Umjetno generirani video sadržaj postaje sve uvjerljiviji, no postoje znakovi da ga prepoznate - Monitor.hr
25.12.2025. (11:00)

I dalje im bježe zakoni fizike

Umjetno generirani video sadržaj postaje sve uvjerljiviji, no postoje znakovi da ga prepoznate

Mnogi od njih izgledaju zapanjujuće stvarno i gotovo su nerazlučivi od stvarnih snimaka. Ipak, postoje tragovi po kojima ih možete prepoznati, pa se ne dajte zavarati. Modeli umjetne inteligencije i dalje imaju problema sa složenim sekvencama pokreta. Stoga obratite pozornost na:

  • neprirodno fleksibilne ruke ili dijelove tijela
  • pokrete koji naglo prestaju ili su trzavi
  • ruke ili lica koja kratko trepere ili se deformiraju
  • ljude koji nakratko nestaju na slici ili nepravilno komuniciraju s objektima.

Pozadine koje ne ostaju stabilne čest su pokazatelj kako iza video uratka stoji umjetna inteligencija. Objekti mijenjaju oblik ili položaj, tekstovi na zidovima postaju hrpa slova ili nisu čitljivi. Izvori svjetlosti također se ponekad mijenjaju na neprirodan način. Neki od znakova su ako koža na licu djeluje preglatko, avalja obratiti pozornost kretanje kose, pogotovo na rubu. Sora2 postavlja animirani vodeni žig u videozapis. No, korisnici ga često uklanjaju, pa imajte to na umu. PC World, tportal


Slične vijesti

Četvrtak (18:00)

AI inspektor na usluzi

Google učinio SynthID Detector globalno dostupnim za prepoznavanje AI sadržaja

Google je globalno i besplatno lansirao SynthID Detector, alat koji na engleskom jeziku omogućuje provjeru jesu li slike, audio ili videozapisi stvoreni umjetnom inteligencijom. Sustav detektira nevidljive i nečujne digitalne vodene žigove ugrađene u sadržaj Googleovih alata te partnera poput OpenAI-ja, NVIDIA-e i Applea. Ova tehnologija, koja funkcionira čak i nakon kompresije ili promjene formata datoteka, ima za cilj povećati transparentnost na internetu i pomoći u borbi protiv lažnih medijskih sadržaja. Bug

Utorak (20:00)

AI je trenutno najbolji u tome da nam pokaže kako bismo izgledali 80-ih

Vedran Bilas upozorava: Većina onoga što danas proizvede AI je glupost, a obrazovni sustav pred najvećim je izazovom dosad

Dekan zagrebačkog FER-a Vedran Bilas raspravlja o utjecaju umjetne inteligencije (AI) na visokom obrazovanju i društvo. Kaže da nekontrolirana uporaba AI-ja može spriječiti mlade inženjere da svladaju osnove struke i metodologije, što dovodi do kognitivne letargije i manjka vjerodostojnosti. Velik dio onoga što generativni AI danas proizvodi su beskorisni materijali, a ogromna potrošnja energije i skupi hardver čine trenutni model neodrživim. Institucije ne trebaju uvoditi zabrane već poticati proaktivne politike, veći fokus na temeljna znanja, projektni rad te živu ljudsku interakciju i usmene provjere. Ideje

29.06. (00:00)

Ghostwriter kojeg nisi tražio

Francuski pisac žrtva krađe identiteta: AI mu “napisao” knjigu koja se prodavala na Amazonu

Francuski putopisac Julien Blanc-Gras oštro je u listu Le Monde osudio umjetnu inteligenciju nakon što je na Amazonu otkrio lažnu knjigu potpisanu njegovim imenom. Djelo “Potpuni vodič za avanturiste” prodavalo se za 17,05 eura bez njegova znanja. Blanc-Gras je upozorio da tehnološki divovi besplatno koriste rad autora za treniranje AI modela koji sada preuzimaju ljudske glasove, slike i imena. Iako je sporna knjiga nakon žalbe uklonjena s Amazona, i dalje je dostupna na drugim svjetskim platformama, što otvara ozbiljna pitanja o zaštiti autorskih prava u modernom dobu. Index

19.06. (12:00)

Kad botovi kolo vode

AI briše granicu između istine i obmane: 90% ljudi ne zna razlikovati generirani sadržaj od stvarnog

