Učiteljica života

Oni koji ne uče iz povijesti su osuđeni ponoviti ju. No, oni koji su nešto naučili iz povijesti su osuđeni bespomoćno promatrati kako ju svi ostali ponavljaju.
Usput, još jedan intervju povjesničara Hrvoja Klasića povodom izlaska njegove knjige kolumni “Bijelo na crno” ovaj put za Al Jazeeru: “Dok se vrijedi boriti za bolje društvo, ja zašutjeti neću”.

Hrvoje Klasić karikatura povijest

Povijest iz više kutova, a ne samo jednog

Hrvoje Klasić snima novi dokumentarni serijal o Jugoslaviji – ‘Tito nije bio diktator, nego autokratski vladar’

Epizode, njih ukupno šest, neće biti posložene kronološkim redoslijedom, nego tematski po principu vanjske politike, svakodnevnog života, kulture, sporta Jugoslavije od 1945. do nekoliko godina poslije Titove smrti. Sve do početka 1980-ih godina. Dakle, osoba nepoznata jugoslavenskoj, a posebno europskoj i svjetskoj javnosti, četiri godine kasnije bit će zapovjednik najjačeg i najefikasnijeg europskog antifašističkog i oslobodilačkog pokreta koji je brojio oko 700 tisuća vojnika. Što se tiče Bleiburga, da, činjenica je da su iz osvete, kazne, ali i straha od svrstavanja poraženih ustaša, četnika i drugih na stranu zapadnih (antikomunističkih) saveznika u nekom budućem ratu, počinjeni brojni zločini. Koliko god razumio razloge novih jugoslavenskih vlasti, za zločine nemam razumijevanja, a odgovornost za zločine snose svi u zapovjednom lancu tadašnje Jugoslavenske armije. Međutim, takav kriterij nije bio primijenjen niti za Churchilla zbog bombardiranja Dresdena, Trumana zbog bacanja atomskih bombi, ali ni za Tuđmana zbog zločina nakon Oluje. Hrvoje Klasić za Nacional.

Bleiburg dokumentarni serijal Hrvoje Klasić Josip Broz Tito Jugoslavija povijest

Crko maršal

Sejo Sekson kod Klasića: Moderna povijest balkanskih naroda

Među kolegama povjesničarima poznat je kao Davor Sučić, no raja na Balkanu zna ga kao Seju Sexona, frontmena Zabranjenog pušenja. U 42. epizodi Kontrapovijesti povjesničari Hrvoje Klasić i Sučić razgovaraju o jugoslavenskoj povijesti – od Narodnooslobodilačke borbe, preko sukoba omladinske supkulture i službene politike 1980-ih, pa do posljedica koje su ratovi 1990-ih ostavili na države nastale na prostoru bivše Jugoslavije.

Hrvoje Klasić kontrapo Kontrapovijest Sejo Sexon Zabranjeno pušenje

Od TikToka do Trga: Kako su mladi postali glas naroda

Hrvoje Klasić u Zavidavanju: Ono što se sada događa u Srbiji ostat će jedna od važnijih točaka u povijesti te zemlje

Povjesničar Hrvoje Klasić analizira studentske prosvjede u Srbiji u kontekstu prethodnih studentskih pokreta u Srbiji, ističući njihovu važnost kao društvene snage. Klasić naglašava da su ovi mladi ljudi, često otpisani kao nezainteresirani, pokazali iznenađujuću snagu i odlučnost, postavljajući nove standarde za političko djelovanje. On upozorava na važnost autonomije sveučilišta i ističe da su ovi protesti, iako možda neće dovesti do trenutnih političkih promjena, ostavili neizbrisiv trag na srpsko društvo, pokazujući mladima da imaju pravo na pobunu.

Hrvoje Klasić Ladislav Tomičić studentski prosvjedi u Srbiji Zavidavanje

Šta vi kažete NATO?

