turističkom sezonom od koje, više-manje, živi. I nekakvo je pravilo da zemlje koje privlače velik broj turista ostvaruju najviše prihoda. Vijesti s poznatih destinacija ili njihova ponuda popularna su tema. Svi su, čini se, eksperti za probleme u turizmu, a problema naravno ima: bilo da su to velike hotelske kuće, loši gosti ili skupoća do generalno “neuspjele sezone”. Mediji vole naglašavati da “brojke skrivaju stvarnu sliku” jer, prema njima, prava slika je zapravo loša. Pitanje je, dakle, što te brojke doista znače? Jesu li one zaista mjerilo uspjeha ili postoji nešto dublje što nam promiče? Naravno, ove se teme ističu u ljetnim mjesecima kada ima minimalnog prostora za promjene jer su stvari već postavljene. U tom dualizmu posebno najpopularnijim destinacijama volimo tražiti negativne priče: od Barcelone, Venecije, Hvara ili spomenutog bisera Dubrovnika. No, pitanje je jesu li te priče zaista odraz stvarnih problema ili samo još jedan način da se popuni medijski prostor popularnom destinacijom. Poslovni