Upoznajte Semiha - Monitor.hr
09.12.2021. (12:00)

Druga strana priče

Upoznajte Semiha

Semih Adigüzel je migrant iz Turske. U Hrvatskoj je dobio međunarodnu zaštitu i prošle je godine u Zagrebu upisao Pravni fakultet. Sve ispite s prve godine položio je u prvom roku i to s odličnim prosjekom, a uz to je i radio. Kulturpunkt


Slične vijesti

19.11. (07:00)

Nama doma je ljepše: nema paklenih vrućina ni zabrana, ima pive i ekipe

Sutra počinje kontroverzni Mundijal u Katru: Najvažnija sporedna stvar na svijetu više nije nogomet, već novac

Svjetsko prvenstvo u nogometu Katar 2022.: skupine, stadioni, ulaznice - SVIJET KULTURE

Utakmicom između Katra i Ekvadora sutra počinje dosad najkontroverznije Svjetsko nogometno prvenstvo. Optužbe upućene katarskom režimu da je do domaćinstva došao podmićivanjem članova IO FIFA-e i katastrofalna situacija s ljudskim pravima te “pravima” inozemnih radnika čine ovaj Mundijal kontroverznijim i od onoga iz 1978. kada je João Havelange odlučio ne premjestiti domaćinstvo iz Argentine iako je nakon vojnog puča upravljanje državom preuzeo diktator Jorge Rafael Videla. S obzirom na to da je prema navodima The Guardiana više od 6500 inozemnih radnika umrlo tijekom gradnje stadiona u Katru, da je iskazivanje nježnosti u javnosti zabranjeno, kao i istospolne veze, ovo Svjetsko prvenstvo​ je kontroverznije i od onih u Rusiji 2018. te u Južnoafričkoj Republici osam godina prije, koja su također dodijeljena na sumnjive načine. Zbog dodjele domaćinstva Rusiji i Katru FBI je i pokrenuo istragu koja je rezultirala najvećim skandalom u povijesti FIFA-e i ostavkom dugogodišnjeg predsjednika Seppa Blattera. Slobodna

28.10. (22:00)

Dojčland Dojčland

Berlin protiv Bruxellesa – prvo profit, onda ljudska prava

Požar u tvornici tekstila u Pakistanu 2012. izazvao je zgražanje u cijelom svijetu: u plamenu je poginulo gotovo 300 ljudi, većinom žena, koje su uglavnom šivale za njemački tekstilni diskont KiK. Od tada se u Njemačkoj i Europi stalno vode rasprave o tome kako se tvrtke moraju obvezati na zaštitu ljudskih prava u svim fazama proizvodnje, uključujući i onaj dio proizvodnje koji se odvija u zemljama u razvoju. Takozvanim Zakonom o opskrbnom lancu Europska komisija sada želi prisiliti europske tvrtke da pomnije promotre proizvodne uvjete u svojim globalnim opskrbnim lancima – kako bi spriječile kršenje ljudskih prava ili standarda zaštite okoliša radi maksimiranja profita. Europska komisija u budućnosti želi obvezati tvrtke da točno utvrde gdje u njihovim opskrbnim lancima postoji opasnost od ozbiljnog kršenja ljudskih prava. Tamo gdje je rizik posebno visok, tvrtke bi trebale djelovati. No, njemačka vlada sada predlaže važnu promjenu u ovoj analizi rizika. Ona želi da u obzir pri ovoj analizi dolaze prije svega rizici na koje „mogu utjecati” pojedine firme. To bi moglo voditi do toga da te analize rizika uglavnom ostanu samo mrtvo slovo na papiru. DW

11.02. (11:00)

Prava, slobode i odgovornosti

Vladimir Gligorov: Potrebno je razlikovati slobodna od javnih dobara ili zala

Sunčeva svetlost i toplota su slobodna dobra do mere do koje ih ima. Ona postaju javna dobra ukoliko je vazduh zagađen. A isto važi i za vazduh i za ostala prirodna dobra koja su svima dostupna. Ukoliko pak njihov kvalitet zavisi od ponašanja ljudi, onda su ona javna dobra ili, ukoliko postaju štetna, javna zla. Razlika je u tome što je javna dobra potrebno proizvesti ili bar održavati. U tom smislu reč je o privrednim dobrima. Ona su javna ukoliko su svima istovremeno dostupna i nikome se ne može uskratiti da ga uživaju, odnosno trpe. Uzmimo za primer odnos prema epidemiji, koja je javno zlo. Jedna od zabluda je da ljudi nisu samo slobodni da, recimo, ne nose maske nego da je to i njihovo pravo. Dakle, da su svi drugi obavezni da poštuju taj njihov izbor. Takvog prava nema, pa nema ni na njemu zasnovane slobode – piše Vladimir Gligorov. Novi magazin

10.02. (11:00)

O slobodi

‘Žrtve patrijarhata smo svi, samo što u nekom trenutku zbog nekih karakteristika uživamo određene privilegije ili trpimo zbog njih’

Dokumentarni serijal Ona se budi autorice Mie Bjelogrlić bavi se položajem žena u Srbiji i, uopće, ulogom žene u patrijarhalnom poretku. Podeljena je u pet epizoda od kojih svaka ima jednu glavnu temu u fokusu – fizički izgled, rad, majčinstvo, seksualno zlostavljanje – dok poslednja epizoda u obzir uzima širi povijesni kontekst i razmatra pravni, politički i društveni tretman žena od sredine 19. stoljeća do danas. XXZ

03.02. (11:00)

Savjest iznad prava?