Đivo Đurović: Trump otvoreno govori da će Ukrajinu prisiliti na kapitulaciju

S Kamalom Harris možemo očekivati neku vrstu kontinuiteta Joea Bidena, dok bi pobjeda Trumpa bio katastrofalan razvoj događaja za Ameriku i na domaćem i na međunarodnom planu, ali i za niz država kojima je SAD ili saveznik ili važna točka politike i obrane. Trump bi Ameriku mogao lako izvući iz NATO-a, što je više puta prijetio. Izlazak Amerike iz NATO-a potpuno bi srušio sigurnosnu arhitekturu u Europi i ne treba govoriti koliko je to opasno. Američka politika prema Bliskom istoku neće se dramatično promijeniti neovisno o tome tko pobijedi na predstojećim izborima, a problematičan je i Trumpov odnos prema Kini, čiji bi se odnos mogao srozati. Novosti

američki izbori američki izbori 2024. Donald Trump Hrvoje Klasić Kontrapovijest Đivo Đurović

Hvala, ovo ne gledam

Na HRT-u krenula dokumentarna serija ‘Partija’, Klasić: To je klasičan primjer povijesnog revizionizma

Iz perspektive gledatelja serija mi izgleda konfuzno i dosadno. Što se tiče profesionalne perspektive, ovo je klasičan primjer povijesnog revizionizma. Nije mi jasno zašto serija o jednoj političkoj stranci kreće na sredini priče. Volio bih vidjeti seriju koja će biti prikazana na HRT-u o, recimo, HDZ-u, koja će, umjesto od barake na Jarunu, krenuti od toga da je HDZ proglašen zločinačkom organizacijom, sa svojim šefom u zatvoru. To se nikad neće dogoditi. Netko tko ne zna ništa o Partiji, gledajući ovu seriju, neće saznati ništa o tome da je ona bila treća stranka po snazi u Kraljevini Jugoslaviji, ponajviše zbog svojih emancipatorskih politika u smislu prava radnika i žena, koja se borila protiv velikosrpske hegemonije i zato bila zabranjena. Kaže Hrvoje Klasić za tportal, na kojemu su pitali i Zlatka Hasanbegovića za mišljenje, koji se, očekivano, ne slaže s kolegom Klasićem, tvrdeći da se takva serija trebala snimiti i ranije.

dokumentarna serija Gordan Malić Hrvoje Klasić Komunistička partija povijest

Nepristrano o povijesti

Kontrapovijest by Hrvoje Klasić #21 – Ozren Žunec – Propast Krajine

Hrvoje Klasić u 21. Kontrapovijesti razgovara sa sociologom Ozrenom Žunecom, profesorom Filozofskog fakulteta u Zagrebu, o tome zašto je Hrvatima 5. kolovoza dan pobjede, a Srbima 5. augusta dan žalosti? U ljeto 1995. prestat će postojati tzv. Republika Srpska Krajina, zašto je uopće došlo do njenog formiranja? Kakav je bio položaj nesrpskog stanovništva na tom području? Kakav je bio plan krajiških vođa, a kakav odnos Slobodana Miloševića i JNA prema tome? Od čega su ljudi u Krajini uopće živjeli s obzirom na loše ekonomsko stanje? Kako to da u Kninu nije bilo volje za pregovore sa Zagrebom čak ni nakon promjene odnosa snaga? Zašto je otpor operaciji “Oluja” bio tako slab? Kad je vojna operacija završena u nekoliko dana, tko je odgovoran za masovna paljenja kuća i ubojstva civila? Radi li se o incidentima ili o smišljenom planu da se onemogući povratak Srba? Zašto ni danas nemamo točan podatak koliko je Srba ubijeno u mjesecima nakon “Oluje” i zašto ubojice nisu kažnjeni? Zanimljiva emisija s povodom…

dan domovinske zahvalnosti Domovinski rat Hrvoje Klasić Oluja Ozren Žunec Republika Srpska Krajina

Iz političke povijesti

Hrvoje Klasić i Dejan Jović u Kontrapovijesti: Raspad Jugoslavije postao je neizbježan nakon tri povezana momenta

Hrvoje Klasić u 19. Kontrapovijesti razgovara s profesorom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Dejanom Jovićem o procesu odumiranja socijalističke Jugoslavije. Jović bi počeo od Titove smrti, otkada kreće i postepena liberalizacija društva. Tu su i sve više rastuća nacionalna pitanja među jugoslavenskim narodima. Još je za vrijeme Titova života bilo kritike na Ustav. Tih je godina eskalirala i ekonomska kriza. Iako nominalno socijalističkog sistema, gdje razlika u društvu ne bi trebalo biti, vladale su društvene nejednakosti koje su dovele do konflikata. S druge strane zapadne republike Jugoslavije poput Slovenije nisu željele izdvajati sredstva za razvoj manje razvijenih regija na istoku federacije, iako Jović smatra kako bi od toga imale koristi.

