Umro je Silvije Tomašević (71), nagrađivani hrvatski vanjskopolitički novinar i kolumnist - Monitor.hr
18.07.2021. (21:30)

Odlazak znalca

Umro je Silvije Tomašević (71), nagrađivani hrvatski vanjskopolitički novinar i kolumnist

Poznati dopisnik iz Rima čija su izvještavanja pratila odnose talijanske vlade i Svete stolice, a čije lice i kolumne svi pamtimo, umro je danas od posljedica dugotrajne i teške bolesti. Elokventan i smiren, događanja je pratio uz veliko znanje i donosio vijesti razumljive svima, a radio je neumorno od 1984. godine. Jutarnji list


Slične vijesti

11.05. (14:00)

Posljednje zbogom

In memoriam: Steve Albini (1962.-2024.): Buka je utihnula

Albini je, baš poput mnogih suvremenika, svoje mjesto u glazbi odlučio pronaći inspiriran punkom i post-punkom, počevši od Stoogesa, Ramonesa i Televisiona preko frikova iz Pere Ubu pa sve do Gang Of Four čijeg je gitarista Andyja Gilla nerijetko navodio kao utjecaj. Steveu nije bilo važno jesu li u njegovom Electric Audio studiju neki nadobudni klinci ili u tom trenutku najveći bend na svijetu. S Nirvanom je tako prema legendi pristao surađivati iz sažaljenja, i to nakon što ih je častio epitetima poput „R.E.M. s fuzzboxom“. Većina producenata tu bi suradnju zakucala na vrh svoga CV-ja, ali on posljednjim studijskim izdanjem grupe Kurta Cobaina nije bio zadovoljan, ističući „kako ne zvuči kao ploča koju smo napravili“, prvenstveno jer su protiv njegove volje vokali podignuti u završnom miksu. Bendove nikad nije tražio postotak od prodaje, a nije volio ni da ga se potpisuje, posebno ne u ulozi producenta. Smatrao je, naime, da ako im se prepusti glavna uloga u studiju u većini slučajeva unište album, forsirajući vlastitu viziju umjesto one samih muzičara. Vedran Harča za Ravno do dna.

30.04. (21:00)

Još jedna filmska životna priča

In memoriam: Velibor Džarovski Džaro (1948. – 2024.) – da o njemu rade biopic, bio bi to jedan od najjačih filmova s ovih prostora

U hrpetini in memoriama objavljenih nakon smrti legendarnog Velibora Džarovskog (1948.- 2024.) najviše se pisalo o beskrupuloznom nogometnom mafijanju i neutaživoj kockarskoj strasti, dok su puno manje istaknute ili čak zanemarene njegove goleme zasluge u usponu domaće zabavne i pop rock muzike 1970-ih i 1980-ih. U polustoljetnoj karijeri odradio je preko 5.000 koncerata, 18 velikih jugoslavenskih dvoranskih turneja i 14 ljetnih jadranskih turneja. Najviše za Zdravka Čolića, a radio ih je i za Indexe, Riblju Čorbu, Miu Kovača, Leb i sol Olivera, Arsena…  Održavao je poslovne kontakte po cijeloj Jugoslaviji, pa je tako za sve koncerte u Kragujevcu nepogrešivo gađao datume kad najveća firma Crvena zastava isplaćuje svoje radnike. Međutim, na vrhuncu estradne karijere ustanovio je da se daleko veća lova vrti u nogometu i tu se njegova uloga polako mijenja, poslovi postaju mutniji, a prijatelji čudniji. Ravno do dna

26.12.2021. (15:00)

Borac do kraja

Kako je sin učitelja rušio apartheid i razotkrivao najstrašnije istine o crncima i bijelcima

Smrt Desmonda Tutua nagnala je mnoge na pisanje nekrologa, no prilika je to i za obrazovanje onih koji se s njegovim radom nisu susreli o ostavštini kojom je zadužio svijet. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir te je bio jedna od vodećih figura u borbi protiv apartheida u JAR-u. Nije se isticao samo po tome, nego je svoj aktivizam širio i na prava LGBTQ+ osoba, asistiranu smrt te izraelsku okupaciju palestinskih teritorija. Iako je bio blizak suradnik Nelsona Mandele u borbi za demokraciju, nije posustao ni u kritikama nove vlasti te se borio protiv korupcije sve do svoje smrti u 90. godini. Jutarnji list

30.11.2021. (09:00)

Dobri duh ekonomije

Šonje: In memoriam – profesor Ivo Bićanić, totalno drukčiji od drugih

Kolumnist se ovotjednom kolumnom oprašta od dragog profesora riječima: Ivo je prije svega bio profesor – profesor koji je bio totalno drukčiji utoliko što je nepogrešivom pedagoškom metodom i ljudskom intuicijom prepoznavao potencijale među svojim studentima. Posvećivao im se nesebično, poklanjajući im svoje vrijeme, energiju, iskustvo, literaturu, i gajeći pri tome onaj dobri engleski običaj istovremene ljudske bliskosti i profesionalne distance, svojevrsne intrige tako dalekog, a tako bliskog učiteljskog autoriteta… Ivo nažalost više neće kvariti mladež. No, zato smo tu mi: njegovi studenti, suradnici, generacijski razlomljeni, ali zaraženi virusom kritičkog mišljenja i mandatom da ustrajno nastavimo “kvariti” društvo i čuvati sjećanje na lik i djelo našeg Profesora. Neka mu je laka zemlja. Piše Velimir Šonje za Ekonomski lab

