U gradskim kućanstvima nedostaje - dobrih bakterija - Monitor.hr
19.02.2016. (19:12)

"Hipoteza o higijeni"

U gradskim kućanstvima nedostaje – dobrih bakterija

Sa NYU School of Medicine dolazi studija koja kaže da se čini da su ljudi koji žive u gradovima manje izloženi dobrim bakterijama koje poboljšavaju ljudsko zdravlje. Znanstvenici su utvrdili da domovi u urbanim područjima Južne Amerike imaju niže razine mikroorganizama koji su uobičajeni za okoliš, uspoređujući ih sa domovima u ruralnim područjima. Ovi mikrobi evoluiraju sa ljudima i mogli bi biti iznimno važni za ljudsko zdravlje. Kućanstva u urbanim područjima imaju veći broj mikroba povezanih sa ljudskim prisustvom što potencijalno znači da mogu povećati prijenos bakterija koje uzrokuju bolesti, tvrdi studija. Telegram, Yahoo News


Slične vijesti

28.05. (10:00)

Tko se boji bakterija još? Možda bi se i trebali

Bakterije iz djetinjstva možda ubrzavaju razvoj raka debelog crijeva

Rastući broj slučajeva raka debelog crijeva kod mladih mogao bi biti povezan s izloženošću toksinu kolibaktinu iz crijevnih bakterija još u djetinjstvu, otkriva nova studija. Mutacije uzrokovane tim toksinom češće se nalaze kod pacijenata mlađih od 40 godina. Premda nije dokazana uzročnost, otkriće otvara mogućnosti za raniju dijagnostiku i prevenciju putem probiotika i testova stolice. Stručnjaci i dalje upozoravaju na važnost zdravog načina života, jer “bakterije možda birati ne možemo – ali prehranu možemo.” Nat Geo

24.05. (14:00)

A vi ga samo puštate u zrak, sram vas bilo

Bakterije, plin i plastika: reciklaža s okusom revolucije

U svijetu viška CO₂, njemački znanstvenici našli su način da ga bakterije Clostridium ragsdalei pretvore u korisne kemikalije poput etanola, octene kiseline i 2,3-butandiola. Ključ je elektroliza soda-vode koja stvara mravlju kiselinu i sintezni plin. Ovisno o sastavu plina, bakterije mijenjaju proizvodnju, što omogućuje fino podešavanje industrijskih sirovina. Umjesto da CO₂ ostaje otpad, postaje vrijedan resurs za plastiku i kemiju. Ukratko – smeće jednog čovjeka postaje gorivo bakterijskog partyja. Nenad Raos za Bug

22.05. (00:00)

Kad ti šavove ne pokida kirurg, nego gladna bakterija s planom

Superbakterija koja jede plastiku i gradi štit protiv antibiotika

Studija objavljena u Cell Reports otkriva da bolnička superbakterija Pseudomonas aeruginosa može razgrađivati medicinsku plastiku poput šavova i stentova zahvaljujući enzimu Pap1. Plastika joj ne služi samo kao hrana – koristi je i za gradnju zaštitnog biofilma koji je čini otpornom na antibiotike. Istraživači su potvrdu dobili manipulacijom gena u E. coli, koja je također počela „jesti“ plastiku. Ovo otkriće objašnjava kako bakterija preživljava u sterilnim okruženjima i potencijalno pogoršava problem bolničkih infekcija otpornim sojevima. Drago Galić za Bug

12.05. (09:00)

I E. coli ima svoju utičnicu — samo joj daj žicu i CO₂

Bakterije koje proizvode struju mogle bi pokrenuti novu energetsku revoluciju

Određene bakterije kao što je Escherichia coli dišu generirajući električnu energiju, otkrili su bioznanstvenici Sveučilišta Rice. Njihovi nalazi, objavljeni u časopisu Cell, mogli bi omogućiti novi razvoj čiste energije i industrijske biotehnologije. Daljnji laboratorijski testovi potvrdili su da bakterije postavljene na vodljive materijale nastavljaju rasti i generirati električnu energiju. Ovaj rad, uvjereni su autori, postavlja temelje za iskorištavanje ugljikovog dioksida putem obnovljive električne energije, gdje bakterije funkcioniraju slično fotosintezi kod biljakama. Bug donosi još novosti iz svijeta znanosti.

11.04. (12:00)

Sebične bakterije u akciji: tko je jamio, jamio je

I bakterije sklone sebičnom ponašanju: Zadržavaju hranjive tvari za sebe, što ima veliki utjecaj na ekosustav

Tim molekularnih biologa iz Hrvatske, Njemačke i Austrije prvi put je u hrvatskim jezerima otkrio kako neke bakterije sebično gomilaju hranjive tvari, što im omogućuje dominaciju nad drugima i može imati dalekosežne posljedice na ekološku stabilnost jezera, priopćio je Institut Ruđer Bošković. Tradicionalno se smatralo da bakterije polisaharide od kojih žive razgrađuju izvanstanično, oslobađajući tako hranjive tvari za druge organizme. Međutim, otkriveno je da neke bakterije preferiraju sebičniji pristup tako što zadržavaju hranjive tvari unutar svojih stanica. Takvo ponašanje može utjecati na raspodjelu hranjivih tvari od najmanjih mikroba do većih životinja koje se oslanjaju na njih. Promjene temperature i uvjeta u ekološkim sustavima mogu dodatno pojačati ili modificirati te mikrobne procese, potencijalno dovodeći do bržih ili sporijih ciklusa ugljika i drugih hranjivih tvari. Index

15.03. (15:00)

Kad znanost kaže "nek fermentira", bakterije kažu "drž’ mi pivo"!

