U Zagrebu se nalazi jedinstvena zbirka gljiva, njezino premještenje bi je uništilo - Monitor.hr
23.04. (07:00)

Muzej na razlaganje

U Zagrebu se nalazi jedinstvena zbirka gljiva, njezino premještenje bi je uništilo

Romano Božac pokrenuo je 1984. časopis “Gljivarstvo”, na Agronomskom fakultetu 1994. utemeljio istoimeni kolegij, a 2006. osnovao Hrvatski mikološko-gljivarski savez. Za života je napisao 20 knjiga o gljivama, opisao 53 nove vrste gljiva, komercijalno proizvodio micelij za proizvodnju raznih vrsta gljiva, postavio 115 izložbi gljiva te održao nebrojena predavanja i edukacije o gljivama. Ideja o muzeju gljiva nastala je 90-ih, da bi Edukativni centar Svijet gljiva na kraju bio otvoren u svibnju 2013. Od prosinca Muzej gljiva privremeno je zatvoren, i zatvoren stoji još uvijek. Na dio muzejskog prostora koji je ranije bio gradski (i kao takav ustupljen Muzeju gljiva) uknjižila se država, pa su se gljivari našli u žiži imovinskopravnih problema koje sami ne mogu razriješiti, a na nadležnim gradskim i državnim adresama ih ignoriraju. TZ Grada Zagreba nikada se nije bavila njezinom promocijom, a nitko im ne nudi ni alternativni prostor. Novosti


Slične vijesti

12.01. (14:00)

Samo da nisu pljesnive

Gljivična baterija radi kad je nahranite

Istraživači Švicarskog saveznog laboratorijia za znanost i tehnologiju materijala EMPA otkrili još jednu sposobnost gljiva: stvaranje električne energije. Iz tamošnjeg laboratorija za celulozu i drvne materijale dolazi nam naime funkcionalna gljivična baterija. Žive stanice ne proizvode puno električne energije, ali sasvim dovoljno da bi nekoliko dana napajale senzore temperature kakvi se obično koriste u poljoprivredi ili u istraživanju okoliša. Najveća prednost gljivičnih baterija je to što je potpuno netoksična, a uz to je i biorazgradiva. Bug

17.10.2024. (09:00)

Kad bi barem gljive mogle prožvakati i naše račune

Gljivice koje jedu plastiku – nova nada za čišće oceane

Znanstvenici u Njemačkoj otkrili su gljivice koje mogu razgraditi plastiku, što bi moglo pomoći u borbi protiv zagađenja oceanâ. Istraživanje u jezeru Stechlin pokazalo je da neke mikrogljivice uspijevaju preživjeti isključivo na sintetskim polimerima, osobito poliuretanu. Međutim, plastični otpad poput polietilena i mikroplastike od guma teže se razgrađuje. Iako ovo otkriće predstavlja napredak, znanstvenici upozoravaju da je smanjenje plastične proizvodnje i dalje ključno. Fungi bi se mogli koristiti u kontroliranim uvjetima, poput postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Reuters

02.10.2024. (23:00)

Daj mi taj fungy ritam

Izgleda da glazba može potaknuti gljive i biljke da brže rastu

Izloženost biljaka monotonom zvuku potiče aktivnost gljivica koje pak potiču rast biljaka, pokazalo je nedavno istraživanje, čiji rezultati upućuju na mogućnost da bi puštanje određene vrste glazbe moglo biti korisno za brži rast usjeva i za bujnije vrtove. Australski istraživači izradili su male zvučne kabine u koje su smjestili petrijeve posude pune gljivica. Umjesto pop hitova puštali su im “Tinnitus Flosser Masker na 8 kHz”, sredstvo za prikrivanje ambijentalne buke. Riječ je o zvuku s jednog od mnogih videozapisa o bijelom šumu s YouTubea, kombinaciji različitih zvukova na raznim frekvencijama koje ljudsko uho može čuti, čija je svrha ublažiti tinitus ili pomoći bebama da zaspu. Petrijeve posude su ispuštale ovaj zvuk pola sata dnevno na razini od 80 decibela. Nakon pet dana ustanovljeno je da su i rast i proizvodnja spora bili veći među gljivicama kojima je puštan zvuk u usporedbi s onima koje su rasle u tišini. HRT

06.06.2024. (16:00)

Mmmmm, plastika nom nom nom

Otkrivena još jedna vrsta mikroorganizama koja se hrani plastikom

Gljivica, nazvana Parengyodontium album, otkrivena je među tankim slojevima drugih mikroorganizama koji žive u i oko plutajućeg ‘otoka’ plastike na sjevernom dijelu Tihog oceana. To je četvrta poznata gljivica, koja živi u moru, a sposobna je konzumirati i razgraditi plastični otpad, i to posebice vrstu plastike od koje se izrađuju boce za vodu i vrećice, što je ujedno i najrašireniji oblik plastičnog otpada koji onečišćuje oceane. Otkriće ovih gljivica može biti važan obrat iako je prepuštanje morskim mikroorganizmima da riješe plastični otpad zasad vrlo spor način. Laboratorijski uzgojeni P. album razgrađuje komad UV tretirane plastike brzinom od otprilike 0,05 posto na dan. Green