Za raspad su možda najpresudniji bili tada rastući nacionalistički narativi koji su se proširili po cijeloj federaciji, iako je bilo i pozitivnijih priča. Specifičnost Jugoslavije u odnosu na druge slične države je autonomija samih država sastavnica, zbog čega je ideja jugoslavenstva – jedinstvenog naroda, tim problematičnija. Tu su bile i Miloševićeve pretenzije da “smanji” Jugoslaviju gdje bi jedan od naroda bio zastupljen oko 50 posto, odnosno, bio u većini. Očuvanje Jugoslavije je postalo beznadno kad je predsjedništvo SFRJ povuklo vojsku JNA iz Slovenije 1991., drugi su događaji u Vukovaru i Dubrovniku koji se smatraju službenim početkom rata, a treći je međunarodno priznanje Hrvatske 15. 1. 1992.

Dejan Jović Hrvoje Klasić Jugoslavija Kontrapovijest povijest

Dosta je bilo pogrešnog učenja

Rašeta o seriji Partizani: U jednom gradu pola srednjoškolaca misli da je Hrvatska izgubila Drugi svjetski rat. Zato nam treba ova serija

“Partizane” u Hrvatskoj nitko nije htio producirati a vjerojatno neće ni reemitirati, ako to ne učini Klasik TV. Unatoč tome što je napravio dvije odlične serije – “Hrvatsko proljeće” i “NDH” – Hrvoje Klasić na Prisavlju nema prođu. Povjesničari vele da je zadnji doktorat o Holokaustu i ustaškim zločinima obranjen prije nekih 15 godina. Rezultat? Prema jednoj anketi, čak i u Varaždinu više od polovine srednjoškolaca misli da je Hrvatska izgubila Drugi svjetski rat. Klasić je snimio čak 30 povjesničara i u vrlo kratkom roku montirao odličnu seriju, s puno dobre arhivske slike (koju Prisavlje papreno naplaćuje). Boris Rašeta za Novosti donosi i pregled ostalog što se da i ne da pogledati na TV-u.

Boris Rašeta dokumentarne serije Hrvoje Klasić

Povijest, revisited

Klasić: Interes za antifašistički pokret je u Hrvatskoj puno manji nego vani, gdje su i neopterećeni ideologijom i nacionalizmom

Najviše me smeta omalovažavanje jednog fenomena koji je na toliko razina fascinantan. Prvo, to je bio najbolje organiziran, najmasovniji i najefikasniji antifašistički i antiokupacijski pokret otpora u Europi. Zašto jači otpor od nas nisu pružili Francuzi, Nijemci, Talijani, Mađari, Danci…? Drugo, organizirala ga je i vodila KP, koja je 20 godina bila zakonski zabranjena. Zašto ga nisu organizirale puno veće stranke poput HSS-a ili nekih srpskih građanskih stranaka?, pita povjesničar i dokumentarist u povodu svoje nove serije “Partizani”. Novosti

Hrvoje Klasić partizani

Povijest nije samoposluga

Novinarka i producentica: Klasićeva TV serija o partizanima izazvat će kontroverze, a zašto ju je HRT odbio – ne znam

U pozadini svih tih rasprava je antifašizam. Smatram da je antifašizam i danas vrlo važan. Zašto? I danas smo izloženi totalitarnim ustrojima. Vidimo da i u demokracijama postoje ti elementi. Iako sam svjesna da je našim gledateljima, kao i vašim čitateljima, važno kakva je situacija o toj temi u Hrvatskoj, ne bih posebno izdvajala Hrvatsku. Svjedočimo tome u cijelome svijetu. Kritika, naravno, uvijek može biti pa očekujem da će ih biti, ali isto tako mi je jasno da pod „kritikom“ u projektu ovakve tematike bude i mnogo ideoloških napada koji nemaju veze ni s obradom teme ni s televizijskom izvedbom.

Kao novinarka izuzetno sam zadovoljna time što u seriji o svim područjima koja su obrađivana govore povjesničari iz cijele Europe, a za većinu tih ljudi ne mogu naći razloga da budu na bilo koji način pristrani – govori Tanja Novak, šefica podružnice Al Jazeere u Zagrebu, ujedno i producentica nove dokumentarne serije, za Nacional.

dokumentarne serije Hrvoje Klasić partizani povijest Tanja Novak

P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31