Bakterija za sve: čisti vodu i daje vodik, proteine i biopolimere

Purpurne fototropne bakterije (PPB) su pravi mikrobiološki švicarski nožić – mogu živjeti na svjetlosti, organskim i anorganskim spojevima te u aerobnim i anaerobnim uvjetima. Talijanski znanstvenici dokazali su da ih se može koristiti za proizvodnju vodika, proteina i biorazgradivog polimera PHB. U pokusima s miješanom kulturom iz sirutke, treći dan kulture bio je najproduktivniji, dajući 64 L vodika i značajne količine biomase. Iako prihod od 0,6 $ na 1000 L nije velik, PPB rade na industrijskom otpadu – što ih čini ekološki i ekonomski zanimljivima. Bug

01.02. (19:00)

Nije vam do smijeha? Možda su vam crijeva tužna

Znanstvenici tvrde da crijevna bakterija može uzrokovati depresiju

Znanstvenici s Harvarda otkrili su moguću uzročnu vezu između crijevne bakterije Morganella morganii i depresije. Istraživanje sugerira da dietanolamin (DEA), kemikalija prisutna u nekim deterdžentima, može potaknuti imunološki odgovor koji oslobađa upalne proteine – citokine, povezane s depresijom. Ovi nalazi podupiru ideju da bi depresija mogla imati autoimunu komponentu, što bi moglo promijeniti pristup liječenju. Nacional

22.11.2024. (21:00)

Elitni tim: Bakterijske bande otpora

Bakterije koje su razvile sposobnost odolijevanja tretmanima antibiotika, što ih čini smrtonosnijim i težim za liječenje

Procjenjuje se da je bakterijska antimikrobna rezistencija (AMR) direktno odgovorna za 1,27 milijuna smrtnih slučajeva na globalnoj razini u 2019. godini i može biti povezana s ukupno 4,95 milijuna smrtnih slučajeva, pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) (DW):

  • Klebsiella pneumoniae – Majstorica u izazivanju teških infekcija i otporna na “posljednji antibiotik spasa”
  • Escherichia coli – Obično prijatelj, ali ponekad uzrokuje ozbiljne infekcije i ruši rekorde otpornosti
  • Acinetobacter baumannii – Bolnička noćna mora s posebnim talentom za otpornost na karbapeneme
  • Mycobacterium tuberculosis – Stari neprijatelj koji vodi na globalnoj ljestvici smrtonosnih infekcija
  • Salmonella Typhi – Putnik po svijetu koji donosi tifus i ignorira širok spektar antibiotika
  • Shigella – Četvorka koja širi neugodne simptome i prkosi skoro svim poznatim lijekovima
  • Enterococcus faecium – Tiha prijetnja iz crijeva, posebno opasna za osjetljive pacijente
  • Pseudomonas aeruginosa – Kameleon infekcija, opasan za one s oslabljenim imunitetom

Da su za otpornost bakterija krivi ljudi koji koriste antibiotike kada ne treba, ukazali su nedavno i naši liječnici na konferenciji za novinare u povodu Europskog dana svjesnosti o antibioticima (HRT)

30.10.2024. (15:00)

Skuriti ih - vožnjom

U dizelskom se gorivu mogu razviti opasne bakterije: Posebno su opasne za dijelove motora

Širenje ovih mikroorganizama može rezultirati stvaranjem taloga te začepiti dovode goriva i filtre goriva te oštetiti motore. Teoretski, problemi se mogu pojaviti i kod benzinskih motora s visokom mješavinom biogoriva E10, E85 ili E100. Međutim, Njemački autoklub (ADAC), objašanjava da se ovaj oblik onečišćenja gorivom ne pojavljuje se često u automobilskim motorima. Dizel se u njima stalno troši i rijetko ostaje dugo u spremniku. U kamperima, a posebno u čamcima i poljoprivrednim vozilima, opasnost od dizelskih štetočina je puno veća jer se navedena prijevozna sredstva i strojevi ne koriste dulje vrijeme. Automobili koji dugo stoje također su izloženi većem riziku jer mikroorganizmi tada imaju priliku rasti i razmnožavati. Revija HAK

27.10.2024. (23:00)

Kad ti srce radi o glavi

Srčane bolesti i bakterije najčešći uzrok smrti u svijetu

Srčane bolesti vodeći su uzrok smrti globalno i u Hrvatskoj, gdje godišnje odnose 38,9% svih života. No, prijetnja raste i od superbakterija otpornih na lijekove, za koje The Lancet procjenjuje da će do 2050. uzrokovati 40 milijuna smrti. Posebno su ugroženi ljudi u zemljama s nižim BDP-om, gdje zarazne bolesti prevladavaju među uzrocima smrti. U međuvremenu, bogatije zemlje suočavaju se s visokom stopom smrtnosti zbog raka i kroničnih bolesti, dok Svjetska zdravstvena organizacija prikuplja podatke o globalnim trendovima kako bi zdravstvene politike bile učinkovitije. Lider