Umjetna inteligencija poboljšava vremensku prognozu - Monitor.hr
11.12.2024. (14:00)

Pojačani Vakula

Umjetna inteligencija poboljšava vremensku prognozu

Ne u smislu da najavljuje ljepše vrijeme, već da je sve preciznija u predviđanjima. GenCast, nova umjetna inteligencija, razvijena je za predviđanje razvoja vremenskih uvjeta. Razvija ju je Googleova umjetna inteligencija, a GenCast u samo nekoliko minuta daje prognozu za 15 dana, precizniju od danas uobičajene. Umjesto da rješava matematičke modele GenCast je treniran na vremenskim podacima iz prošlosti i “otkriva” složene međuodnose  temperature, vlažnosti, vjetra i atmosferskog  tlaka. Microsoft je, pak, razvio Auroru, koja u jednoj minuti daje prognozu za 10 dana i stanje atmosfere u cijelom svijetu u odnosu na zagađenost. Milorad Milun za Novosti


Slične vijesti

Srijeda (16:00)

Kad odrasteš, želiš biti kao Peking – zasađen, a ne posječen

Kineski zid od drveća, a naš se topi u ispušnim plinovima

Kina desetljećima gradi “Zeleni zid” – golem šumski pojas koji usporava širenje pustinja i smanjuje pješčane oluje. Iako projekt ima izazove, postigao je znatan uspjeh u pošumljavanju i stabilizaciji tla. Hrvatska, iako nema pustinje, suočava se s vlastitim šumskim prijetnjama. Posebno je ugrožena Medvednica, zelena pluća Zagreba, zbog sječe, zagađenja i neodgovornog ponašanja posjetitelja. Očuvanje šuma ključno je, a promjena počinje malim gestama – kao što je korištenje žičare umjesto automobila. Milorad Milun za Novosti.

19.05. (09:00)

Vozimo 300 na sat prema zidu, ali hej – barem imamo Wi-Fi

Civilizacija u punom sjaju… i na rubu pregorijevanja

Pogledajmo malo stanje civilizacije u svijetu. Nesumnjivo je da smo kao vrsta postigli enorman napredak u svim segmentima života. Homo sapiens već tisućljećima živi sve bolje i bolje. Na porast stanovništva odgovoreno je velikom proizvodnjom hrane, a broj gladnih u postocima sve je manji. Broj nerazvijenih zemalja sve je manji. Tehnološki je napredak ogroman. Elektronske mreže dosegle su sve kutke Zemlje. Oko zemlje u svemiru kruže tisuće satelita, u duboki svemir poslali smo letjelice i teleskope. Ljudi i robe putuju po cijelom svijetu… Tu idiličnu sliku kvari samo jedan mali detalj: deluzija konduktera da će moći kontrolirati svoje vlakove kada dođe do sudara. Naš planet je u dosta lošem stanju. Još uvijek je u procesu izlaska iz ledenog doba s jedne strane i ogromnog povećanja koncentracije stakleničkih plinova s druge. Oba faktora pridonose porastu prosječne temperature Zemlje. Što poduzeti? Odgovor svakako nije u sastancima lidera država, jer osim ugljičnog otiska njihovih aviona nema drugih rezultata, ako zanemarimo mrtva slova na papiru. Milorad Milun za Novosti.

16.05. (12:00)

Zagađuju više nego što dišu – ali s privatnim avionom

Milun: Klimatske promjene na multimilijarderski pogon

Godine 2024. bilo je na svijetu oko 2900 milijardera. Između se nalazi četiri posto ostatka srednje klase, i to one gornje. Znajući u kakvom svijetu živimo, ne treba čuditi da ni unutar tih najbogatijih jedan posto nema, kako bi Zagorci rekli, pravice. Najveći dio bogatstva nalazi se u rukama onih 0,1 posto. Unutar te klase postoji jasan interes da se stvari smiju mijenjati, ali samo u njihovu korist. Posve nova studija, objavljena u Nature Climate Change, navodi da tih 10 posto najbogatijih uzrokuje dvije trećine klimatskih promjena koje dovode do zagrijavanja Zemlje, prema podacima od 1999. do danas. Ti multimilijarderi nalaze se uglavnom u SAD-u i Kini. Istraživači su mjerili takozvani ugljični otisak pojedinih multimilijardera, uzimajući u obzir na koji način zarađuju i na što troše novac. Milorad Milun za Novosti

