U prvom tromjesečju eksplozija prihoda i rashoda države - stigli novci iz Bruxellesa - Monitor.hr
18.06. (15:30)

Veliki brat nas financira

U prvom tromjesečju eksplozija prihoda i rashoda države – stigli novci iz Bruxellesa

Rast prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju iznosio je oko 8% u odnosu na prvo tromjesečje 2018., što je oko 3 postotna boda brže od rasta nominalnog BDP-a. Najzaslužniji za rast – prihodi od međunarodnih pomoći, u čemu su najveći doprinos s rastom od 55% dali EU fondovi. U prvom tromjesečju 2018. po toj je osnovi proknjiženo 2,34 milijarde kuna, a u prvom tromjesečju 2019. brojka raste na 3,64 milijarde. Ako ovako bude cijele godine doći ćemo do 14,56 milijardi kuna u jednoj godini – izvanredno velik novac i fantastičan boom agregatne potražnje, piše Ekonomski lab.



Slične vijesti

24.09. (13:30)

Kampanja kupovanja birača

Šonje: Dobro jutro, Hrvatska – kako novac curi između prstiju

Ekonomski lab analizira tri političke odluke za koje kažu da su podsjetile na veliku temu o razlici državnog vlasništva i javnog interesa koja leži u samome srcu naših gospodarskih neuspjeha. Riječ je o:

  • Dodjeli 250 milijuna kuna „avansa“ Croatia Airlinesu.
  • Dodjeli jamstva u iznosu od 26 milijuna eura riječkom 3. Maju.
  • Odustajanje od takozvane mirovinske reforme
05.09. (10:30)

Isplati se buniti

Zašto je odstupila upraviteljica Hong Konga?

Kroz razvoj događaja u Hong Kongu prelama se jedno važno pitanje – pitanje budućnosti Kine i načina njenog uklapanja u svijet u 21. stoljeću: hoće li Kina odabrati put demonstracije moći u uvjerenju da će se moći nametnuti kao hegemon (što bi, s obzirom na trendove i veličinu u ekonomskom smislu mogla postati), ili će odabrati put prožimanja i traženja kompromisa? Primjer odstupanja Carrie Lam zasad pokazuje ovo drugo, analizira Ekonomski lab (autonomija Hong Konga ukida se 2047.).

04.09. (12:30)

Kako pratiti ludilo stabilnog genija

Gatara: Rollercoaster u režiji Bijele kuće bitno je podigao tenzije na Wall Streetu

Kaos je vjerojatno riječ koja najbolje opisuje zbivanja na financijskim tržištima, a čak će i površni promatrači vjerojatno otprve identificirati glavnog krivca za takav razvoj događaja. Riječ je, naravno, o aktualnom američkom predsjedniku, čije se (česte) provale raspoloženja redovito ažuriraju na Twitteru i figuriraju kao najvažniji okidač aktivnosti investitora. Mario Gatara za Ekonomski lab

15.08. (11:00)

Na putu prema dolje

Ekonomski lab: (Od)zvonilo je! I što sad?

Ovo još nije globalna recesija, ali jest njezin rub i pravo bi čudo bilo potrebno da se odjednom dogodi neki odbijanac prema gore, jer većina loših priča poput Brexita i trgovačkog rata SAD-a i Kine još se nisu razvile do kraja… A Hrvatska? Mi smo malo dalje na periferiji. Dok loše vijesti stignu do nas, prođu dva-tri kvartala. Sada primamo i infuziju iz bočice na kojoj piše “EU fondovi” – proriču iz Ekonomskog laba i ubuduće će ih trebati pratiti još pažljivije.

08.08. (14:30)

Zauzeto, svijet

Profesor Stojčić: Hrvatska šansu reindustrijalizacije treba tražiti u novim industrijama

Mladi prorektor Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić piše za Ekonomski lab da industrija u Hrvatskoj stoji slabo, među najlošijima je u EU, te smatra da ne trebamo očekivati neke velike investicije izvana: “Sposobnost dostizanja svjetske tehnološke granice kao preduvjeta održivog rasta na visokim razinama dohotka ovisit će sve više o izgradnji vlastitih kapaciteta tehnologije i znanja… Logično se nameće ideja da mogućnosti reindustrijalizacije treba tražiti u novim, nadolazećim industrijama. Povijest je puna primjera zemalja koje su ciljanjem takvih industrija uspjele preskočiti nekoliko stepenica u svom razvoju”.

03.08. (18:30)

Frankfurt na banci

Ekonomski lab: Euro-zona usporava, središnja banka priprema nove mjere

Europski BDP u drugom kvartalu porastao je svega 0,2% u drugom kvartalu ili 1,1% u odnosu na drugi kvartal 2018., što ukazuju na značajno usporavanje u odnosu na prvi kvartal. Europodručje se vratilo anemičnom tempu rasta iz druge polovice prošle godine. Uz to, inflacija je pala na 1,1% i možemo biti sigurni da su ovih dana u ECB-u provode užurbane pripreme za uvođenje novih mjera monetarne ekspanzije u rujnu – analizira Ekonomski lab.

11.07. (20:30)

Na minus još ne računamo

Je li svijet još uvijek daleko od recesije?

Koliko dugo rast osobne potrošnje i investicija zbog bolje realizacije EU projekata može izolirati hrvatsko gospodarstvo od usporavanja u EU? – pita se Ekonomski lab nakon dobrih prognoza rasta hrvatskog BDP-a. Odgovor: kvartal, dva, možda i tri, ali ne predugo. Treba gledati što se događa u svijetu i kako bi to moglo utjecati na gospodarstvo EU.

05.07. (20:30)

Pih, iznajmljivači apartmana na moru kuže euro bolje od Merkelice!

Što znači hrvatsko pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam

Europski tečajni mehanizam (ERM II) je “čekaonica za euro” i zemlje u njoj provode najmanje dvije godine. Najmanje je čekala Slovenija – 916 dana, a najdulje Litva – 3.838 dana ili 10,5 godina, piše Ekonomski lab i objašnjava što znači slanje pisma namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam, koji su sljedeći koraci i što ERM II točno jest.

04.07. (11:30)

Dragi guverner

Ekonomski lab: Kako središnje banke spašavaju tržište dionica

Još krajem prošle godine nastavak korekcije cijena dionica činio se neminovnim, dovodeći u pitanje opstojnost gotovo deset godina dugog trenda rasta, no samo šest mjeseci kasnije stvari izgledaju bitno drukčije. Ne samo da se uzlazna krivulja burzovnih indeksa uspješno othrvala lošim vijestima, a globalno rasprostranjen optimizam isprovocirao impresivne stope rasta, već su se i (makro) okolnosti bitno izmijenile. Na snazi je, još jednom, „central bank put“; spremnost monetarnih vlasti da svojim djelovanjem – čitaj: primjenom ekspanzivne monetarne politike – formiraju čvrsto tlo pod nogama ulagačima na tržištima kapitala – analizira Ekonomski lab kako središnje banke spašavaju tržište dionica.