Ukrajini treba pomoć, a razjedinjeni Zapad "nema novog Churchilla" - Monitor.hr
14.06.2022. (10:00)

If you're going through hell, keep going

Ukrajini treba pomoć, a razjedinjeni Zapad “nema novog Churchilla”

Je li bolje razgovarati s Putinom ili ga izolirati? Treba li Kijev učiniti ustupke da okonča rat ili bi to još više ohrabrilo Kremlj? Jesu li pojačane sankcije Rusiji vrijedne kolateralne štete za građane EU? (…) Viši savjetnik ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog Mihajlo Podoljak jednim tweetom izrazio je duboke frustracije Ukrajine dvoličnom politikom nekih zapadnih država: “Rusija ne smije pobijediti, ali nećemo Ukrajini davati teško oružje jer to može uvrijediti Rusiju. Putin mora izgubiti, ali nemojmo mu uvoditi nove sankcije. Milijuni će gladovati, ali mi nismo spremni vojno osigurati konvoje sa žitom”. Dodao je i vrlo znakovitu rečenicu: „Rast cijena nije ono najgore što čeka demokratski svijet s takvom politikom”. Drugi visoki ukrajinski dužnosnik izjavio je za Reuters : “Nemamo novog Churchilla u Europskoj uniji. Nemamo nikakvih iluzija o tome” misleći na britanskoga ratnog premijera, jednog od najzaslužnijih lidera za poraz fašizma u Europi u Drugom svjetskom ratu. Slobodna


Slične vijesti

Danas (10:00)

Ipak nam nije tako loše

Deset godina Hrvatske u EU

Hrvatskoj EU predstavlja povijesno važan okvir za demokratski razvoj i gospodarski rast. Mnoge smo mogućnosti iskoristili, ali ne sve i ne u potpunosti. U konačnici sve ovisi o samoj Hrvatskoj. Ne trebamo se pitati kako živimo u EU, već kako živimo u Republici Hrvatskoj kao članici EU. Pregovori za pristup su bili dugi, ponekad i bolni, ali smo imali usku suradnju i posao je obavljen. Najveći je uspjeh pristup schengenskom prostoru i euro zoni. Naučili smo ugovarati, pomakli se sa začelja i trenutno smo treći u EU. Relativno smo dobri. U provedbi i potrošnji ugovorenih sredstava situacija nije toliko idealna. I dalje smo izuzetno birokratizirani, a znanje o javnoj nabavi je još uvijek nedovoljno da bi se izbjegle nepravilnosti i financijske korekcije. N1

28.05. (16:00)

Kašnjenja su neizbježna

Zbog NATO-ovih vježbi u lipnju moguć kaos u europskom zračnom prometu

Zračna luka Frankfurt (FRA) - Kako doći do i od zračne luke

Zahvaljujući intenzivnim pripremama, Savezna vlada, Bundeswehr i zrakoplovna industrija nadaju se da će uspjeti spriječiti kaos tijekom vojne vježbe NATO-a sredinom lipnja. “Trenutno nema planiranih otkazivanja letova”, kaže Arndt Schoenemann, šef njemačke kontrole zračnog prometa. Iz trenutačne perspektive to nije potrebno, ali bi se moglo dogoditi u pojedinačnim slučajevima. “Nećemo moći isključiti kašnjenja”, kaže Schoenemann. Od 12. do 23. lipnja NATO planira najveću zračnu vježbu u povijesti ovog obrambenog saveza. To će vjerojatno utjecati na brojne putnike na civilnim letovima jer će se tri zračna prostora u Njemačkoj potpuno zatvarati jednom dnevno po četiri sata. Stručnjaci očekuju veće posljedice posebice u Frankfurtu, Hamburgu i Berlinu, a nešto manje u Münchenu. Deutsche Welle

28.05. (14:00)

Ali obveze ostaju...