21.04. (13:00)

Njihova posljednja večera

Osmislili lijek protiv rijetkih bolesti koji ubija komarce — pitanje je koliko je to zapravo učinkovito, ali i potrebno

Otkriveno je da lijek Nitisinone, odobren za liječenje rijetkih metaboličkih bolesti, može i kod niskih terapeutskih doza uzrokovati smrt komarca prenosioca malarije jer uništava ključni enzim koji im je potreban za probavu ispijene krvi. No, kakva je korist od toga da malarični komarac umre nakon što je uštrcao virus? Drugo pitanje je kolika je korist ako recimo deset milijuna ljudi bude ubodeno i deset milijuna komaraca tako usmrćeno, ako znamo da komaraca ima mnogo puta više nego ljudi. Možda će se rješenje naći u tome da se komarcima ponudi prava ili umjetna krv zaslađena Nitisinoneom, nešto kao fast food restoran za komarce, pa da izaberu to kao lakši način prehrane nego borbu s debelom kožom ljudi i životinja. No, malarije kod nas ni nema, a i oni s vremenom postanu otporniji… Milorad Milun za Novosti.

17.03. (08:00)

Zlo koje stane u čašicu

U 2019. godini zbog alkohola je umrlo 2,6 milijuna ljudi, a ovisno o njemu je oko 209 milijuna

Prema dokumentaciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), alkohol je otrov čak i u minimalnim količinama. Glavni je sastojak svakog alkoholnog pića etanol (C2H5OH) koji je i psihoaktivna supstanca. Prema podacima WHO-a, u 2019. godini zbog njega je umrlo 2,6 milijuna ljudi. Od toga dva milijuna otpada na muškarce, oko sedam posto svjetskog stanovništva, odnosno 400 milijuna ljudi starijih od 15 godina živi s negativnim posljedicama konzumiranja alkohola, a ovisno je njih 209 milijuna. Iako i vrlo male količine alkohola loše utječu na zdravlje, glavna opasnost je u stalnom konzumiranju i povremenim teškim opijanjima. Milorad Milun za Novosti.

12.03. (15:00)

X faktor dugovječnosti

Mozak žena otporniji je na starenje nego mozak muškaraca, što se odražava i na pamćenje

Nova istraživanja objavljena prije nekoliko dana u časopisu Science Advances pokazuju da se neaktivni kromosom aktivira u starosti. To je vrlo značajna nova spoznaja. To znači da se aktiviraju određeni novi geni koji potom upravljaju proizvodnjom proteina koji različitim procesima vrlo povoljno utječu na kognitivne sposobnosti. Do aktivacije dolazi u hipokampusu, moždanom centru bitnom za učenje i pamćenje. Naravno, barem kod ženki miševa na kojima su eksperimenti i rađeni. Istraživanje nedvojbeno pokazuje da je aktivacija neaktivnog X kromosoma ključna za mentalno zdravlje i sposobnosti tretiranih miševa.

To bi, ako se isti fenomen potvrd i kod ljudi, moglo objasniti zašto žene žive dulje i sporije stare. Također, poznavanjem novih, aktivnih gena i proteina čiji nastanak potiču, mogle bi se otvoriti nove mogućnosti održavanja zdravlja žena i njihovo liječenje. Jer, nisu sve vijesti dobre. Žene češće podliježu autoimunim bolestima. Ključ je upravo u X kromosomu kako pokazuju istraživanja. Milorad Milun za Novosti

12.03. (00:00)

Kad fakulteti žele biti šefovi, a država financijski skrbnik

Milun: Akademska autonomija – sloboda znanja ili borba za moć?

