Uspjeh hrvatskog filma: 'Ustav Republike Hrvatske' i 'Ministarstvo ljubavi' u programu Montreala - Monitor.hr
17.08.2016. (10:56)

Uspjeh hrvatskog filma: ‘Ustav Republike Hrvatske’ i ‘Ministarstvo ljubavi’ u programu Montreala

‘Ustav Republike Hrvatske’ redatelja Rajka Grlića uvršten je na jubilarno 40. izdanje uglednog Međunarodnog filmskog festivala u Montrealu (Montreal World Film Festival). ‘URH’ će u Kanadi doživjeti svoju svjetsku premijeru, a prikazuje se u sklopu međunarodnog natjecateljskog programa dugometražnih filmova (World Competition). Uz to u programu World Greats prikazat će se i ‘Ministarstvo ljubavi’ Pave Marinkovića što je ujedno i međunarodna premijera filma.

‘Ustav Republike Hrvatske’ priča o hrabrosti da danas budeš ono što jesi i pokušaju da se unatoč svemu voli. U glavnoj ulozi pojavljuje se srpski glumac Nebojša Glogovac koji u filmu glumi umirovljenog profesora, koji je pritom deklarirani homoseksualac i transvestit, dok uz njega još igraju Ksenija Marinković, Dejan Aćimović i Božidar Smiljanić. Film nastaje po scenariju Ante Tomića i Rajka Grlića, direktor fotografije je Branko Linta, scenografkinja Željka Burić, kostimograf Leo Kulaš, a majstorica maske Ana Bulajić Črček. Producent filma je Ivan Maloča, film nastaje u produkciji Interfilma, a za distribuciju je zadužen Blitz. Ljubavnu priču o mržnji inspiriranu stvarnom zemljom domaća publika imat će priliku gledati od ove jeseni u distribuciji Blitza.

Uz ovaj naslov, na istom će festivalu svoju međunarodnu premijeru u programu World Greats (nenatjecateljski program) doživjeti i ‘Ministarstvo ljubavi’ u režiji Pave Marinkovića koji potpisuje i scenarij. Riječ je o socijalnoj komediji o ratnim udovicama koje žive u divljim brakovima kako ne bi izgubile pravo na obiteljsku mirovinu. Država pokušava tome stati na kraj i na teren šalje inspektore koji trebaju ustanoviti pravo stanje stvari. Kameru potpisuje Simon Tanšek, kostimografiju Vedrana Rapić, scenografiju Gorana Stepan, a masku Ana Bulajić Črček. Hrvatski producent je Telefilm, a producent Stanko Babić. U filmu glume Stjepan Perić, Dražen Kühn, Ecija Ojdanić, Olga Pakalović, Ksenija Marinković, Milan Štrljič, Alma Prica te Bojan i Goran Navojec. Film je svoju svjetsku premijeru doživio na 63. izdanju Pulskog filmskog festivala.

Osim ova dva dugometražna naslova, u međunarodnom natjecateljskom programu kratkometražnih filmova prikazat će se australsko-englesko-hrvatski naslov ‘Tišina’ (‘Silence’) u režiji Dejana Mrkica. Prikazivanje na festivalu u Montrealu također mu je svjetska premijera, a domaća će ga publika moći vidjeti u sklopu Avvantura Film Festivala u Zadru.

Ovogodišnje jubilarno 40. izdanje Međunarodnog filmskog festivala u Montrealu (Montreal World Film Festival) održat će se od 25. kolovoza do 5. rujna.


Slične vijesti

04.12.2024. (12:00)

Krleža, ćevapi i svjetska nepravda – sve u jednoj priči

Bijes, nada i ćevapi: Ante Tomić o Grlićevom filmu i svijetu oko nas

Film Svemu dođe kraj, inspiriran Krležinim Na rubu pameti, obrađuje bijes zbog socijalne nepravde i okrutnosti moćnih. Ante Tomić kaže da se film bavi aktualnim temama, poput eksploatacije i slobode, te kritizira društvene podjele i političku pasivnost. Njegov roman Nada donosi optimizam kroz priču o ljubavi i toleranciji, suprotstavljajući se ksenofobiji. Tomić humor koristi kao oružje protiv političkog nasilja, vjerujući da priče mogu biti globalno prepoznate. Kritike i napadi prihvaća s humorom, dok ga uspjeh u Francuskoj potiče da ostane vjeran svom stilu. HRT