Twitter se povukao iz dobrovoljnog europskog Kodeksa o suzbijanju dezinformacija

Coronavirus disinformation and propaganda – DW – 03/31/2020

Europska komisija prošle je godine postigla dogovor o Kodeksu o suzbijanju dezinformacija koji su tada potpisala  čak 34 potpisnika među kojima su velike internetske platforme i kompanije kao što su Meta, Google, Twitter, TikTok i Microsoft kao i  organizacije civilnog društva. No, dolaskom Elona Muska na čelo Twittera i ovaj potpis pao je kao “žrtva” velikih promjena u toj kompaniji. Objavio je to Thierry Breton, povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište, ironično – upravo putem Twittera. Braton kaže kako, unatoč Twitterovom napuštanju ovog dobrovoljnog kodeksa, njihove obveze ostaju na snazi. Pritom misli na europsko zakonodavstvo i pravila za borbu protiv dezinformacija koja velike internetske platforme moraju poštovati na području EU od 25. kolovoza ove godine. Na to ih obvezuje Akt o digitalnim uslugama koji se za sada odnosi samo na 17 vrlo velikih internetskih platformi, među kojima je i Twitter, i 2 vrlo velike internetske tražilice. Bug

 

24.05. (22:00)

Big Brother

Putin ima samo jedan interes u BiH

Slobodna Dalmacija - Dodik ne ide u Moskvu praznih ruku: u znak zahvalnosti uručit će 'prijatelju Putinu' najveće odličje Republike Srpske

Šef Delegacije EU-a u BiH Johann Sattler poručio je da EU od BiH kao saveznika očekuje uvođenje sankcija Rusiji, a ne da političari idu u Moskvu. Ističe ipak da ne treba kažnjavati cijelu državu, ako se samo Dodik odlučio na ovaj čin. Njemački politolog Bodo Weber smatra da je ovo nastavak dugogodišnje politike savezništva s Putinom, kao i slanje provokativnih poruka Zapadu. Dodik ovim također, kaže Weber, minira imidž novog Vijeća ministara BiH (vlade BiH), koji bi trebao zemlju gurati naprijed prema Europskoj uniji. „Najveća politička korist Putina je da ima jednog saveznika u dvorištu EU-a, čime ima simboličku pobjedu. Na drugoj strani, Rusija na Balkanu ne gaji dublje strateške interese osim jednog – da spriječi širenje NATO saveza. Tu je Dodik dosljedan da spriječi put BiH prema članstvu u NATO-u”, rekao je Weber za BHT. Deutsche Welle

21.05. (12:00)

U povodu smrti jednog od najvećih glasova bosanske i europske književnosti

Dževad Karahasan: Uplašen čovjek nije sposoban za slobodu

Dževad Karahasan - Tragač za fitrom | Preporod.info

Književnik Dževad Karahasan preminuo je 19. svibnja u 70. godini, javila je njegova obitelj. Tim povodom donosimo nekoliko ulomaka o njegovim oštroumnim promišljanjima o ljudima, sebi, pisanju, svijetu i životu:

