Lokalni generatori AI slika: Za pokretanje najboljeg ne treba vam znanje, nego mini-superračunalo i drugi AI - Monitor.hr
01.06. (21:00)

Svi ga spajaju, a u čvoru završavaju

Lokalni generatori AI slika: Za pokretanje najboljeg ne treba vam znanje, nego mini-superračunalo i drugi AI

Lokalni AI modeli (oni koje ne treba plaćati) za generiranje slika (poput masivnog modela FLUX.2-dev koji traži čak 64,4 GB memorije) nude potpunu privatnost i neograničen broj generiranja, ali zahtijevaju iznimno moćan i skup hardver. Testirani ASUS Ascent GX10 s unificiranom memorijom od 128 GB uspješno je savladao te hardverske prepreke. Ipak, najveći problem ostaje instalacija. Zbog nekompatibilnosti sustava i kompliciranih vizualnih sučelja poput ComfyUI-ja, proces instalacije na ARM arhitekturi bio je toliko mukotrpan da je zahtijevao autonomnu pomoć drugog AI-ja (Claude Code). Za ugodniji rad, preporuka je koristiti jednostavniji SwarmUI. Bug


Slične vijesti

19.05. (20:00)

Rekreativno i za analitiku može, za objavu u medijima - uz upozorenje

Istina o AI sadržaju: Tko ga mora označiti, a tko može nastaviti varati publiku

Uvođenjem novih zakona, granica između ljudskog i AI sadržaja dobiva stroge pravne okvire. U Hrvatskoj je od ožujka 2026. na snazi zakon koji medijima nalaže obvezno označavanje AI generiranog sadržaja pod prijetnjom visokih kazni, koje iznose između 13.270 i 132.720 eura za organizacije, a odgovorne osobe dodatno do 6630 eura. Europski AI Act, čija su pravila o transparentnosti odgođena do prosinca 2026., proširit će te obveze na tvrtke i platforme, dok su obični građani koji AI koriste privatno oslobođeni označavanja. Ipak, stručnjaci upozoravaju na opasnost od “zamora oznakama” (poput onog s kolačićima), jer bi pretjerano etiketiranje moglo srušiti kredibilitet čak i provjerenom sadržaju. Netokracija

15.05. (19:00)

Sve sami znalci

Podijelio pravu Monetovu sliku tvrdeći da je AI generirana… ljudi je popljuvali

Društveni eksperiment korisnika @SHL0MS razotkrio je svu apsurdnost predrasuda prema umjetnoj inteligenciji. Objavivši autentičnu Monetovu sliku iz serije “Lopoči” uz oznaku “Made with AI”, potaknuo je lavinu samoprozvanih kritičara na analizu. “Znalci” su revno secirali “AI smeće”, tvrdeći da slici nedostaju dubina, kohezija i ljudska emocija, dok su neki pisali i eseje o tome kako “AI ne razumije svjetlost na vodi”. Eksperiment je potvrdio fenomen heuristike truda: ljudi manje cijene djelo ako misle da iza njega ne stoji ljudski napor, dokazujući da često ne kritiziramo samu umjetnost. PetaPixel

21.04. (01:00)

Na tragu Velikog brata

Ministarstvo istine i “versifikator”: Kako je Orwell u svom distopijskom romanu predvidio uspon AI slopa

U distopiji Georgea Orwella, strojevi zvani versifikatori automatski su generirali ispraznu zabavu za mase, što jezivo podsjeća na današnju poplavu jeftinog AI sadržaja (“slop”). Dok je Isaac Asimov 1980. kritizirao Orwellovu tehnološku viziju kao promašenu, moderni jezični modeli pokazuju da je autor 1984. točno predvidio društvenu potražnju za automatiziranom, niskokvalitetnom kulturom. Činjenica da takav sadržaj dominira internetom ne sugerira samo moć tehnologije, već i nezahtjevnost publike. Open Culture, Boing Boing