08.11.2024. (11:00)

Možda Nada ipak ne umire uopće

Ante Tomić u novom je romanu poželio biti dobar

Osjećao sam potrebu napisati nešto drukčije. Priču o dobroti, baš otrcanu, staromodnu humanističku priču. Trudio sam se ne osuđivati, ne pisati onako kako pišem za novine; gnjevno i podrugljivo. Tamo ponekad znam biti i zločest i okrutan prema ljudima. Ovdje sam želio biti pomirljiv, pokušati razumjeti inače ne pretjerano simpatične ljude. Želio sam, ako i bude kakvo ismijavanje, da ono bude dobronamjerno i benigno – rekao je Tomić u razgovoru za ePodravinu, povodom predstavljanja novog romana Nada. U razgovoru otkriva kako je gotovo izgubio želju za pisanjem, doduše piše, ali nije bio zadovoljan, a izdavači su mu zvali suprugu i pitali je li dobro. Dotaknuo se i novinarstva, koje smatra i danas jako važnim i društveno korisnim radom, iako je stradalo zbog pada prodaja novina i interneta.

17.05.2023. (12:00)

Raste trava zelena

Ante Tomić: Nepismeni teroristi i napušene svinje

Primijetili ste zacijelo, poruke potencijalnih ubojica političara su jezivo nepismene. Katkad nije ni jasno o čemu oni to pišu. Valja ih gramatički vještačiti. I gotovo vas uhvati tuga za onim davnim vremenima kad su teroristi bili studenti s cvikerima. Kad su se atentatori nadahnjivali debelim filozofskim knjigama, prevodili s njemačkog i ruskog. Današnje bi terorističke organizacije, prije nego instruktora za borbu hladnim oružjem i stručnjaka za sastavljanje paklenih naprava, trebale zaposliti lektore koji će u njihovim objavama provjeriti č i ć. I treće što je svim ubojicama i potencijalnim ubojicama zajedničko jest neumoljiva ideološka jednoličnost. Od onoga sirotog Danijela Bezuka koji je pucao na Markovu trgu do onoga bradatog antivaksera koji je prešao na islam, obratite pažnju, svi su redom nekakvi desničari i hrvatski nacionalisti ili branitelji i djeca branitelja. Kao ljevičar, moram priznati da mi čak i nije drago što baš nijednog glasača Nove ljevice, Radničke fronte i Možemo! dosad nisu uhvatili da planira nasilno promijeniti političke prilike u Hrvatskoj. Hrvatska će radikalna ljevica, čini se, prije kupiti travu nego pištolj. Svinje napušene, oni valjda čekaju da se Plenković sam ubije. Slobodna

10.05.2023. (10:00)

Što bi tek bilo s nama sirotima da nas hrabri HDZ ne spašava

Ante Tomić: “Zamalo je krunidba propala, ali onda se pojavio On. ‘Camilla, vidi, Grlić Radman!‘”

Grlić Radman iz Londona: Neka vladavina Karla III. nastavi dobre odnose s Hrvatskom – Prigorski.hr

Čitali ste zacijelo kako je ministar Gordan Grlić Radman u zadnji trenutak upao na krunidbu Charlesa Trećeg i spasio ugled naše zemlje, nakon što je predsjednik Zoran Milanović neodgovorno propustio neprocjenjivo važnu vanjskopolitičku obavezu. Kratka vijest ne otkriva razmjere drame koja se tu desila. Grlić Radman, znate ga, šutljiv i skroman, izrazito nesklon samoisticanju, neće ispričati sve detalje, a možda je ocijenio da to i ne treba pričati. Možda drži da je narod bolje ostaviti u neznanju, da se slabokrvni nepotrebno ne uzbuđuju opasnostima koje bi nam prijetile da baš nitko od nas u subotu nije došao u London. Mi ćemo ipak otkriti kako je to bilo jer smo mišljenja da veličanstveni podvig visokog dužnosnika jednostavno ne smije ostati zaboravljen. Za naraštaje koji dolaze treba biti zabilježeno herojstvo Grlića Radmana. Slobodna