  • Ja imam dojam da sam od samog rođenja sa svojom smrću na „ti“, s njom nemam nikakvih problema, nemam straha. Ozbiljno mislim da su ove biologističke teorije poput Darvinove i njegovih učenika o tome kako je naš temeljni strah, strah od smrti, netočne. Čisto logički, kako bih se ja mogao bojati svoje smrti?! Ona je u meni kako sam ja na svijetu. Rastao ja, rasla ona.U neko doba ja prestao rasti, ona nastavila.
  • Nametnuta nam je nepodnošljiva kič ideja života. Sve je to unutar tretmana ljudi kao izvora kapitala. Tvrtke nam pokazuju da nas tretiraju kao svoje vlasništvo. Jer bolest košta. Ako smo bolesni, proizvodimo manje, bogata kopilad zarađuju na nama.
  • Ovo je svijet egzaktnih znanosti koje svijet shvaćaju samo prema činjenicama, jednostrano. Svijet koji pokazuje bizaran strah od duha i svega unutarnjeg, subjektivnog. Ne volim taj svijet jer je to svijet moći. U svim ljudskim društvima imali smo ljude željne moći, ali nikada nije bilo takvog poricanja svega unutarnjeg kao danas.
  • Strah je važan dio naših „nacionalističkih fantazmi“ (hvala na formulaciji), strah od onih drugih, koji „pripremaju naše uništenje“. Drugi dio tih fantazmi je uvjerenje da smo zbog puke pripadnosti ovom narodu bolji od onih drugih (ljudi silno vole da budu bolji od drugih). Treći dio tih fantazmi je narativ o našoj veličanstvenoj prošlosti i strašnom stanju u kojem se danas nalazimo. U tom narativu je sadržano obećanje da ćemo, čim dovoljno poludimo, vratiti sve ono što smo u slavnoj prošlosti imali. Iz iskustva znam da se najteže trijeznimo ako smo se napili miješajući pića, a u ovim našim fantazmama imate upravo mješavinu pića.
  • Čvrsto vjerujem da je rad vredniji i važniji od kapitala, a to je ‘ljevičarska anomalija’ koja se danas ne oprašta.
  • Mene najviše pogađa barbariziranje svijeta koje nužno ide uz neoliberalni kapitalizam ili ‘kapitalizam skakavaca’ – skakavci ne mogu zavladati svijetom jer pojedu sve, baš sve na što naiđu, pa na kraju i oni umru od gladi. Taj kapitalizam poznaje samo jednu vrijednost – onu financijsku – a svaki pogled na svijet koji priznaje samo jednu vrijednost je totalitaran.
  • Barbarska društva funkcioniraju kao masa u kojoj je osjećaj pripadnosti i čežnja za totalnim poistovjećivanjem s masom izrazito snažna. Civilizirano društvo sastoji se od pojedinaca, slobodnih ljudi koji svoju pripadnost artikuliraju, misle, propitkuju.Trenutno nisu veliki izgledi da bi na Balkanu moglo doći do stvaranja jednog takvog društva koje razmišlja kritički, ali mogu i želim da se nadam da će ga moji studenti jednog dana doživjeti. Žurnal /N1
17.05. (10:00)

U Češkoj je kruna najsnažnija u posljednjih 15 godina

Forinta, kruna i zlot se bolje drže nego euro i dolar. Samo dokle?

Dobro razdoblje za forintu, krunu i zlot | SEEbiz.eu

Mađarska forinta, češka kruna ili poljski zlot se zapravo odlično drže u odnosu prema dolaru ili euru. Inflacija je u tim zemljama doduše visoka, ali eskontna stopa je još viša. No koliko će to potrajati? Češka kruna je zabilježila rekordnu vrijednost u posljednjih 14 godina, a i vrijednost mađarske forinte je na najvišoj razini u posljednjih 10 mjeseci. Rumunjski lev doduše oscilira u vrijednosti, ali kormilari valute rumunjske države razmjerno uspješno ju vode kroz ova nemirna vremena. Doduše sve zemlje istočne Europe izvan zone eura imaju velikih problema s gospodarskim rastom i inflacijom, ali tamošnje središnje banke vode oštru politiku protiv zaduživanja. Dok Europska središnja banka na inflaciju od 6,9% (ovog travnja) odgovara eskontnom stopom od 3,75% – kod američkog dolara gdje je inflacija prošlog mjeseca bila 4,9% je eskontna stopa čak 5,25%, središnja banka na primjer Poljske još od prošlog rujna drži eskontnu stopu na 6,75 posto. Deutsche Welle

10.05. (20:00)

Gase li požar ili rasplamsavaju vatru?

Kako regulirati nepoznato? Evo što Europu čeka s umjetnom inteligencijom

tportal

Europa kreće u reguliranje umjetne inteligencije (AI) pooštravanjem sigurnosnih standarda za chatbotove i nametanjem regulatornog okvira za programere i proizvođače koji žele poslovati na njenom tržištu. Dok zagovornici AI-a predviđaju brz rast inovacija, a kritičari se boje nepredvidivih negativnih učinaka na društvo, zakonodavci u EU-u traže srednji put. Talijanski ministar za gospodarski razvoj Adolfo Urso izjavio je da treba razviti nove propise kako bi se bolje definirao odnos između ljudi i strojeva, jer se čini da su strojevi po prvi puta u prednosti. Tportal

08.04. (17:00)

