U prvom tromjesečju eksplozija prihoda i rashoda države - stigli novci iz Bruxellesa - Monitor.hr
18.06.2019. (15:30)

Veliki brat nas financira

U prvom tromjesečju eksplozija prihoda i rashoda države – stigli novci iz Bruxellesa

Rast prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju iznosio je oko 8% u odnosu na prvo tromjesečje 2018., što je oko 3 postotna boda brže od rasta nominalnog BDP-a. Najzaslužniji za rast – prihodi od međunarodnih pomoći, u čemu su najveći doprinos s rastom od 55% dali EU fondovi. U prvom tromjesečju 2018. po toj je osnovi proknjiženo 2,34 milijarde kuna, a u prvom tromjesečju 2019. brojka raste na 3,64 milijarde. Ako ovako bude cijele godine doći ćemo do 14,56 milijardi kuna u jednoj godini – izvanredno velik novac i fantastičan boom agregatne potražnje, piše Ekonomski lab.


Slične vijesti

Četvrtak (08:30)

Dobro se penje, loše pada, kao u bajci

Hrvatska statistika: Realni dohodak građana raste, a siromaštvo i nejednakosti padaju

Ekonomski lab donosi dobre vijesti, potkrijepljeno statistikom: prosječni dohodak u Hrvatskoj od 2015. do 2018. porastao je za 18,7%, a medijalni za još viših 19,4%, pri čemu su gotovo sve skupine stanovništva zadržale ili povećale svoj relativni udio dohotka u ukupnom raspoloživom dohotku. Otkako je rast gospodarstva uhvatio maha pokazatelji siromaštva su tkđ. u izraženijem padu – stopa teške materijalne deprivacije u samo tri godine pala je s 13,7% na 8,6%.

24.12.2019. (22:30)

Cijena izlaznice

Ekonomski lab: Velika Britanija 2019. – post mortem

Čak ako se sljedeće godine i postigne ugovor o slobodnoj trgovini između Britanije i EU, ostaje cijela hrpa pitanja o kojima još treba postići dogovor –

  • Suradnja oko kriminala, te dijeljenje informacija o sigurnosnim pitanjima
  • Standardi i sigurnost u avijaciji
  • Slobodno ribarenje
  • Opskrba plinom i strujom
  • Licence i regulacija lijekova
  • Uslužna djelatnost

Strana kojoj se jako žuri zbog unutarnjih političkih pritisaka obično nema sve adute u svojim rukama. Evidentno je da će EU igrati na britanske ustupke za europsku brzinu. Ekonomski lab

20.11.2019. (19:30)

Robotarina

Šonje: Treba li oporezivati robote?

U čemu je problem s tom idejom? Tri su vrste problema. Prvo, ljude se promatra kao tehnološke objekte nesposobne za prilagođavanje, kao da su konji. Drugo, robote se promatra kao zamjenu za sve što ljudi mogu napraviti. Treće, gospodarstvo se promatra kao „igra nulte sume“ – igra statičke raspodjele postojećeg kolača. Međutim, stvarno gospodarstvo je dinamička igra prilagođavanja u kojoj profitni motiv znači veliku vjerojatnost širenja tehnološkog napretka, od čega ima koristi za širok sloj ljudi – piše pa obrazlaže Velimir Šonje za Ekonomski lab.

20.11.2019. (16:30)

Jel Staljin umro?

Treba li se vratiti u 1950.-e da bi pogled u budućnost istoka Europe bio jasniji?

Ekonomski lab analizira pad Berlinskog zida, iz ekonomske perspektive: “Politički liberalizam definiran kao zahtjev za uključivim institucijama – transparentnim, otvorenim, depersonaliziranim, koje funkcioniraju jednako za sve – i ekonomski liberalizam definiran kao zahtjev za fer tržišnim natjecanjem poduzetnika na uključivom tržištu, ideje su koje 2019. rezoniraju jednako kao i 1989. Osobito na istoku Europe. I osobito u Hrvatskoj gdje i dalje postoji velik prostor za napredak na temelju politika koje se rukovode idejama političkog i ekonomskog liberalizma. To ne znači da takozvana tranzicija – prijelaz iz ‘socijalizma’ u ‘kapitalizam’ – nije dovršena. Pravo pitanje glasi kamo se stiglo. Jedno je sigurno: nije se stiglo do kraja”.

24.09.2019. (15:30)

Kampanja kupovanja birača

Šonje: Dobro jutro, Hrvatska – kako novac curi između prstiju

Ekonomski lab analizira tri političke odluke za koje kažu da su podsjetile na veliku temu o razlici državnog vlasništva i javnog interesa koja leži u samome srcu naših gospodarskih neuspjeha. Riječ je o:

  • Dodjeli 250 milijuna kuna „avansa“ Croatia Airlinesu.
  • Dodjeli jamstva u iznosu od 26 milijuna eura riječkom 3. Maju.
  • Odustajanje od takozvane mirovinske reforme
05.09.2019. (12:30)

Isplati se buniti

Zašto je odstupila upraviteljica Hong Konga?

Kroz razvoj događaja u Hong Kongu prelama se jedno važno pitanje – pitanje budućnosti Kine i načina njenog uklapanja u svijet u 21. stoljeću: hoće li Kina odabrati put demonstracije moći u uvjerenju da će se moći nametnuti kao hegemon (što bi, s obzirom na trendove i veličinu u ekonomskom smislu mogla postati), ili će odabrati put prožimanja i traženja kompromisa? Primjer odstupanja Carrie Lam zasad pokazuje ovo drugo, analizira Ekonomski lab (autonomija Hong Konga ukida se 2047.).

04.09.2019. (14:30)

Kako pratiti ludilo stabilnog genija

Gatara: Rollercoaster u režiji Bijele kuće bitno je podigao tenzije na Wall Streetu

Kaos je vjerojatno riječ koja najbolje opisuje zbivanja na financijskim tržištima, a čak će i površni promatrači vjerojatno otprve identificirati glavnog krivca za takav razvoj događaja. Riječ je, naravno, o aktualnom američkom predsjedniku, čije se (česte) provale raspoloženja redovito ažuriraju na Twitteru i figuriraju kao najvažniji okidač aktivnosti investitora. Mario Gatara za Ekonomski lab

15.08.2019. (13:00)

Na putu prema dolje

Ekonomski lab: (Od)zvonilo je! I što sad?

Ovo još nije globalna recesija, ali jest njezin rub i pravo bi čudo bilo potrebno da se odjednom dogodi neki odbijanac prema gore, jer većina loših priča poput Brexita i trgovačkog rata SAD-a i Kine još se nisu razvile do kraja… A Hrvatska? Mi smo malo dalje na periferiji. Dok loše vijesti stignu do nas, prođu dva-tri kvartala. Sada primamo i infuziju iz bočice na kojoj piše “EU fondovi” – proriču iz Ekonomskog laba i ubuduće će ih trebati pratiti još pažljivije.