Velimir Šonje: Razum i ideologija - o nes(p)retnim primjenama u shvaćanju aktualne epidemije - Monitor.hr
13.03. (08:31)

Stvari iz ekonomskog i znanstvenog kuta gledišta

Velimir Šonje: Razum i ideologija – o nes(p)retnim primjenama u shvaćanju aktualne epidemije

Ekonomist Velimir Šonje na svom blogu proziva znanstvenika Igora Rudana zbog Facebook statusa i objašnjava pojam liberalizam u kontekstu epidemije koronavirusa. Liberalizam uključuje i podrazumijeva humanizam, liberalizam ne isključuje planove svjesnog djelovanja, liberalizam ne svodi sve na neki polu-animalni spontanitet, liberalizam leži u temeljima moderne civilizacije i društvenosti. Većina ljudi u ovoj zemlji ima problem što ih je netko davno učio marksizam, pa misle da je liberalno isto što i divlje, ono kad sve prolazi i kad te nije briga za drugoga, pa treba doći komunistička partija da to malo utjera u red, u interesu proletarijata naravno, nikako u vlastitome.


Slične vijesti

14.11. (18:30)

Jahači apokakorone

Igor Rudan: Četiri su krivca za pandemiju korone

Rudan u Večernjem malo šire gleda na problem pandemije:

Trebalo bi iskorijeniti glad u svijetu jer bi zbog gladi u bilo kojem selu mogu odlučiti pojesti bilo koju životinju i time pokrenuti još jednu ovakvu pandemiju

U uvjetima kada je broj jedinki drugih vrsta manji, a broj ljudi sve veći, virusi će “skakati” s ugroženih vrsta na nas jer i virusi također nastoje opstati

Trebalo je unaprijed raditi na razvoju cjepiva za koronaviruse

Krhkost svjetske ekonomije – velik dio svjetskog stanovništva ne može preživjeti ni nekoliko tjedana izolacije, već mora raditi

10.11. (16:30)

Igramo fortnite

Igor Rudan: Predstoje nam još mjeseci borbe s pandemijom

Igor Rudan u opsežnom članku u Večernjem odgovara na 10 ključnih pitanja o novom valu koronavirusa. Kaže on kako pandemija u Hrvatskoj kasni otprilike dva tjedna za ostalim državama Europe pa stoga mi možemo “pratiti kako se razvijaju događaji u Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Njemačkoj ili Francuskoj te očekivati da će dva tjedna kasnije i sama imati izazove slične njihovima. Ovih dana jasno vidimo da se sve te države teškom mukom i vrlo oštrim mjerama bore protiv pandemije”.

05.11. (19:30)

Nec nas steže oko vrata

Prijeti nova pandemija – korona mutirala u uzgajalištu kuna

17 milijuna kuna iz uzgajališta u Danskoj bit će ubijeno nakon što su istraživanja pokazala da ove krznene životinje u sebi nose mutirani koronavirus koji se može proširiti na ljude i potencijalno umanjuje učinkovitost budućih cjepiva (Slobodna). Znanstvenik Igor Rudan objavio je kako se nadao da je ovo lažna vijest no nije – dvanaest osoba zarazilo se varijantom novog koronavirusa koji je prethodno prešao s ljudi na kune, pa mutirao u kunama i sad ponovno zarazio ljude. Ova mutacija može značiti novu pandemiju jer cjepivo na novu varijantu virusa neće djelovati.

 

23.06. (18:30)

Djeco, mama i tata idu u rat - s virusom

Igor Rudan: U drugom valu stariji će biti zaštićeni, a mladi pogođeniji

U “drugom valu” epidemije koronavirusa stariji će ljudi biti bolje zaštićeni. Zaraza će se širiti pretežno među mlađim stanovništvom, koje će vjerojatno nastaviti raditi uz mjere održavanja razmaka i nošenje maski usprkos širenju epidemije – piše Igor Rudan u Večernjem gdje daje odgovore na 10 ključnih pitanja. Smatra da treba pratiti što se događa u nekoliko saveznih država SAD-a koje su popustile karantenu, kao i u Makedoniji, BiH i Srbiji pa prema njima prilagođavati svoje mjere. U većini zemalja svijeta zaraženo je manje od 10% stanovništva, a procjene govore da će biti potrebno oko 70% zaraženih da bi se virus prestao širiti svijetom.

03.05. (20:00)

Korona infodemija

Igor Rudan se obračunava sa kritičarima znanstvenika

Treba razumjeti ključnu razliku između znanstvenika i dogmatika. Znanstvenik najprije prikupi podatke, procijeni njihovu vjerodostojnost, a zatim iz najpouzdanijih podataka konstruira vjerojatna objašnjenja. Zatim ih nastavlja stalno nadograđivati svim novim informacijama. Dogmatik najprije zauzme stav, a onda iz hrpe informacija uzima samo one koje podupiru njegovu osobnu istinu, bez kritičke procjene vrijednosti tih informacija. Sve druge informacije zanemaruje ili briše. Njemu je važna promocija vlastitog snažnog uvjerenja, a ne stvarna istina – zanimljivu kolumnu je napisao Igor Rudan za Večernji.

14.04. (16:30)

Ispasti glup pred neznalicama posebna je poslastica!

Rudan: Nakon što je imala 4 milijuna izbornika, Hrvatska sad ima 4 milijuna epidemiologa

“Samouki epidemiolozi trebali bi razumjeti barem oko 30 do 40 stvari, a oni čim shvate da postoje tri ili četiri, kreću u svoje osobne samopouzdane procjene i prognoze”, piše Igor Rudan, prenosi Net.hr. O budućnosti – “izdržimo još malo. Zatim ćemo oprezno izaći iz izolacije i prilagoditi se novim okolnostima. Učit ćemo i na iskustvima drugih, koji će izaći prije nas”.

12.04. (00:30)

Idući put zajedničkim snagama

Rudan i Đikić: Globalne zdravstvene krize zahtijevaju i globalni odgovor svih zemalja

Igor Rudan i Ivan Đikić u Večernjem su objavili zajednički članak gdje nas pripremaju za život nakon pandemije (iako kažu da nije još gotovo): Kad budemo imali točne i konačne podatke tada ćemo moći uspoređivati razlike s obzirom na pojavnost, dobnu i spolnu strukturu stanovništva, kulturne razlike, gustoću naseljenosti, klimatske prilike, ekonomski razvoj, kvalitetu javno-zdravstvenih sustava, brzinu širenja, poduzete mjere i brojne druge parametre. Iz tih podataka ćemo dosta naučiti o razlikama u širenju virusa u pojedinim zemljama. Važno je i što ćemo naučiti i kako se bolje pripremiti globalno za nove pandemije virusima koje nas zasigurno očekuju u budućnosti.

 

10.04. (11:00)

Rudan vs. Đikić

Igor Rudan: Jesu li rezultati Hrvatske doista tako dobri ili ipak nisu?

U svim grafikonima u svjetskim medijima razvidno je da je Hrvatska među prvima uspjela najprije zauzdavati rast epidemije. Ispred nje se nalazi tek nekolicina najuspješnijih zemalja poput Hong Konga, Japana, Tajvana, Singapura i Vijetnama. Hrvatska je rezultate u zaštiti zdravlja stanovništva tijekom ove pandemije ostvarila sa znatno manjim financijskim resursima. Stoga se ne mogu složiti s tvrdnjama akademika Đikića da rezultati Hrvatske prema svim objektivnim mjerama nisu u samom svjetskom vrhu, piše Igor Rudan.