10.03.2024. (21:00)

Priroda ima rješenje za sve

Mikoriza: Simbioza gljiva i korijenja kao alternativa gnojivima i pesticidima

Najnoviji eksperiment proveden je u Švicarskoj, na većoj površini, u polju. Pokazao je, navodi Agrarheute, da može pomoći u održavanju ili čak poboljšanju prinosa bez dodatne gnojidbe i upotrebe pesticida. Ona može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari i smanjiti stres usjeva. Mikoriza je unesena u tlo prije sjetve kukuruza na 54 polja, odnosno 800 parcela. Zaključeno je da je na ovaj način postignut do 40 posto bolji prinos na četvrtini polja. Djeluje i kao zaštita protiv štetnika koji slabe biljke. No, nema dodatne koristi na poljima gdje određene kulture same po sebi nisu dovoljno jake. Agroklub

02.02.2024. (15:00)

Kava s micelijem

Mushroom cups: kava s gljivama splitskog proizvođača hit u Hrvatskoj

Pionir kave s gljivama u Hrvatskoj je Mushroom Cups, splitski brend koji je 2017. osnovao Stipe Režić nakon što je počeo istraživati gljive i njihova ljekovita svojstva. Danas Mushroom cups proizvodi 4 varijacije kave s gljivama i jednu varijaciju kakaa s gljivama. Proizvode se od divljih ili organski uzgojenih gljiva, pri čemu se ističu ekstrakti lavlje grive, čage i kordicepsa – gljiva s poznatom poviješću stimulativnih i ljekovitih svojstava. Iako se ova vrsta kave može biti bilo kada, savjet glasi da ju se ipak ne pije 6 sati prije spavanja. Green

14.11.2023. (15:00)

Šumsko meso

Ne morate jesti sintetičko meso, ima prirodna alternativa

Žive u svim mogućim šumama, na svim kontinentima, ima ih bar 100.000 vrsta, još ih ni znanost nije sve prebrojala, razlikuju se od kraja do kraja – gljive su bile i ostale važne za ljude, posebno za poljoprivrednike. U prirodi, tu su, blizu, treba samo zaći u šumu. Negdje su jelo, negdje lijek, negdje začin, čak vrlo skup. Uspješno zamjenjuju meso u prehrani. U početku su rasle u šumama gdje im je prirodno stanište, bez ikakvog utjecaja ljudi, nitko ih nije uzgojio. Plemstvo ih je jelo kao specijalitet, a seljačka sirotinja, kad nije imala puno hrane za izbor. Pored oko 300 vrsta jestivih, postoje na tisuće nejestivih (jer su neukusne), a i onih ekstremno otrovnih, poznatih još antičkim narodima. Po narodnom vjerovanju, koje je znanost potvrdila, svaka jestiva gljiva ima svoju otrovnu blizankinju. Jestive gljive sadrže proteine, vlakna, antioksidanse, beta glukan, koji smanjuje rizik od dijabetesa, većinu vitamina B grupe, važnih za imunitet i pravilno funkcioniranje živčanog sustava, bakar i kalij. Neke vrste navodno mogu usporiti napredak Alzheimerove bolesti. Agroklub

22.10.2023. (12:00)

*Intro glazba iz Dosjea X*

Mistične neobične gljive koje svijetle u mraku

Određene vrste gljiva oslobađaju sjaj svjetla zahvaljujući kemijskoj reakciji u kojoj se molekula luciferina oksidira u oksiluciferin pri čemu se oslobađa svjetlost. Ova pojava karakterizira i neke životinjske vrste, no kod njih je pojava svjetlosti jasna – služi za orijentaciju, privlačenje plijena ili kao obrana. No, kod gljiva se ova pojava još uvijek istražuje. Postoje pretpostavke da gljive svijetle kako bi privukle kukce koji će im pomoći u širenju spora. U svijetu gljiva ta se pojava naziva lisičja vatra, a javlja se uglavnom među gljivama koje rastu na trulom drveću. Green donosi cijeli popis.

06.09.2023. (12:00)

Na kraju te popapaju gljive, ma priroda je prekrasna

Budućnost pogreba: Živi lijes od gljiva

Kako bi se razgradio jedan lijes u zemlji treba proći više od deset godina. Ta je misao potakla jednog Nizozemca da osmisli „živi lijes“ koji se razgrađuje brže i nije štetan za okoliš. Napravljen je od micelija gljiva, a pridonosi procesu razgradnje tijela u zemlji, dok u isto vrijeme uklanja otrovne tvari iz tla. U obliku je obične kutije i treba mu deset dana da naraste, a da se razgradi tek dvije godine. Za izradu ovakvog lijesa, Bob i njegov tim miješaju željenu vrstu micelija s organskim supstratom u kalupu. Micelij jede ovaj supstrat, stvarajući trodimenzionalnu strukturu koja raste kako bi ispunila oblik plijesni u kojoj se nalazi. Za to je potrebno otprilike sedam dana. Kada se položi ispod zemlje, razgradit će se unutar 45 dana. Green

17.06.2023. (15:41)

Video: kako se pravilno beru vrganji