Pravo na pobačaj

Vijest da se pobačaj ne može obaviti ni u nekim od najuglednijih zagrebačkih bolnica primjer je dekadencije jedne profesije, dokidanja minimuma postulata Hipokratove zakletve i konformističkog podilaženja struke konzervativnim društvenim trendovima današnjice. Kako bi izgledalo društvo u kojemu bi svaka javna služba dobila mogućnost prigovora savjesti, pa bi na primjer socijalna radnica prihvatila ili odbila medijaciju u nekoj obitelji s problemom nasilja, ovisno o svome vrijednosnom stavu prema patrijarhatu? Ili školski nastavnik, on bi bio u prilici odbiti izvođenje nastavnih sadržaja, recimo upoznavanje učenika s osnovama darvinističke evolucije, zato što je to možda protivno njegovom religiozno-konzervativnom svjetonazoru – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti

26.12.2021. (15:00)

Borac do kraja

Kako je sin učitelja rušio apartheid i razotkrivao najstrašnije istine o crncima i bijelcima

Smrt Desmonda Tutua nagnala je mnoge na pisanje nekrologa, no prilika je to i za obrazovanje onih koji se s njegovim radom nisu susreli o ostavštini kojom je zadužio svijet. Dobitnik je Nobelove nagrade za mir te je bio jedna od vodećih figura u borbi protiv apartheida u JAR-u. Nije se isticao samo po tome, nego je svoj aktivizam širio i na prava LGBTQ+ osoba, asistiranu smrt te izraelsku okupaciju palestinskih teritorija. Iako je bio blizak suradnik Nelsona Mandele u borbi za demokraciju, nije posustao ni u kritikama nove vlasti te se borio protiv korupcije sve do svoje smrti u 90. godini. Jutarnji list

21.11.2021. (14:00)

Pustinjski nogomet

SP 2022. između bojkota i oduševljenja

Otvorenjem stadiona Al-Thumam Katar je izgradio šesti od osam planiranih stadiona, no ne smiruju se glasovi boraca za ljudska prava čiji prigovori od početka organizacije postavljaju pitanja o održavanju prvenstva. U travnju 2020. SAD je iznjedrio dokaze da je Katar mitom dobio organizaciju događaja te su sve jači apeli na bojkot, a problemi poput neslobode medija i mišljenja, ograničenih prava ženate zabranjene homoseksualnosti dodatno potkopavaju euforiju zemalja koje su se uspjele plasirati. Uza sve, nepostojanje radničkih prava radnika iz Indije, Nepala i Bangladeša postavljaju u pitanje etiku izgradnje stadiona u kojoj su, sumnja se, umrle tisuće ljudi. Studenti će u Leipzigu održati alternativni turnir pod nazivom “Amateur Sports Against Profit”. Deutsche Welle

16.04.2021. (11:30)

Neke stvari se ne mijenjaju

Ljudska prava u Hrvatskoj: I dalje najviše diskriminirane LGBTIQ osobe, Srbi, Romi i izbjeglice

Govor mržnje i dalje je prisutan u javnom prostoru, pogotovo na internetu, pokazuje izvješće o ljudskim pravima u Hrvatskoj. Meta su najčešće LGBTIQ osobe, izbjeglice, Srbi i Romi, koji se suočavaju s preprekama u zapošljavanju i obrazovnom sustavu. Mnogi Srbi povratnici žive u nerazvijenim ruralnim krajevima, prometno izolirani i u lošim životnim uvjetima te još uvijek nisu u mogućnosti ostvariti svoja imovinska prava, a njihova je imovina i dalje izložena uzurpaciji i devastaciji. Jutarnji

17.01.2021. (16:30)

Svi su ljudi jednaki, ali neki su cjepljeniji od drugih

Njemačka bi cijepljenima ublažila mjere

Ljudima koji su se cijepili protiv covida-19 trebalo bi dozvoliti odlazak u restorane i kina, rekao je njemački ministar vanjskih poslova, Heiko Maas. Ministar unutrašnjih poslova Horst Seehofer rekao je da bi pravljenje razlike između cijepljenih i necijepljenih osoba bilo ravno obaveznom cijepljenju, čemu se protivi. Maas mu odgovara da vlada također ograničava prava ljudima koji vode restorane, kina, kazališta i muzeje. Deutsche Welle

03.12.2020. (19:30)

Ljudska strava

Iran vratio u zatvor dobitnicu “alternativnog Nobela” uoči dodjele nagrade

Iranska odvjetnica za ljudska prava Nasrin Sotoudeh, dobitnica “alternativnog Nobela” nagrade Right Livelihood vraćena je sinoć u zatvor u Iranu uoči svečane današnje dodjele nagrade. Sotoudeh (57), koja služi 30-godišnju kaznu zatvora, prva je iranska dobitnica nagrade Right Livelihood, privremeno je iz zatvora puštena 8. studenog, jer se zarazila koronavirusom. Sotoudeh je uhićena 2018. i osuđena zbog špijuniranja, širenja propagande i vrijeđanja vrhovnog vođe. Radio Slobodna Europa