08.05.2023. (00:00)

Samo joj maknite pudlice i starice s puta

Ante Tomić: “Lidija Bačić bila bi uspješnija ministrica od svog prezimenjaka Branka”

Pomislite li koji put na pjevačicu Lidiju Bačić kad se spomene ministra Branka Bačića? Kad mi se to dogodilo tri ili četiri puta zaredom, pomislio sam da mi mozak možda želi i nešto ozbiljnije poručiti. Napokon, Lidija Bačić bila bi uspješnija ministrica graditeljstva od prezimenjaka Branka. Da pjevačica s onim svojim dugim vitkim nogama i kipućim dekolteom izađe iz crnog ministarskog Audija, svi bi je dočekali s limenom glazbom, cvijećem i papirnatim trobojnicama. Nju nitko ne bi psovao i vrijeđao što se kuće na Baniji ne grade. Mnogi bi vjerojatno poželjeli da obnova bude i sporija samo da ih zanosna ministrica što dulje obilazi. Ne bi bilo loše birati ministre prema izgledu ili bi to svakako bilo bolje od načina na koji se sad biraju. Andreju Plenkoviću važno je samo da su mu suradnici nesposobni kako bi njegova nesposobnost bila manje uočljiva. Slobodna

26.04.2023. (19:00)

Kako je to moguće, najveća je zagonetka našega političkog trenutka

Ante Tomić: “Andrej Plenković živi samo od plaće”

Plenković: U Hrvatskoj postoji enorman rast govora mržnje, to nije normalno niti dopustivo – Prigorski.hr

Bio je i onaj Damir Škugor, lijevi bezvezni u maksimirskom ogranku, koji je na trgovini plinom, zajedno s jatacima, izvukao cijelu milijardu iz državne naftne kompanije. Nepojmljiv novac je gepio i umalo prošao nekažnjeno. Skoro pa slučajno su ga otkrili, a kad se se to dogodilo, Andrej Plenković je još jednom izvio obrve. Znate već njegovu začuđenu gestu s obrvama. Ni njemu jadnome nije bilo jasno kako je to moguće, da jedan glupi hadezeovski statist mazne milijardu kuna, dok on, koji je predsjednik stranke, živi od plaće. Na bezbroj malih načina različiti su hadezeovski ministri, državni tajnici, savjetnici, župani i gradonačelnici negdje uzeli nekakvu nezakonitu pinku. Oni se raskalašno valjaju u blatu kriminala, dok iznad svih njih stoji besprijekorno čista, savršeno nedužna, gotovo svetačka figura njihova voljenog vođe. Andrej Plenković, kažimo to još jednom, živi isključivo od plaće. Kako je to moguće, najveća je zagonetka našega političkog trenutka. Slobodna

19.04.2023. (19:00)

Kolo sreće se okreće

Ante Tomić: “To je napokon zemlja u kojoj želim živjeti. Zemlja u kojoj će čistačice uzimati dva soma mjesečno”

<p>Iznajmljivači su dovedeni u izrazito ružnu, gotovo bih kazao neljudsku situaciju da moraju ili podići plaće čistačicama ili sami navući žute gumene rukavice</p> <p> </p>

U Jutarnjem listu u nedjelju je izišla lijepa priča, najljepša u dugo, dugo vremena, da su neki u Dalmaciji ženama spremni platiti tisuću i po eura, pa i dvije tisuće, plus smještaj i hranu, samo da im dođu raditi. Obrat je nevjerojatan. I dogodio se na totalno neočekivan način. Čistačicama na koncu nisu pomogli ni Marx ni Lenjin, ni Peđa Grbin ni Katarina Pejović, već su žene počele zarađivati zbog prostog zakona ponude i potražnje. Spasilo ih je isto ono što ih je dosad uništavalo. Kapitalizam. Volio bih, iskreno, da je to bilo drukčije, ali nema veze. Dobro je i ovako. To je napokon zemlja u kojoj želim živjeti, pomislio sam sretno, čitajući priču u “Jutarnjem”. Zemlja u kojoj će čistačice uzimati dva soma mjesečno. Slobodna

