Ivica Đikić: Ukrajinska dilema - Monitor.hr
11.06. (19:00)

Razjedinjeni Zapad

Ivica Đikić: Ukrajinska dilema

Rusija kontrolira oko 20 % ukrajinskog teritorija, što je otprilike 13 % više nego prije 24. veljače i reducirala je ciljeve agresije na čvrsto zaposjedanje četiriju oblasti na istoku i jugu Ukrajine (Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporožje). Ukrajina pak i dalje nepokolebljivo inzistira na oružanom protjerivanju ruske armije barem na položaje na kojima je bila prije početka agresije. (…) Što se tiče odnosa Zapada prema ratu u Ukrajini, vidljive su dvije struje: 1) Rusiju treba poraziti, odnosno učiniti sve da Ukrajina ostvari nedvojbenu ratnu pobjedu ili – u blažoj varijanti – maksimalno ekonomski iscrpiti Rusiju i dugoročno je izolirati od što većeg komada svijeta; 2) treba što hitnije zaustaviti rat, pa makar to značilo i ukrajinske ustupke, uključujući i odricanje od dijela teritorija koji su dosad zauzeli Rusi jer će nastavak rata ovim intenzitetom proizvesti još veće političke i ekonomske probleme u Europi, a možda i u nekim drugim dijelovima svijeta. Ivica Đikić


Slične vijesti

Utorak (16:00)

"Specifičnost Zapadnog Balkana je da desni populizam poprima konture etničkog nacionalizma"

Dejan Guzina: EU je otvorila prostor kineskom i ruskom utjecaju na Balkanu

Dejan Guzina izvanredni je profesor političkih znanosti na Univerzitetu Wilfrid Laurier u Kanadi, stručnjak za komparativnu demokratizaciju, upravljanje etničkim sukobima i izgradnju države u postkonfliktnim društvima. Bavi se odnosima i politikama Evropske unije prema Balkanu te se posebno zanima za veze između nacionalizma i zakona u kontekstu institucija podjele vlasti. “Postoji otvoreni trgovinski sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Kine oko pravca razvoja globalnog kapitalizma. Taj sukob bi se mogao okarakterisati kao sukob između merkantilnog kapitalizma i neoliberalizma, od kojih nijedan nije preterano zabrinut za ključne principe liberalne demokratije. U tom globalnom kontekstu, zapadno-balkanske državice, pa i cela Evropa, snalaze se kako mogu: bez jasne vizije, principa ili obrazaca ponašanja”, kaže Guzina. Aljazeera

25.07. (10:00)

Borba za majčinski kontinent

Afrika: Kina gradi ceste, EU broji insekte

EU gubi utrku s Kinom u Africi. Europljani se ponašaju paternalistički, sporo donose odluke, izvoze apstraktne vrijednosti i visoke standarde: tako to doživljavaju afrički dužnosnici. Kinezi su pragmatični: grade ceste. Zapad optužuje Kinu da zemlje u razvoju stavlja u „dužničke zamke” nudeći neodržive kredite za projekte u okviru svog Novog puta svile, koji se onda mogu iskoristiti za politički utjecaj ili ustupke koji imaju geostratešku važnost za Kinu. No ni Zapade se ne ponbaša bitno drugačije: Kina i EU su vrlo slično ocjenjene u pogledu jačanja ekonomske politike „zamke duga” u Africi – EU je dobila samo neznatno bolju ocjenu 4,6 od Kine koja je ocjenjena sa 4,9. EU je u velikoj meri bila i suučesnik u nezakonitim financijskim tokovima iz Afrike i praksi izbegavanja poreza. DW

23.07. (23:00)

Oružje se mijenja za novac ili usluge

Europol: oružje iz Ukrajine krijumčari se u Europsku uniju

Agencija Europske unije za izvršavanje zakonodavstva (Europol) potvrdila je jučer napise njemačkih medija o tome kako postoje indicije da se iz Ukrajine na područje Europske unije krijumčari oružje. “Poznati su nam slučajevi prodaje vatrenog oružja i vojne opreme na ilegalnom tržištu”, rekao je glasnogovornik Europola Jan Op Gen Oorth potvrđujući tako izvještaj njemačkog javnog servisa SWR. “Postoji velika opasnost da ovo oružje dođe u ruke organiziranog kriminala”, priopćio je glasnogovornik Europola. SWR u svom izvješću citira interne spise Europola po kojima su “kriminalne mreže u regiji aktivne te provode i pripremaju krijumčarenje veće količine vatrenog oružja i streljiva”. Postoje indicije da se oružje namijenjeno daljnjem transportu tajno pohranjuje duž ukrajinsko-poljske granice. “Pripadnici bandi granice prelaze legalnim putem i zatim odlaze u tajna skladišta po oružje”, citira se iz internih spisa. Deutsche Welle

