Uskoro ćemo živjeti daleko dulje od 120 godina? - Monitor.hr
16.01.2015. (08:23)

Samo nam još to treba

Uskoro ćemo živjeti daleko dulje od 120 godina?

Od početka 20. stoljeća do danas očekivani životni vijek u razvijenim zemljama gotovo se udvostručio s 47 godina na 80, a samo u Japanu 2010. bilo je čak 44.000 stogodišnjaka. Britanski teoretičar gerontolog Aubrey de Grey, vodeći znanstvenik zaklade SENS Research Foundation, vjeruje da se prvi čovjek koji će doživjeti 150 godina već rodio, a da bi se prvi koji će doživjeti 1000 mogao roditi za 20-ak godina. T-Portal


Slične vijesti

22.02. (11:00)

Dostigli smo maksimum

Očekivani životni vijek: uspon, vrhunac i stagnacija

Premda znanost i medicina nisu ovladale nečim poput kriogenog zamrzavanja, razvoj od 19. stoljeća doveo je do toga da ljudi žive dulje nego u prethodnim razdobljima. Hrana koju jedemo, tjelesna neaktivnost i pretilost u velikoj su mjeri krivi za to, kao i pandemija COVID-a, kažu stručnjaci nakon proučavanja zdravstvenih podataka Europljana. U desetljećima između 1990. i 2011. znatno se poboljšao očekivani životni vijek zbog poboljšanja u liječenju kardiovaskularnih bolesti i raka. Nakon tog vrhunca 2011. porasli su veliki rizici kao što su pretilost, visoki krvni tlak i visoki kolesterol, većim dijelom zbog pretilosti i loše prehrane. HRT

03.12.2024. (00:00)

Bolje od natalne karte

Koliko dugo ćete živjeti? Aplikacija Death Clock predviđa životni vijek

O aplikaciji Death Clock, koja koristi umjetnu inteligenciju za procjenu životnog vijeka, poduži je članak objavio Bloomberg. Aktuarske tablice, tablice koje su stoljećima služile kao temelj za procjenu očekivanog životnog vijeka i važan statistički alat koji se koristi u osiguranju i financijskom planiranju, padaju u drugi plan. Za razliku od tradicionalnih aktuarskih tablica koje se oslanjaju na općenite demografske podatke, Death Clock stvara personalizirane procjene analizirajući specifične podatke o životnom stilu svakog korisnika. Aplikacija prati brojne aspekte života, uključujući prehrambene navike, fizičku aktivnost, razine stresa i kvalitetu sna. Ovi podaci se kontinuirano analiziraju kako bi se stvorila što preciznija procjena očekivanog životnog vijeka. Bug

09.08.2024. (00:00)

Ako ste u srednjoj spadali u geekove, žao nam je

Školske fotografije predviđaju koliko ćete dugo živjeti

Američki istraživači analizirali su sudbine tisuća tinejdžera koji su kasnih pedesetih godina prošlog stoljeća završili srednju školu ne bi li proučili je li i koliko nečiji izgled povezan s rizikom od smrtnosti. Krenuli su od pretpostavke da značajke koje smatramo privlačnima mogu prenositi i informacije o našem zdravstvenom stanju. Studija je otkrila zabrinjavajuću vezu između percipirane neprivlačnosti lica i dugovječnosti. Pojedinci koji su u svojim fotografijama iz godišnjaka ocijenjeni kao manje privlačni obično imaju kraći životni vijek. Ti su nalazi bili statistički značajni čak i nakon što su prilagođene razlikama u prihodima, obrazovanju, bračnom statusu, indeksu tjelesne mase i drugim važnim faktorima. Bug

24.01.2024. (15:00)

Nisu ženama kraći životi, nego muškarcima postaju dulji

Znanstvenici su otkrili značajno smanjenje rodne razlike u očekivanom životnom vijeku

Globalni trendovi u očekivanju životnog vijeka pokazuju značajno smanjenje rodne razlike u smrtnosti između muškaraca i žena, što otkriva opsežna analiza podataka od 1990. do 2010. godine. Iako žene na globalnoj razini općenito žive duže od muškaraca četiri ili pet godina, razlozi za taj jaz ostaju nejasni, a proizlaze iz mješavine bioloških i društvenih čimbenika, znanstvenici ipak predviđaju kontinuirano smanjenje rodnog jaza do 2030. godine. Nepredviđeni gospodarski, društveni ili politički razvoji mogu utjecati na buduće ishode, posebice budući da klimatske promjene predstavljaju prijetnju životima diljem svijeta. (N1)

