Vizek: Hrvatska riskira reputaciju preskupe destinacije – s mogućim padom potražnje - Monitor.hr
Prekjučer (13:00)

Furešti ni priko lita, ako ne ponesu zlato i živce

Vizek: Hrvatska riskira reputaciju preskupe destinacije – s mogućim padom potražnje

Hrvatska je i u 2024., treću godinu zaredom, ostvarila najveći godišnji porast prosječnih cijena usluga smještaja te pripremanja i posluživanja hrane i pića. Visoke cijene turističkih usluga u Hrvatskoj ne bi predstavljale problem kada bi ih pratila i odgovarajuća razina kvalitete. No Eurostatovi podaci barem u načelu pokušavaju uspoređivati smještaj i ugostiteljske usluge slične razine kvalitete, što bi značilo da je ugostiteljska usluga ista kvalitete primjerice u Grčkoj, Španjolskoj i Portugalu niža nego u Hrvatskoj. Pravo pitanje koje si trebamo postaviti prije nego uđemo u glavni dio turističke sezone: želimo li i dalje graditi našu turističku strategiju na kratkoročnom profitu, ili na dugoročno održivoj vrijednosti? Maruška Vizek za tportal.


Slične vijesti

13.06. (14:00)

Osim ako je manje turista, a utržak jednak

Veliki rast cijena na Jadranu tjera turiste, ministar turizma: Sve ovisi o nama, važno je biti mudar s cijenama

Broj turista koji posjećuju Hrvatsku znatno je opao, što je veliki udarac za turističku industriju. Hrvatska je dugo bila utočište za posjetitelje iz Njemačke, Austrije, Češke i Italije, međutim, u posljednje tri godine cijene turističkih usluga u Hrvatskoj porasle su čak 50%. Taj nagli porast učinio je Hrvatsku skupljom od njezinih najvećih konkurenata – Španjolske i Grčke. Cijene u te dvije mediteranske zemlje porasle su u istom razdoblju samo za 15–20%, prenosi Express. Rast troškova nije uzrokovan vanjskim čimbenicima – poput cijene energije ili stope PDV-a. Glavni razlog rasta cijena leži u sve većim operativnim troškovima unutar ugostiteljskog sektora. Više cijene dovele su do stagnacije u broju noćenja, a što je još zabrinjavajuće – i do pada turističke potrošnje. Poslovni… Ministar turizma je optimističan, uz poruke opreza da se cijene ne dižu bezrazložno. Poslovni

11.06. (09:39)

Trešnje koštaju kao janjetina, cijena na tržnicama skočila za 150 posto

27.05. (15:00)

Inflacija napadnuta tipkovnicom

Domaći programeri lansirali stranicu za usporedbu cijena u trgovinama

Od 15.5.2025. trgovci moraju objavljivati ažurne cjenike na internetu, a programeri su to iskoristili da građanima olakšaju život. Pokrenuli su web stranicu Usporedi cijene koja prikuplja podatke iz objavljenih cjenika i omogućuje usporedbu cijena proizvoda po trgovinama i lokacijama. Stranica koristi i API servis cijene.dev te je projekt potpuno besplatan i otvoren za prijedloge na GitHubu. Cilj im nije zarada, već zajednička korist – i malo developerskog gušta. Bug

15.02. (17:00)

Žaba je već kuhana

Njemački mediji o bojkotu trgovina kod nas: Ono što su turisti već odavno primijetili, sada primjećuju i domaći ljudi

Njemački mediji navode kako su visoke cijene već neko vrijeme problem u Hrvatskoj, što su na svojoj koži već osjetili turisti. Kažu da je bojkot očito donio rezultae, budući da je reagirala i politika smanjivanjem cijena. Međutim, skeptični su oko trajnosti uspjeha, i to zbog nadolazeće turističke sezone. „I dok ukupni troškovi kućanstava u Hrvatskoj iznose samo 75,7 posto srednje vrijednosti u Europskoj uniji, troškovi za živežne namirnice su sa 103,5 posto čak viši od onih u Njemačkoj”. No, ni kod njih nije bajno. DW

07.02. (13:00)

Skupi snovi, jeftini turisti

Otvoreno: Hrvatska gubi cjenovnu konkurentnost u turizmu

Cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rastu brže nego kod mediteranskih konkurenata, dok kvaliteta stagnira. Ministar turizma Tonči Glavina upozorava na pad cjenovne konkurentnosti i potrebu poboljšanja omjera cijene i usluge. Kristjan Staničić ističe da Hrvatska gubi prednost pred Španjolskom i Grčkom, a privatni smještaj već spušta cijene zbog prevelike ponude. Ugostitelji upozoravaju na sezonalnost i nerealna očekivanja zarade. Iako će 2025. biti izazovna, cilj ostaje jasno definiran – turizam koji neće tretirati goste kao hodajuće bankomate. HRT

25.01. (08:00)

Možda da bojkot uvedemo u naviku, ali zbog sebe

Bojkot trgovina ne može poništiti temeljne silnice koje određuju maloprodajne cijene