05.04.2023. (14:00)

Mi ovdje, istina, odavno znamo da nam je vlast nesposobna

Ante Tomić: DORH se opet obrukao: Mogli su dobiti jednako nezakonito vještačenje Agrokora i po nižoj cijeni

Dokument koji je Ismet Kamal Državnom odvjetništvu napravio za više od osam i po milijuna kuna mnogi bi ovdje, uvjeren sam, daleko manje naplatili. Na primjer, Feđa Klarić, fotoreporter Slobodne Dalmacije, ima puno vremena otkako je prije nekoliko godina otišao u penziju. On bi mogao jednako beskorisno vještačiti “Agrokor” za tri milijuna, a našlo bi se možda i jeftinijih. Mnogo bi zubara, mesara, postolara i piljara koji prodaju špinat i batate pristalo po nižoj cijeni zakurac istraživati Todorićev kriminal. Čak bih i ja, koji ne vladam sa sve četiri temeljne računske operacije, za koju stotinu hiljada znao napisati vještačenje koje će Sudsko vijeće Županijskog suda u Zagrebu proglasiti nezakonitim dokazom. Slobodna

26.03.2023. (21:00)

Bi li se ti likovi usudili zatvoriti dvoranu za nastup Mladena Grdovića?

Ante Tomić: “Šta šumari u nas slušaju? Ludwiga van Beethovena?”

A nema nikakve sumnje da je zabranjivanje narodnjaka motivirano jedino nacionalizmom, koliko god se nadležni pozivali na svoja navodno visoka estetska mjerila. Šta oni inače slušaju? Neku pizdariju poput Jacquesa Houdeka? Razmislite, da njima stvarno smeta očajna muzika pijanih i razdrljenih tipova koji kvare omladinu, bi li se usudili zatvoriti dvoranu za nastup Mladena Grdovića? Muka nekih Hrvata s narodnjacima vrlo slična onome što muči i ćelavog neonacista koji vrijeđa Indijce. Oni se smatraju boljima od drugih. Ukratko i bez okolišanja, riječ je o muzici koja se prepoznaje kao srpska, a hrvatski se Übermenschi, nadljudi, oholo smatraju superiornima srpskim Untermenschima, podljudima. Javio se i u nas u Splitu jedan takav nadčovjek minornog značaja, zove se Marko Pejnović. Odnedavno je zaposlen kao ravnatelj marjanske šume i kao takav je htio zabraniti koncert srpskog pjevača Željka Samardžića na Sustipanu. Slobodna

15.03.2023. (15:00)

Željka Markić ozbiljno drži da je mjerodavna kazati tko je žensko. Ovome zadnjem bih se čak i nasmijao

Ante Tomić: “Nema hrabrijih osoba od transrodnih niti mi ima dražih ljudi od lezbijki”

FOTO Povorka ponosa stigla na Ribnjak, šetnja je prošla bez ijednog incidenta - N1

Ne znam jesam li vam ikad pričao kako sam se uplašio na prvoj splitskoj Paradi ponosa, kad nas je u Marmontovoj ulici dočekala gnjevna rulja. Bilo je nas tridesetak luđaka, većinom žena, nasuprot nekoliko stotina, možda i tisuću nasilnika, većinom muškaraca. Noge su mi se odsjekle kad je prema nama iz gomile poletjela kiša kamenja. Jebeš ovo, idemo kući, pomislio sam i vjerojatno nisam bio jedini koji je htio odustati. Znate što je spasilo događaj da se ne raspadne? Lezbijke. Njih šest, sedam, jedinih homoseksualnih osoba na Paradi, jer gejevi na prvu Paradu nisu došli, srčano su povikale: “Idemo! Idemo dalje!”, a mi smo se ostali šćućurili iza njih i nevoljko nastavili put Rive. To kako se šačica niskih, nabijenih, kratko ošišanih mladih žena neustrašivo zauzela za svoje dostojanstvo i pravo na različitost, kako se nisu povukle pred fašistima i vjerskim fanaticima i glupim nogometnim navijačima, već su ustrajale u borbi da ih svijet prihvati onakve kakve jesu, potreslo me do srži. Slobodna