Kvart Pongračevo na Trešnjevci u Zagrebu je svijetla iznimka

Samo devet posto ulica u 30 europskih gradova nosi imena po ženama

Sakrivena ženska povijest Trešnjevke - Radnička prava

Samo 9 % ulica u 30 velikih europskih gradova nosi imena po ženama, pokazalo je veliko istraživanje grupe novinara iz Europske mreže za podatkovno novinarstvo (EDJNet). „Nazivi ulica gotovo isključivo imenovani po važnim muškarcima govore da su doprinosi žena gradovima ne samo zaboravljeni već i izbrisani iz povijesti“, kaže predsjednica zagrebačkog Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova Rada Borić. Unatoč namjeri zagrebačkog Odbora da se to promijeni, niz administrativnih zapreka jako usporava ovaj proces. U istraživanju su uz zagrebačke prebrojene ulice Atene, Barcelone, Berlina, Bruxellesa, Bukurešta, Budimpešte, Kišinjeva, Kopenhagena, Debrecena, Gdanska, Genove, Katowica, Krakowa, Kijeva, Lisabona, Lodza, Lyona, Madrida, Milana, Palerma, Pariza, Praga, Rima, Seville, Stockholma, Torina, Varšave i Beča. Zagreb stoji ispodprosječno sa samo 5,6% ulica nazvanih po ženama, najbolji je Stockholm s 19,5 % ulica. No, kada se pogleda koje su to žene po kojima se nazivaju ulice situacija je još gora. H-alter

 

 

08.04. (15:00)

Itekako se isplati

Kamate na štednju znatno su veće u inozemstvu

NAJPOVOLJNIJE KAMATE NA OROČENU ŠTEDNJU U HRVATSKIM BANKAMA

Prema podacima servisa Moj-Bankar, trenutno najpovoljnije uvjete za oročenu deviznu štednju nudi Nova hrvatska banka. Na oročen depozit od 10.000 eura na rok od godinu dana dobivate fiksnu kamatnu stopu od 0,30 posto, što donosi godišnji prihod od 30 eura. Za razliku od Hrvatske, u drugim članicama EU-a banke prosječna kamatna stopa na oročene depozite na rok od godinu dana u eurozoni u veljači 2023. iznosila je 2,09 posto. u njemačkim bankama štednja se može godišnje oročiti po kamati između dva i tri posto. Prema podacima njemačkog servisa Biallo.de, trenutno najpovoljniju kamatnu stopu na oročenje od godinu dana – u visini od tri posto – nude švedska banka Klarna i češka J&T Direktbank. Prije prebacivanja štednje potrebno je provjeriti je li depozit zaštićen u potpunosti u konkretnoj banci, kao i kreditni rejting banke u koju namjeravate položiti novac. Tportal

NAJPOVOLJNIJE KAMATE NA ŠTEDNJU U BANKAMA U UNIJI

 

29.03. (22:00)

Postfašizam u Europi

Desnica u Skandinaviji

203934-261520-RTS1PFI4_1

Premda su skandinavske zemlje – Danska, Švedska i Norveška – po mnogočemu među najprogresivnijima, ni one nisu imune na uspon desnog populizma. Posljednja zabrinjavajuća vijest došla je iz Švedske, gdje su krajnje desni Švedski demokrati na izborima u rujnu 2022. bili iznimno uspješni. Zadnjih su desetljeća širom zapadne Europe u usponu desno populističke stranke, čiji su najpoznatiji predstavnici francuska Nacionalna fronta i austrijski FPÖ. Marksistički povjesničar Enzo Traverso ove stranke naziva postfašističkima – iako gotovo nitko od njih ne govori otvoreno o fašizmu i ne ističu ideološki kontinuitet s njim, usporedbe su neizbježne. Povijesni korijeni su u fašizmu, no dogodile su se transformacije i metamorfoze, i sada se kreću u smjeru čiji je krajnji ishod nepredvidiv. Ove stranke zagovaraju obnovu nacionalnog suvereniteta, usvajanje oblika ekonomskog protekcionizma i obranu ugroženih “nacionalnih identiteta”.  Novosti