13.04. (20:00)

AI cirkus bez granica

Rat Irana i SAD-a nastavlja se memovima: Od bojnog polja do Lego animacija

Iranska državna propaganda uspješno je osvojila društvene mreže transformacijom u viralne AI memove i Lego animacije. Kroz organizacije poput Owj Arts and Media, povezanih s Revolucionarnom gardom, Teheran koristi “vizualnu gramatiku” Zapada kako bi ismijavao američke lidere (poput Trumpa kao bebe) i promicao binarni narativ o sukobu potlačenih protiv tlačitelja. Koristeći napredne alate umjetne inteligencije i nostalgiju za pop-kulturom, Iran više ne cilja samo domaću publiku, već kroz humor i vrhunsku produkciju vodi globalni informacijski rat za mlađe generacije, pretvarajući geopolitiku u lako djeljiv, satirični sadržaj. Express…

U isto vrijeme Donald Trump izazvao je nove kontroverze objavom AI generiranih slika na mreži Truth Social. Na prvoj je prikazan kao religijska figura koja polaže ruke na bolesne, koristeći ikonografiju Isusa Krista uz vojne i nacionalne simbole. Objava je uslijedila neposredno nakon oštrog napada na papu Lava XIV., kojeg je Trump kritizirao zbog blagosti prema kriminalu. Index

21.02. (12:00)

Zasad kratki video. Sutra možda i cijeli film

AI uskrsnuo Kralja Conana: fanovski trailer koji izgleda kao najava pravog filma

Fanovi Conana zamislili su kako bi mogao izgledati treći nastavak kultne sage – i uz pomoć naprednih AI alata pretvorili tu ideju u iznenađujuće uvjerljiv filmski trailer. Riječ je o fan-made videu koji koristi umjetnu inteligenciju za stvaranje gotovo pravog kinematografskog doživljaja – mračnog, epskog i nostalgičnog. Iako nije službeni nastavak, trailer pokazuje koliko AI danas može realistično rekonstruirati viziju “Kralja Conana” kakvu su obožavatelji desetljećima priželjkivali.

25.01. (09:00)

Ako izgleda predobro (ili preloše) da bi bilo istinito, onda vjerojatno nije

Kako prepoznati AI fejk fotke i video prije nego što ih podijelite sa svima

Prije nego što krenete u tehničke detalje, stanite i pogledajte fotku kao cjelinu. Zapitajte se: što točno vidite i koju poruku slika pokušava prenijeti? Što je u prvom planu, a što u pozadini? Tko je objavio fotku i imate li razloga vjerovati tom izvoru? Pomognu i dodatne informacije – gdje je objavljena, uz kakav opis i kome je namijenjena. Kritičko razmišljanje često je prvi i najvažniji korak. AI se i dalje često spotiče na sitnicama, posebno na rukama, licima i teksturama. Obratite pažnju na nelogičnosti poput viška prstiju, čudnog broja zuba, neprirodnog stapanja tonova kože ili površina koje izgledaju pretjerano glatko. Kvaliteta AI slika stalno napreduje, ali i dalje se događaju greške. Index

15.01. (21:00)

Gledaš, ali ne prepoznaješ

Ljudi teško razlikuju prava i AI lica, čak i kad misle da mogu

Istraživanje britanskih sveučilišta pokazalo je da ljudi slabo razlikuju stvarna lica od onih generiranih umjetnom inteligencijom (StyleGAN3). Bez obuke, tzv. superprepoznavači lažna lica prepoznali su u 41 % slučajeva, dok su prosječni sudionici postigli tek 31 %, što potvrđuje da su u tom zadatku prirodno uspješniji od drugih. Nakon kratke obuke, uspješnost je porasla na 64 %, odnosno 51 %, pri čemu je obuka jednako pomogla objema skupinama. Rezultati ukazuju na ozbiljne sigurnosne rizike u online provjeri identiteta. Bug