U Hrvatskoj imamo samo 774.817 djece i mladih do 19 godina, a nasuprot njima, 862.958 onih sa 65 i više godina. Usto, najbrojnija dobna skupina stariji su od 75 i više godina kojih imamo 382,2 tisuća, dok su najmalobrojnija dobna skupina djeca do 4 godine kojih imamo svega 181,5 tisuća. Sredinom 2020. imali smo 4,047 milijuna stanovnika. Večernji
Why improving women's lives is the key to healthy #ageing @bjornunfpa @UNFPA https://t.co/xSb5oNYXm3 pic.twitter.com/FWWntU4ERN
— World Economic Forum (@wef) October 1, 2020
Na Zemlji će 2100. biti 8,8 milijarda ljudi, dvije milijarde manje od procjena UN-a, prema istraživanju objavljenom u časopisu Lancet. S padom stopa fertiliteta i rastom očekivanog životnog vijeka širom svijeta broj djece mlađe od pet godina smanjit će se više od 40 posto, sa 681 milijun u 2017. na 401 milijun u 2100., utvrdila je studija. Na drugom kraju spektra 2,37 milijarde ljudi, više od četvrtine globalnog stanovništva, bit će starije od 65 godina. Onih starijih od 80 bit će umjesto današnjih 140 milijuna – čak 866 milijuna. 24 sata…
Na svakih sto stanovnika u radno-aktivnoj dobi (od 15 do 64 godine) Hrvatska danas ima 33 osobe starije od 65 godine, i po tom je udjelu osma najstarija članica EU (u Italiji je ovaj udio 36). Eurostat procjenjuje da će za deset godina na svakih 100 radno aktivnih hrvatskih građana dolaziti 40 starijih od 65 godina, za dvadeset godina bit će ih iznad 50 posto, a do kraja stoljeća 60 posto. Novi list
Kao država Hrvatska ima sve veći udio starijih građana – 19% stanovnika starije je od 65 godina (što je procjena za 2016., otada je udio mogao samo rasti) i svrstavamo se među 10 najstarijih zemalja u Europi. HRT…
Broj ljudi starijih od 60 povećat će se s 962 milijuna danas na 2,1 milijarde ljudi 2050. godine i svi će se gradovi morati prilagoditi ovoj ogromnoj demografskoj promjeni. Guardian donosi primjer prilagodbe Londona.
Otok – jedan od najmlađih hrvatskih gradova, a stanovništvo u njemu sve starije
Životni vijek Europljana sve je dulji – današnja djeca trebala bi u prosjeku živjeti 80,9 godina, pokazuje izvješće Europske komisije i OECD-a o zdravstvenom stanju država članica EU-a, nečlanica i pristupnica. Hrvatski je pak očekivani prosjek nešto niži – 77,9 godina, a zbog povećanje konzumacije alkohola i duhana češće umiremo od srčanih bolesti i raka od europskog prosjeka. Europsko stanovništvo općenito je sve starije, što stvara pritisak na zdravstvene sustave, gdje je Hrvatska u minusu po pitanju medicinskih radnika i opreme naspram prosjeka EU-a. Večernji
Zarađivanje na starenju: Novi lijekovi, liječenja, zdravstvena skrb i usluge za zadovoljavanje potreba starije populacije donosit će bilijune dolara
“Uopće nije bitno kako se koje ministarstvo zove, već je važno provoditi kvalitetnu demografsku politiku. No demografska obnova mukotrpan je posao jer je nerealno očekivati popravljanje demografske slike ako je gospodarstvo u kolapsu, a politika zapošljavanja uopće ne postoji. Upravo su nedostatak posla i neriješeno stambeno pitanje najčešći razlozi zbog kojih mladi ne ulaze u brak i osnivanje obitelji. Nužno je i poraditi na pružanju pomoći zaposlenim obiteljima, prije svega ženama”, objašnjava demograf Anđelko Akrap za T-Portal.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2014. Republika Hrvatska imala je 4 238 389, što je 17.300 stanovnika ili 0,4% manje u odnosu na godinu dana ranije. Tri su županije zabilježile lagan porast stanovništva – Istarska, Dubrovačko-neretvanska i Grad Zagreb, dok je broj stanovnika pao u svim ostalim županijama, najviše u Sisačko-moslovačkoj županiji. Usto stanovništvo kontinuirano stari – Hrvati su prosječno stari 42,4 godine, što nas čini jednim od najstarijih stanovništava u Europi. HRT