10.05.2021. (14:00)

Pozdrav ko pripovjetka

Jergović o Bogdanu Žižiću: Neobično dostojanstven čovjek

Lijepu posvetu je napisao Miljenko Jergović nedavno preminulom Bogdanu Žižiću, o čijoj smrti je vijest u mainsteam medijima kasnila nevjerojatno dugo (umro je 29. travnja). Lice čovjekovo kao dnevnik svih prethodnih događaja. Pritom, bio je vrlo glumstven, a da nije bio glumac. Životna povijest svakoga pravog filmskog redatelja ustvari je povijest odbijanja. Velika antologija nesnimljenih filmova. Samo sretnim se slučajem ponešto snimi. Tek sam s tim svojim kratkim i nesretnim kratkim gostovanjem u hrvatskom filmu shvatio koliko mi je dobro biti pisac… Mnogo mislim o ljudima, ali ne umijem razgovarati. Ili ne želim razgovarati. Lakše mi je sve to napisati. I lakše mi je kada ih u svojoj priči mogu sahranjivati, a zatim oživljavati. I onda su živi kao da nikada nisu bili mrtvi. Samo da stresu zemlju s rukava…

28.11.2020. (21:30)

Adio, majstore

Polimac: Bio je komičar prerušen u glumca, a Gavella ga je pitao ima li rezervnu karijeru. Nije je trebao!

Guberina je danas umro u 88. godini, prvenstveno je bio kazališni i televizijski glumac, a u nekim drugim uvjetima možda je mogao završiti i kao operni pjevač. Rođeni Šibenčanin u srednjoj glazbenoj školi učio je violončelo, nastupao u komedijama i operetama, no kad je 1952. došao u Zagreb, upisao je građevinu, odslušao jednu godinu, da bi se zatim prebacio na Prirodoslovno-matematički fakultet, gdje je studirao fiziku i matematiku… Na filmu ga nisu previše tražili, ali je zato bio jedan od najpopularnijih televizijskih glumaca, što je bilo puno važnije, budući da je to već šezdesetih bio najprisutniji i najpopularniji medij. Tamo je igrao što je htio. Piše Nenad Polimac za Jutarnji list

23.11.2020. (00:30)

Pamte ga po Šojiću i Pantiću

Polimac: Smrt autora najvećeg YU filmskog hita: Osim ‘Tesne kože‘, režirao je i genijalan serijal o Titu

U ponedjeljak je umro u Beogradu Mića Milošević (razmjerno rijetko potpisivao se krsnim imenom Milivoje), prva filmska legenda u regiji koja je stradala od koronavirusa. Imao je 90 godina, no sudeći po prigodnim člancima u povodu njegove smrti, uz izuzetak odličnog eseja srpskog kritičara i scenaristaDimitrija Vojnovana RTS-u, nitko o njemu nije imao pojma, jer su svi prepisivali dvije-tri poznate činjenice iz njegove biografije, ponajprije onu da je 1982. režirao komediju “Tesna koža” koja je po slobodnim procjenama imala između milijardu i pol i dvije milijarde gledatelja u tadašnjoj Jugoslaviji. Piše Nenad Polimac za Jutarnji list

22.11.2020. (21:00)

Posljednji pozdrav legendi

U 78. godini preminuo Mustafa Nadarević, bard hrvatskoga glumišta

Mustafa Nadarević glumac je staroga kova od kojega smo uvijek očekivali sjajne uloge, pratili ga kao vjerni obožavatelji i dočekivali sa salvama pljeska. Nakon teške borbe s karcinomom pluća preminuo je u 78. godini života ostavljajući za sobom golemu prazninu, o čemu svjedoče i broji posljednji pozdravi koji pristižu sa svih strana:

Malo kad, dok smo na ovom svijetu, možemo istinski reći da se zanat kuje. U smislu onog posvećenog oblikovanja i stvoriteljstva. Mustafa je bio posjednik baš takvog hefestovskog kovačluka. U njegov iskonski obrt mogli smo uvijek ući kao pribjegari, kao što se nekad pred zoru u pekaru ulazilo. Kod majstora Mustafe nikad pokvarene ili ustajale robe nije bilo, piše Davor Špišić za Telegram

Za sve nas zagrižene filmofile Mustafa Nadarević je, i uvijek će biti, jedan od dvojice glavnih protagonista priča “šta bi bilo da je ovo”. Zato, nemojte se čuditi ako ovih dana žalovanja od nekoga čujete kako kaže da je Bekim Fehmiu Al Paćino jugoslovenske kinematografije, a Mustafa Nadarević Robert De Niro jugoslovenskog filma, piše Jasmin Agić za Al Jazeeru