22.12.2023. (21:00)

Ipak ne možemo biti besmrtni

Znanstvenici izračunali: ljudi ne mogu živjeti dulje od 150 godina

Tim stručnjaka kombinirao je niz varijabli povezanih sa starenjem u jednu metriku koja je omogućila generiranje pojednostavljenog, kvantitativnog maksimalnog životnog vijeka. Starenje uključuje progresivno opadanje funkcije i čini tijelo ranjivim na pojavu bolesti, bilo da se radi o raku, neurološkim bolestima ili srčanim oboljenjima. Starenje se događa kako se naš DNK neprestano replicira, postajući skloniji pogreškama i posljedičnoj bolesti. Najvažnija varijabla je krvna slika. Rezultati sugeriraju da čak i uz najnaprednije terapije za borbu protiv bolesti koje će nam biti dostupne u budućnosti, ljudi ne bi prešli ovu granicu bez rješavanja temeljnog problema starenja. Čini se da je gubitak otpornosti unutar tijela daleko veća pokretačka snaga smrtnosti od određene bolesti, a oni navode da je rad na razvoju modela starenja imperativ za terapije produljenja života, umjesto ciljanja bolesti. IFL Science

 

14.04.2022. (10:00)

Obrat u statistici

Životni vijek u SAD-u smanjio se za gotovo dvije godine u 2020.

Životni vijek u SAD-u skratio se za gotovo dvije godine u 2020. te sada iznosi oko 77 godina, zbog pandemije covida 19, što je najveći pad u usporedbi s ostalim državama s visokim dohotkom, pokazali su rezultati globalnog istraživanja. Amerikanci sada u prosjeku mogu očekivati životni vijek od 76,99 godina, što je pad u usporedbi s 2019. kada je iznosio 78,86 godina, pokazuje istraživanje. Smanjenje životnog vijeka za 1,87 godina u 2020. daleko je viši u usporedbi sa smanjenjem životnog vijeka za 0,58 koji se dogodio u 21 državi s najvećim dohotkom, među kojima su Kanada, Francuska, Njemačka, Danska i Sjeverna Koreja. Istraživanje je pokazalo da nijedna druga zemlja nije doživjela tako strmovit pad kao SAD. Nacional

05.03.2020. (23:30)

Kronosomi

Znanstvenici: Žene žive dulje od muškaraca – zahvaljujući kromosomima

Od ljudi pa sve do prerijskih pasa, ženke sisavaca često nadžive svoje muška partnere, dok za ptice uglavnom vrijedi obrnuto. Zašto? Posjedovanje dvije kopije istoga kromosoma koji određuje spol povezano je s duljim životnim vijekom pri čemu ta druga kopija kromosoma ima zaštitni efekt. Znanstvenici iznose točan podatak da jedinke koje imaju dva ista gonosoma u prosjeku žive 17,6 posto dulje od onih koji imaju dva različita ili samo jedan gonosom.

16.01.2020. (10:30)

Novac kupuje godine

Bogati ljudi žive bez boljki 10-ak godina dulje od siromašnih

S 50 godina najbogatiji ljudi mogu očekivati još 31 zdravu godinu, dok oni najmanje imućni mogu očekivati samo još 22 ili 23 godine dobrog zdravlja, pokazalo je istraživanje temeljeno na podacima o više od 25 tisuća ljudi starijih od 50 godina u SAD-u i Velikoj Britaniji. Životni vijek je tkđ. različit – najbogatiji Amerikanci će doživjeti 87,3 godine, 15 godina više nego najsiromašniji, dok je kod Amerikanci taj jaz 10 godina, kao i kod Britanaca.

 

06.10.2019. (20:30)

Zašto ne živimo dulje?

U 1840-ima očekivani životni vijek bio je samo 40 godina. Do 1900-tih probližio se 60 godina. U 20. stoljeću, s iznimkom ratnih godina, cijepljenje i zdravstvena zaštita dodatno su produljili životni vijek, da bi početkom 21. stoljeća stigao do 80 godina za žene i 75 godina za muškarce. No, 2011. rast se naglo zaustavio. Britanski znanstvenici istražuj je li riječ o anomaliji ili smo došli do gornje granice životnog vijeka. Jutarnji