Istraživanje tvrtke Malwarebytes na 1500 ispitanika pokazuje da čak 88% ljudi teško razlikuje stvarni internetski sadržaj od onog generiranog umjetnom inteligencijom, što je ogroman skok u odnosu na prošlogodišnjih 66%. Prevaranti sve češće koriste AI za personalizirane napade, pa je svaka četvrta osoba primila lažnu poruku. Zbog straha za privatnost i krađu identiteta, više od 60% korisnika mijenja ponašanje – povlače se s društvenih mreža, brišu stari sadržaj i manje objavljuju o sebi. Ovaj trend opreza ozbiljno ugrožava poslovne modele tehnoloških divova koji ovise o dijeljenju podataka. HRT

01.06. (23:00)

Svi ga spajaju, a u čvoru završavaju

Lokalni generatori AI slika: Za pokretanje najboljeg ne treba vam znanje, nego mini-superračunalo i drugi AI

Lokalni AI modeli (oni koje ne treba plaćati) za generiranje slika (poput masivnog modela FLUX.2-dev koji traži čak 64,4 GB memorije) nude potpunu privatnost i neograničen broj generiranja, ali zahtijevaju iznimno moćan i skup hardver. Testirani ASUS Ascent GX10 s unificiranom memorijom od 128 GB uspješno je savladao te hardverske prepreke. Ipak, najveći problem ostaje instalacija. Zbog nekompatibilnosti sustava i kompliciranih vizualnih sučelja poput ComfyUI-ja, proces instalacije na ARM arhitekturi bio je toliko mukotrpan da je zahtijevao autonomnu pomoć drugog AI-ja (Claude Code). Za ugodniji rad, preporuka je koristiti jednostavniji SwarmUI. Bug

19.05. (20:00)

Rekreativno i za analitiku može, za objavu u medijima - uz upozorenje

Istina o AI sadržaju: Tko ga mora označiti, a tko može nastaviti varati publiku

Uvođenjem novih zakona, granica između ljudskog i AI sadržaja dobiva stroge pravne okvire. U Hrvatskoj je od ožujka 2026. na snazi zakon koji medijima nalaže obvezno označavanje AI generiranog sadržaja pod prijetnjom visokih kazni, koje iznose između 13.270 i 132.720 eura za organizacije, a odgovorne osobe dodatno do 6630 eura. Europski AI Act, čija su pravila o transparentnosti odgođena do prosinca 2026., proširit će te obveze na tvrtke i platforme, dok su obični građani koji AI koriste privatno oslobođeni označavanja. Ipak, stručnjaci upozoravaju na opasnost od “zamora oznakama” (poput onog s kolačićima), jer bi pretjerano etiketiranje moglo srušiti kredibilitet čak i provjerenom sadržaju. Netokracija

15.05. (19:00)

Sve sami znalci

Podijelio pravu Monetovu sliku tvrdeći da je AI generirana… ljudi je popljuvali

Društveni eksperiment korisnika @SHL0MS razotkrio je svu apsurdnost predrasuda prema umjetnoj inteligenciji. Objavivši autentičnu Monetovu sliku iz serije “Lopoči” uz oznaku “Made with AI”, potaknuo je lavinu samoprozvanih kritičara na analizu. “Znalci” su revno secirali “AI smeće”, tvrdeći da slici nedostaju dubina, kohezija i ljudska emocija, dok su neki pisali i eseje o tome kako “AI ne razumije svjetlost na vodi”. Eksperiment je potvrdio fenomen heuristike truda: ljudi manje cijene djelo ako misle da iza njega ne stoji ljudski napor, dokazujući da često ne kritiziramo samu umjetnost. PetaPixel

21.04. (01:00)

Na tragu Velikog brata

Ministarstvo istine i “versifikator”: Kako je Orwell u svom distopijskom romanu predvidio uspon AI slopa

U distopiji Georgea Orwella, strojevi zvani versifikatori automatski su generirali ispraznu zabavu za mase, što jezivo podsjeća na današnju poplavu jeftinog AI sadržaja (“slop”). Dok je Isaac Asimov 1980. kritizirao Orwellovu tehnološku viziju kao promašenu, moderni jezični modeli pokazuju da je autor 1984. točno predvidio društvenu potražnju za automatiziranom, niskokvalitetnom kulturom. Činjenica da takav sadržaj dominira internetom ne sugerira samo moć tehnologije, već i nezahtjevnost publike. Open Culture, Boing Boing