Razlozi rasta cijena hrane su slojeviti i nisu utemeljeni u politikama, odnosno poslovnim modelima trgovačkih lanaca. Pored rastućih troškova dobavljača, prodajne cijene hrane su pod utjecajem mnogih drugih čimbenika poput već spomenutog snažnog rasta ukupnih primanja zaposlenih, četvrte najviše efektivne stope PDV-a u EU (20,3 posto) te općenito visokog poreznog opterećenja rada i dobiti, sezonalnog šoka zbog turizma, rasta cijena energenata, povećanja troška inputa, naročito rada i energenata, kao i povećanog neto uvoza. Uz to, statistika pokazuje nastavak ubrzanog rasta potrošnje u trgovinama, a rekordna potrošnja je rezultat snažnog rasta plaća zaposlenih. Lider

09.01. (13:00)

Gdje nam odlazi plaća – mala matematika hrvatskog budžeta

Potrošač kaže da je hrana skupa, dok više daje za mobitel, kavu i/ili cigarete

Trenutno u Hrvatskoj možete kupiti 1 kg mesa za 5-6 eura, 1 kg povrća 2-3 eura, kruh 1,5 eura, jaja (4 kom) 1,2 eura, mlijeko 1,5 eura, dakle ukupno 15 eura dnevno ili 450 eura mjesečno, cijene su dakako zaokružene i uprosječene. Ako je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.000 eura, ispada da nam jedna četvrtina plaće odlazi na osnovnu hranu. Treba razmotriti i na što odlazi ostatak plaće ljudi u gradovima. Proizvođači hrane nisu odgovorni za poskupljenje kvadrata u gradovima od 1.000 na 4.000 eura, što je rezultiralo da je rata stana sada trostruko veća, niti za poskupljenje automobila. Dvoje ukućana koji puše troše gotovo 300 eura mjesečno na cigarete. Samo dvije kave dnevno u gradu ili dva pića s prijateljima koštaju 5 – 10 eura, što iznosi gotovo 300 eura mjesečno. Malo tko ima mobitel jeftiniji od 1.000 eura, ali se često smatra da je to trošak koji ne treba plaćati. Čak i mlade obitelji imaju izdatke za mobitele, internet i televiziju veće od računa za struju. Agroklub

20.11.2024. (09:00)

Što manje misliš, manje poskupi

Inflaciju pogoršava i stalno praćenje cijena, kažu stručnjaci

Inflacija u Hrvatskoj smanjila se, ali cijene ostaju visoke, što javnost sve više iritira. Istraživanja HNB-a potvrđuju da su proizvodi u Hrvatskoj skuplji nego u Njemačkoj, ali jeftiniji nego u susjednim zemljama. Glavni razlozi uključuju viši PDV, slabiju konkurenciju i manje tržište. Stručnjaci, međutim, upozoravaju da pretjerano praćenje cijena može paradoksalno povećati inflaciju jer stvara “perceptivni pritisak”. Kritičari ironično zaključuju kako je rješenje u ignoriranju problema, dok građani i dalje preplaćuju šampon i deterdžent u zemlji gdje “nije sve tako skupo – samo se tako čini”. Lider

14.11.2024. (14:00)

Kad cijena nije jedini problem: tko se znoji, trgovci ili potrošači?

Što kada je akcija prošla, cijena pogrešno istaknuta, a sniženje neuračunato

Od neinformiranih do onih kojima se ne da „natezati“ ili istjerivati pravdu, koristi imaju samo trgovci. Jesu li greške namjerne ili slučajne, smišljene podvale kako neki vole reći ili obični propusti, možemo se zapitati, no rijetko te greške ipak idu na ruku potrošačima. Hrvatska udruga potrošača kaže sljedeće: Trgovac mora jasno objaviti svoje uvjete prodaje. Događa se da se sami toga ne drže pa nastaju problemi, no postoji određeni zakonski postupak putem kojeg se takvi problemi i nesporazumi rješavaju. Potrošač može pisanim prigovorom zatražiti Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, a trgovac ima rok od 15 dana da odgovori na njega. Ako to ne učini, tad u akciju može krenuti Državni inspektorat. Savjeti 

19.10.2024. (21:00)

Kad se sve mora digitalizirati

Trgovački lanci uvode elektronske prikaze cijena

Elektronske etikete (ESL) postaju uobičajene na policama mnogih supermarketa u inozemstvu, ali s njihovom popularnošću raste i bojazan od zloupotrebe. Dok lideri u industriji i dalje zagovaraju korisnost elektronskih cijena na policama, vladini službenici i mediji ističu upozorenja o tome kako ova tehnologija može postati štetna, prenosi Fast Company. Za kompanije, ove etikete su korisne jer smanjuju potrebu za ručnim ažuriranjem cijena, mogu im pomoći da prate zalihe, a neke trgovine koriste ove etikete i za prikazivanje barkodova sa korisnim informacijama, poput nutritivnih vrijednosti. Mediji su, ipak, zabrinuti da bi supermarketi mogli početi koristiti ESL za dinamičko određivanje cijena, pri čemu se cijene prilagođavaju ovisno o dobu dana, potražnji ili drugim faktorima. Tu je bojazan i od krađe privatnih podataka. Poslovni