Akademska autonomija (AA) često se priziva kao obrana od državnog uplitanja, ali i unutar akademske zajednice postoje sukobi – fakulteti žele neovisnost, a sveučilišta dominaciju. Financiranje kroz ministarstva stvara političke pritiske, dok privatni interesi prijete objektivnosti istraživanja. Idealna AA uključuje samostalno odlučivanje, slobodno financiranje kroz neovisne agencije i jaču ulogu profesionalnih društava u javnoj raspravi. Bez ovih uvjeta, sveučilišta riskiraju da postanu biznisi, a ne bastioni znanja. Glavno pitanje ostaje: štiti li AA javni interes ili akademsku elitu? Milorad Milun za Novosti.

12.02. (14:00)

Svjež zrak kao luksuz

Zagađenje zraka uvelike utječe na mozak, razvoj demencije i drugih poremećaja

Kad su još prije sto godina pronašli način na koji ne bi dolazilo do eksplozija u benzinskim motorima, nisu shvaćali koliko će umjetni dodatak gorivu imati štetan utjecaj po ljudsko zdravlje – s tri puta većom količinom olova u organizmu od uobičajenog. Milorad Milun za Novosti ukazuje kako im je trebalo 80 godina da to shvate, upozorivši na novu pošast, vezanu uz mikroplastiku, koja je kod mnogih preminulih od određenih bolesti pronađena u organizmu, pa čak i u mozgu. Zasad nije pouzdano koliko je opasna, no pronađene su brojne veze između masnih nakupina u arterijama, koje su dovele do moždanih i srčanih udara. Jedna od velikih tema danas je neurotoksičnost uzrokovana zagađenjem okoliša.

Brojne suvremene studije pokazuju da postoji veza između jake zagađenosti zraka i povećanog rizika za demenciju, porast stope depresije, anksioznosti i psihoze. Postoje i studije u kojima je nađena veza između zagađenja atmosfere i autizma i drugih kognitivnih teškoća kod djece. WHO je dao smjernice za poboljšanje kvalitete zraka, ali kao što vidimo, neki političari najavljuju još više naftnih bušotina, još više izgaranja fosilnih goriva, još više zagađenja zraka, voda i okoliša…

14.01. (20:00)

Prirodu nije briga za neke tamo sporazume

Vruća tema: Led se topi, a optimizam se topi brže

Intenzivno korištenje fosilnih goriva od početka 20. stoljeća uzrokovalo je emisiju stakleničkih plinova i porast globalne temperature. Unatoč naporima iz Pariškog sporazuma da se zagrijavanje zadrži ispod 1,5 °C, temperature su već premašile tu granicu. Znanstvenici upozoravaju na brže nego očekivano zagrijavanje koje dovodi do ekstremnih vremenskih pojava. Dok politički lideri oklijevaju, priroda ne čeka, a optimisti nalaze olakšanje u ironiji – barem će Titanik izbjeći santu leda. Milorad Milun za Novosti.

29.12.2024. (13:00)

Ono kad miševi dobro prođu

Godina u znanosti: Transparentni miševi, kvantna računala i grafenski proboj

Od laboratorijskih miševa s prozirnom kožom obojenom tartrazinom do kvantnih računala sa samokorekcijom grešaka, godina je donijela fascinantna postignuća. Fizikalni vrhunac bio je razvoj grafenskog tranzistora koji može nadmašiti silicij u elektronici. Među ostalim dostignućima izdvajaju se: lasersko hlađenje pozitronija u CERN-u, optimizacija terapije zračenjem pluća, revolucionarni titan:safir laser, uzorci Mjesečeva tla s vulkanskim tragovima te prvi koraci prema kvantnoj mikroskopiji. Znanstvena zajednica nastavlja pomicati granice poznatog, dok miševi – ovaj put – nisu prošli tako loše. Milorad Milun za Novosti