Tri tjedna prije obilježavanja 22 godine od parafiranja Daytonskog sporazuma, izvorni dokument na engleskom jeziku pronađen je na Palama, dvadesetak kilometara od Sarajeva, kod Željka Kuntoša. Sumnja se da ga je pokušavao prodati, za 50.000 eura. Čovjek je vozač bivšeg predsjednika skupštine Republike Srpske. Radio Slobodna Europa
Brendan O’Leary istaknuti je stručnjak za konsocijacijske demokracije poput one u BiH u članku uspoređuje tu zemlju s drugim sličnima poput Sjeverne Irske o kojoj je napisao trotomnu knjigu. Govoreći o političkim uvjetima u BiH navodi kako je u svijetu nepoznat slučaj poput Željka Komšića te ističe kako je u takvim demokracijama najbitnije da svaki narod bira svoje predstavnike. Smatra kako u Daytonskom sporazumu nema demokratski pogrešnih točaka te da bi se BiH trebala prestati oslanjati na međunarodno uplitanje. Pritom ističe da bi položaj Hrvatske u priči o BiH gledan iz perspektive međunarodnih odnosa bio mnogo prihvaćeniji da Hrvatska jasno pokaže kako nema namjeru aneksije te zemlje. Večernji list
Na svečanoj akademiji koja se odvila u Sarajevu u povodu 25. obljetnice Daytonskog sporazuma američki veleposlanik u BiH Eric Nelson izjavio je kako je došlo vrijeme da se promijene uvjeti sporazuma da bi se omogućilo napredovanje BiH prema funkcionalnoj modernoj državi. Ostali sudionici dali su načelnu potporu toj ideji, a Šef Delegacije EU U BiH Johann Sattler napomenuo je kako bi se te promjene mogle dogoditi već sljedeće godine. Ponajprije se isticalo kako je potrebno unaprijediti razinu ljudskih i građanskih prava te njegovati poštovanje različitosti. Večernji list
Američki veleposlanik Eric Nelson potvrdio je u intervjuu za bh. televiziju da je Washington spreman uvesti dodatne sankcije protiv osoba za koje se utvrdi da ugrožavaju provedbu Daytonskog sporazuma. Poruku je prenio i članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.
Sadašnji sporazum nije proizveo rješenje za budućnost BiH – ocijenio je turski predsjednik, a hrvatska predsjednica, koja ga je posjetila na jedan dan, rekla je da je “Hrvatska zemlja koja je najviše zainteresirana za suverenitet i teritorijalni integritet BiH”. “Hrvatska će podržati članstvo Turske u EU u vrijeme kad će predsjedati Europskom unijom”, obećala mu. Od konkretnih stvari, potpisan i Program suradnje u području kulture i umjetnosti te Protokol o projektu Islamskog kulturnog centra u Sisku.
Predsjednica Grabar Kitarović nakon sastanka s Jean-Claude Junckerom poručila je da treba mijenjati sporazum iz Daytona, time više što je sporazum već izmijenjen brojnim amandmanima na Ustav BiH, te zatražila više pažnje Europske komisije prema BiH. Pitanje je kolike su šanse za uspjeh inicijative s obzirom da je EU razjedinjena, SAD nema volje za takvo što, a Rusi brane Republiku Srpsku, dok svi oni trenutno ionako imaju prečeg posla. Možda da se krene s nekim manje zahtjevnim i opsežnim promjenama, analizira T-Portal.
Prvi na HDZ-ovoj listi za dijasporu: ‘Imamo pravo tražiti vraćanje na staro, a to je Herceg-Bosna’
Hitan sastanak državnog vrha u Beogradu zbog referenduma u Republici Srpskoj
Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Brian Hoyt Yee izjavio je da u BiH treba promijeniti državni ustav koji je sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma, ali da zemlja treba ostati ustrojena s dva entiteta i tri konstitutivna naroda. “Nikada nije bila namjera da Dayton ostane zauvijek. Tako da ćemo se jednom morati posvetiti slabostima u Daytonskom ustavu i sustavu koji je iz njega evoluirao proteklih godina”, rekao je Hoyt Yee u intervju za Nezavisne novine iz Banja Luke. N1
“Danas je farsa ‘obilježavati’ uspjeh Daytona. Golem je uspjeh dvije decenije nakon rata biti bolji od današnje Sirije, nema šta. Projekt koji je zaustavio pucanje, ali nije donio mir tek je zgodan povod za deplasirani i cinični nastavak teorijskih rasprava o tome ‘kuda Bosna ide dalje'”, piše Novi list.
Ratni sukobi na prostoru bivše Jugoslavije naposljetku su završeni najvećim dijelom posredstvom strane vojne i diplomatske intervencije. No poslijeratni sustavi koje je uspostavila ta intervencija, prije svega tzv. dejtonsko uređenje Bosne i Hercegovine, pokazali su se kao nepotpuna rješenja, koja su dobrim dijelom reproducirala probleme koji su i doveli do sukoba. “Međunarodna zajednica” se pritom čini sasvim nesposobnom da izađe iz modela-kaveza kojeg je sama kreirala, piše Bilten.