Umjetna inteligencija u Hrvatskoj: Dinamičan privatni sektor i tromi državni aparati - Monitor.hr
29.10.2024. (18:00)

Kad tehnika trči, a zakon spava

Umjetna inteligencija u Hrvatskoj: Dinamičan privatni sektor i tromi državni aparati

Pojava umjetne inteligencije izravno je ugrozila brojna dosadašnja umjetnička zanimanja, rad na umjetničkim djelima, te kompletne produkcije, iako je s druge strane otvorila prostor brojnih benefita i snižavanje troškova produkcije upravo u tim segmentima zbog čega se budućnosti rapidno mijenja iz dana u dan. Hrvatska se plasirala na deseto mjesto po komercijalizaciji umjetne inteligencije, ispred mnogih europskih zemalja. Privatni sektor u zemlji cvjeta, o čemu svjedoči rast AI kompanija, uspješnih startupova i značajna ulaganja. S druge strane, hrvatska vlada zaostaje, smjestivši se na nisko 79. mjesto u AI strategijama, što ukazuje na manjak državnog plana unatoč rastuće širokoj primjeni tehnologije. Istraživanja pokazuju visoku informiranost građana o UI, ali i zabrinutost zbog gubitka poslova, sigurnosti i privatnosti, dok se zakonski okvir tek polako formira. Ravno do dna


Slične vijesti

Danas (12:00)

Morat ćemo ponovno sve sami guglati

Bliži li se kraj besplatnom AI-u? Trenutni modeli naplate su neodrživi

Komercijalne pretplate od 20 dolara tek su privremena subvencija dok AI startupi gomilaju gubitke. Jaz između lokalnih i cloud modela postaje očit: dok mali lokalni modeli poput Gemme 4 maksimalno opterećuju kućni hardver za solidne rezultate, moćni Qwen3 (480b) u oblaku nudi vrhunsku kvalitetu, ali uz sve jači throttling. Primjeri poput OpenClawa i ograničavanja agenata pokazuju da pružatelji usluga više ne mogu tolerirati „inference whales“ korisnike. Zlatno doba jeftine inteligencije završava – pripremite se na skuplje pakete, stroža ograničenja i kraj besplatnih resursa. Drago Galić za Bug

Ponedjeljak (21:00)

Terminatora je ipak trebalo gledati kao na upozorenje

Tiha revolucija: AI kao treći jahač vojne tehnologije

Vojni analitičar Marinko Ogorec svrstava umjetnu inteligenciju uz bok vatrenom i nuklearnom oružju kao treću veliku vojnu revoluciju. Umjesto filmskih terminatora, AI danas djeluje kroz brzu obradu podataka i podršku zapovjednom lancu. Ipak, ključna opasnost leži u autonomnom odlučivanju i pokušaju čovjeka da odgovornost za ubijanje prebaci na stroj. Iako AI ubrzava kibernetičke napade i analizu bojišta, on ne pojeftinjuje rat niti zamjenjuje klasičnu vojsku. Zaključno, tehnologija ostaje alat, a politička i moralna odgovornost za sukobe isključivo je ljudska. tportal

Subota (14:00)

Vrebaju na nas iz oblaka

Analiza privatnosti: Koji AI chatbot zna previše o vama? Predvodi Meta

straživanje Surfsharka otkriva velike razlike u prikupljanju podataka među AI aplikacijama. Meta AI predvodi s čak 95% prikupljenih vrsta podataka, uključujući osjetljive financijske i biometrijske informacije. Google Gemini prati sa širokim zahvatom, dok ChatGPT bilježi skok od 70% u prikupljanju podataka (poput zdravlja i lokacije). S druge strane, Claude i DeepSeek su umjereniji, iako DeepSeek nosi rizik pohrane na kineskim poslužiteljima uz povijest curenja podataka. Zaključak je jasan: većina aplikacija koristi vaše informacije za analitiku i marketing, često nadilazeći puku funkcionalnost chata. Mreža

31.03. (20:00)

Ušao je u pubertet pa nije baš sav svoj

Čini li se i vama da je ChatGPT postao lošiji nego prije? Korisnici masovno deinstaliraju aplikaciju nakon zadnjih poteza

Donedavni simbol efikasnosti, ChatGPT, prolazi kroz proces “enshitifikacije” – fazu u kojoj se korisničko iskustvo žrtvuje radi profita i korporativnih interesa. Odgovori postaju plići, a suptilni clickbait i ragebait mehanizmi nastoje zadržati korisnike što dulje u razgovoru radi buduće monetizacije oglasima. Uz visoke troškove treninga modela, OpenAI se sve više okreće vojnim i državnim ugovorima, što je izazvalo masovni egzodus korisnika prema alternativama. Alat koji je trebao štedjeti vrijeme sada uvodi “šum”, pretvarajući se iz asistenta u još jednu platformu za eksploataciju pažnje. Nakon što je OpenAI potpisao ugovor s američkim Ministarstvom obrane, broj deinstalacija ChatGPT aplikacije skočio je za 295% u samo 24 sata (Medium), a broj negativnih recenzija naglo je porastao. Netokracija

30.03. (14:00)