17.07. (21:00)

Autorsko pravo vs. zaštitni znak

Autorska prava koja kompanija Disney polaže na najraniju verziju Miki Mausa istječu 2024. godine.

Izvorni Miki Maus izgleda drukčije od blagog i pomalo „okruglog” miša kakvog danas gledamo. Prvi se put pojavio 1928. u kratkom crtanom filmu “Parobrod Willie” (“Steamboat Willie”) – prvom animiranom filmu u kojem je slika sinkronizirana sa zvukom. U SAD-u autorska prava vrijede do autorove smrti plus još 70 godina. Za djela koja su stvorena anonimno, pod pseudonimom ili od strane zaposlenih u sklopu njihova redovnog posla, autorska prava vrijede 95 godina. Kada su u pitanju djela poput crtanih filmova s likom Miki Mausa, koja su prvi put objavljena prije 1978. godine, autorska prava vrijede samo 95 godina od datuma prvog objavljivanja. “Prvo je pitanje koristi li Disney ‘Parobrod Willy’ ne samo kao lik nego i kao svoj simbol”, kaže Jane Ginsburg, profesorica intelektualnog (književnog i umjetničkog) vlasništva na Pravnom fakultetu Sveučilišta Columbia u New Yorku. Deutsche Welle

12.07. (19:00)

Odraz globalne nesigurnosti

Euro i dolar – uskoro 1:1?

Ovog ponedjeljka (11.7.) se na tržištu novca euro obračunavao po tečaju od 1 eura za 1,01 američki dolar, prije godinu dana je Amerikancima život u Europi bio bitno skuplji: euro je vrijedio 1 dolar i 18 centi. Manja vrijednost eura ne mora biti nedostatak: roba proizvedena u zoni eura je jeftinija na svjetskom tržištu, što bi zemlji-izvoznici kao što je Njemačka moglo biti povoljno. Ali problem je što se energenti i većina sirovina na svjetskom tržištu računaju u dolarima: „Sve dok dijelove ili sirovine uvozite iz zemalja izvan Europe ili ako vam za proizvodnju treba mnogo energije, ta računica pada u vodu“, kaže Sonja Marten iz DZ banke. Deutsche Welle

06.07. (00:00)

Sustavi koji aktivno utječu na sigurnost u prometu

Od sutra, 6. srpnja, svi novi automobili u EU moraju imati ovu opremu

Ako se odlučite kupiti novu Škodu Octaviju ili bilo koji novi automobil koji je bio prisutan na tržištu prije 6. srpnja, taj će model morati dobiti novu opremu do 2024. godine. S druge strane, novi model koji će premijerno stići na tržište nakon 6. srpnja, poput npr. novog Audija A4, morat će u startu prodaje imati standardno instalirane sustave obuhvaćene ovom odlukom.

Sustavi koje moraju imati svi novi modeli automobila
Novi elementi opreme koji će biti obvezni za sva nova vozila obuhvaćaju sljedeće sustave:

  • Inteligentna pomoć pri kontroli brzine (ISA)
  • Sučelje za ugradnju alkotestera – Alcolock
  • Sustav upozorenja u slučaju umora i smanjenja pozornosti vozača
  • Sustav upozorenja u slučaju smanjenja koncentracije vozača
  • Pomoć za vožnju unatrag
  • Crna kutija (Event data recorder – EDR)
  • Trepereća svjetla tijekom kočenja u nuždi
  • Automatski sustav kočenja u nuždi s prepoznavanjem vozila i ranjivijih sudionika u prometu ispred sebe
  • Pomoć pri zadržavanju vozila u prometnom traku
  • Sustav preciznog nadzora tlaka u gumama

Velika Britanija izlaskom iz EU nije obveznik ove odluke, ali se očekuje kako će ju poduprijeti i prihvatiti. Index

02.07. (19:00)