Kraljevi silicija

Tržište umjetne inteligencije trenutačno je pod čvrstom kontrolom Nvidije

Nvidia drži preko 60 % svjetskog računalnog kapaciteta. Ostatak kolača uglavnom dijele tehnološki divovi Google i Amazon. Ovi podaci, prikupljeni iz financijskih izvješća i analiza od 2022. godine (za novije igrače od 2024.), ukazuju na nevjerojatan tempo rasta. Ovakva koncentracija hardverske moći ne samo da omogućuje razvoj masivnih AI modela, već diktira i brzinu kojom AI tehnologija ulazi u svakodnevnu upotrebu diljem svijeta. Mreža

30.03. (10:00)

Internet kao sam svoj gazda

Botovi preuzeli internet: AI promet raste 8 puta brže od ljudskog

Izvješće tvrtke Human Security za 2025. godinu otkriva dramatičan zaokret: automatizirani promet raste osam puta brže od ljudske aktivnosti. Zahvaljujući ekspanziji modela poput ChatGPT-ja i Geminija, AI promet skočio je za 187%, dok su autonomni agenti zabilježili nevjerojatan rast od 8000%. Iako ovaj promet uključuje korisne alate poput Googleovih pregleda, on troši goleme količine podataka. Stručnjaci iz Cloudflarea predviđaju da će botovi potpuno zasjeniti ljude do 2027. godine. Granica između korisnog softvera i digitalne premoći strojeva postaje sve tanja, dok internet službeno postaje igralište algoritama. CNBC, tportal

28.03. (14:00)

Samo u fotošopu

Svi proizvođači fotoaparata se slažu: generativni AI nema što raditi u fotićima

Vodeći svjetski brendovi – Canon, Nikon, Sony, Fujifilm, Sigma, OM System i Panasonic – zauzeli su zajednički stav protiv ugradnje generativne umjetne inteligencije u fotoaparate. Za razliku od proizvođača pametnih telefona koji forsiraju “izmišljanje” detalja, čelnici ovih tvrtki ističu važnost autentičnosti i užitka u procesu stvaranja. Iako podržavaju AI za poboljšanje autofokusa ili smanjenje šuma, odlučno odbijaju alate koji kreiraju lažni sadržaj. Fokus ostaje na zaštiti integriteta autora i razvoju sustava za provjeru izvornosti (C2PA), jer, kako kažu, prava fotografija zahtijeva stvarni subjekt i ljudski element. PetaPixel

27.03. (18:00)

Mozak na paši, AI na autopilotu

Opasnost “glatke” inteligencije: Zašto nam trebaju teži putevi do cilja

Kanadski znanstvenici u radu “Against frictionless AI” upozoravaju da sustavi koji sve obavljaju umjesto nas uzrokuju kognitivnu atrofiju. Kada tehnologija ukloni sav napor i “trenje” iz rada, gubimo vještine, kritičko razmišljanje i osjećaj postignuća. Umjesto da budemo kreatori, postajemo pasivni operatori strojeva. Psiholozi predlažu uvođenje “poželjnih poteškoća” – dizajna koji nas tjera na razmišljanje i odlučivanje. Cilj je da AI ostane alat koji nas izaziva i čini boljima (kopilot), a ne zamjena koja nas čini suvišnima (autopilot). Bug

25.03. (23:00)

Umjesto krede, kodiranje

Bakić o budućnosti obrazovanja: AI kao osobni mentor i kraj “bubanja” napamet

Bakić objašnjava da AI nije samo prolazni trend, već tehnologija koja će promijeniti sve pore društva, slično kao što je to nekada učinila električna energija ili internet. Poseban naglasak stavljen je na to kako AI mijenja programiranje i razvoj softvera. Bakić često ističe da AI omogućuje pojedincima da postanu višestruko produktivniji, što može biti i prilika i prijetnja za tradicionalne IT tvrtke. Budući da nove tehnologije uvijek izazivaju strah, dotiču se podijeljenih reakcija javnosti i Bakićevih tekstova na Facebooku u kojima on zagovara optimizam i aktivno korištenje AI alata umjesto straha od njih. Predviđa da obrazovanje više neće biti usmjereno na izvršavanje repetitivnih zadataka, već na upravljanje AI agentima. Budući zaposlenik (ili učenik) postaje “menadžer” sustava koji za njega pišu kod, rade analize ili dizajniraju projekte.

22.03. (21:00)

Dr. Google je na bolovanju, a ChatGPT nema licencu

Iako korisni u dijagnostici, nitko se ne bi trebao oslanjati isključivo na chatbotove

Iako fascinantni, opći LLM modeli (poput GPT-5 ili Geminija) nisu zamjena za liječnike. Studije pokazuju da često griješe u kritičnim radiološkim analizama, miješajući stanja poput krvarenja i udara. Za razliku od njih, specijalizirani medicinski AI (odobren od FDA) briljira u uskim zadacima poput probira dijabetičke retinopatije ili detekcije srčanih aritmija. Prava moć umjetne inteligencije nije u “digitalnom sveznalici”, već u discipliniranim pomoćnim alatima koji ubrzavaju trijažu. Klinički kontekst i ljudski nadzor ostaju nezamjenjivi; AI je tu da liječniku bude “dodatni par očiju”, a ne neovisni dijagnostičar. Igor Berecki za Bug