„To još nije vrhunac“

Inflacija u EU veća od predviđanja

Inflacija u EU u travnju je bila 7,4 %, u svibnju 8,1 %, za lipanj su stručnjaci očekivali 8,4 %, ali prema prvim podacima Eurostata, inflacija je dosegnula 8,6 posto. Alexander Krüger, glavni ekonomist novčarske kuće Hauck Aufhäuser Lampe tvrdi: „Inflacija ide dalje, vrhunac još nije dostignut. Još će dugo potrajati dok se ne pokažu znakovi smirivanja. Ubrzo nam stižu nove cijene zbog viših cijena u nabavi.“ Deutsche Welle

28.06. (23:00)

„Nisam imao djetinjstvo, potratio sam ga na putu da spasim život"

Dokumentarni film o izbjeglicama “Igra sjenki” je figurativna pljuska licemjerju Europske unije

Tinejdžeri koji su pobjegli iz ratom razorenih zemalja i danas svakodnevno pokušavaju prijeći europske granice u potrazi za zaštitom i boljim životom. Putuju kroz svijet sjena: svijet minskih polja, divljih životinja, brzih rijeka, krijumčara i graničara. „Igra“ je gorki, ironičan izraz za prelazak granica koji je postao uobičajen među mladim izbjeglicama, mahom dječacima. Riskirajući život, kreću na putovanje koje često traje mjesecima ili  godinama. Putem nasilno odrastaju, preskačući djetinjstvo. (…) SK je nedavno održao govor u Europskom parlamentu: “Najvažnije mi je bilo da tamo kažem kako su donijeli odluku da zaštite djecu koja bježe iz Ukrajine, a ja sam isto bio dijete kada sam bježao iz svoje zemlje, no mene nisu zaštitili. I dalje vjerujem da im je moguće da zaštite djecu koja sada prolaze ono što sam ja prolazio, ali oni to ne čine. Bijelu djecu štite, ali ne i onu iz Afganistana, Sirije, ne štite Kurde, djecu iz Afrike. Djeci iz Europe je lako. EU ima moć da zaštiti svu djecu pa sam im rekao da to učine. Jer nisu samo Ukrajinci ljudi, nego smo i mi“. Lupiga

 

 

23.06. (16:00)

Sjeverna Makedonija ima status kandidata već 17 godina

Zanemarivanje Zapadnog Balkana povećava rizik za EU

I dok su članice EU složne oko toga da Ukrajina (i Moldavija) trebaju dobiti status kandidata, što se tiče statusa država Zapadnog Balkana koje žele u Uniju, postoje velike razlike u mišljenjima. Albanija i Sjeverna Makedonija su već kandidati, ali je početak pregovora blokiran. Sa Srbijom i Crnom Gorom pregovori su počeli, ali  miruju. Bosna i Hercegovina i Kosovo nisu ni blizu statusu kandidata. (…) “Ipak, rješenja mora biti”, kaže zastupnica liberala u Europskom parlamentu Sophie In‘t Veld, „Razumijem i dijelim frustraciju (balkanskih zemalja). U opasnosti smo da te ljude izgubimo. Već sada vidimo kako Rusija i Kina tamo stvaraju uporište i utječu na srca i raspoloženje.” Deutsche Welle

19.06. (15:00)

Mrkva na dugom štapu?

Bruxelleski donatori umjesto vojnih cijevi Ukrajini nude stijeg s državnom zastavom pred EU institucijama

Talijanski premijer Mario Draghi, francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz javno su podržali sva nastojanja Kijeva za hitno pridruživanje europskoj obitelji. Riječ je, međutim, o istom onom trojcu koji se jako koleba oko dostave potrebne vojne pomoći napadnutoj zemlji. Kuloari javljaju kako su EU lideri u Kijevu očekivano pokušavali privoljeti ukrajinsko vodstvo na što skorije primirje koje u sadašnjim uvjetima može biti samo ponižavajuće za napadnutu zemlju. …  Ursula von der Leyen već je naglasila da će, ako svi i prihvate ukrajinski status kandidata, država i dalje morati revno ispuniti niz kopenhaških kriterija prije pregovora o pristupanju, što znači da se sve može otegnuti i na desetak godina. Dotad Ukrajine može i nestati sa zemljopisne karte pa bi cinični poučak cijele priče glasio: zemlja ušla u EU, ali bez ljudi i teritorija. Slobodna