Voda je bila prisutna u svemiru od 100-200 milijuna godina nakon Velikog praska, puno ranije nego što se mislilo - Monitor.hr
06.03.2025. (16:00)

Prvi mokri tragovi u svemiru

Voda je bila prisutna u svemiru od 100-200 milijuna godina nakon Velikog praska, puno ranije nego što se mislilo

Znanstvenici su otkrili da su supernove iz najranijih dana svemira stvarale vodu puno prije nego što su nastale prve galaksije. Istraživanje pokazuje da su eksplozije prvih zvijezda proizvele kisik, koji se zatim spojio s vodikom u guste oblake bogate vodom – ključne za formiranje planeta. Ovo otkriće sugerira da su nastanjivi svjetovi mogli nastati milijardama godina ranije nego što se mislilo, otvarajući vrata mogućnosti da su uvjeti za život postojali gotovo od samog početka svemira. tportal


Slične vijesti

Jučer (22:00)

Kad svemir ne čita udžbenike

Neutrino koji ne bi smio postojati i crna rupa koja sve objašnjava

Godine 2023. detektiran je neutrino s energijom 100.000 puta većom od one koju može proizvesti LHC, bez poznatog izvora u svemiru. Fizičari sa Sveučilišta Massachusetts Amherst predlažu da potječe od eksplozije kvazi-ekstremne primordijalne crne rupe, nastale ubrzo nakon Velikog praska. Takve crne rupe, kroz Hawkingovo zračenje, mogu završiti snažnom eksplozijom. Uvođenjem koncepta „tamnog naboja“ objašnjava se zašto su neutrino zabilježili jedni detektori, a drugi nisu. Teorija bi mogla rasvijetliti i prirodu tamne tvari. Bug

Nedjelja (16:00)

Sve se vraća u prah. I to luksuzni

Nova snimka maglice Heliks otkriva kemiju života i sudbinu Sunca

Svemirski teleskop James Webb snimio je dosad najdetaljniji prikaz maglice Heliks, poznate i kao Božje ili Sauronovo oko. Riječ je o planetarnoj maglici nastaloj smrću zvijezde slične Suncu, u čijem središtu se nalazi bijeli patuljak. Infracrvena promatranja otkrivaju složenu strukturu plina i prašine, uključujući kometne čvorove i hladnu prašinu bogatu organskim spojevima. Taj materijal sudjeluje u nastanku novih zvijezda i planeta te pokazuje kako su nastali sastojci života – i kako će završiti Sunce za oko pet milijardi godina. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

Nedjelja (13:00)

Nismo ga bacili, samo smo ga zakomplicirali

Video: Što bi se dogodilo da otpad izbacujemo u svemir? Nije baš neka pametna ideja


Svakodnevno proizvodimo oko 6 milijuna tona otpada, no da bi tu količinu izbacili u svemir trebalo bi nam oko 90 tisuća raketa i ne zna se koliko milijuna dolara da bismo ih sve lansirali. Tu je i problem goriva koje bi se za to potrošilo i ispustilo emisija C02 u atmosferu, a dodatni je problem i domet raketa koje mogu doseći tek nižu Zemljinu orbitu, što bi rezultiralo time da se dio otpada vrati na Zemlju. Onaj dio koji bi i ostao oko Zemlje s vremenom bi nastavio letjeti oko Zemlje, formirajući prsten od smeća.

29.01. (11:00)

Računalo ima više strpljenja od ljudi

AI prečešljala Hubbleovu arhivu i otkrila stotine nepoznatih svemirskih čudesa

Astronomi Europske svemirske agencije uz pomoć umjetne inteligencije sustavno su pretražili Hubbleovu arhivu i u samo dva i pol dana analizirali gotovo 100 milijuna isječaka slika. Alat AnomalyMatch identificirao je oko 1.400 rijetkih objekata, od kojih više od 800 dosad nije bilo zabilježeno u znanstvenoj literaturi. Među njima su galaksije u sudaru, gravitacijske leće i objekti nepoznate prirode. Istraživanje potvrđuje da AI postaje ključan alat u otkrivanju skrivenih fenomena u golemim astronomskim bazama podataka. Bug

13.01. (08:00)

Ova se 'zbugirala'

Otkriven Cloud-9, prva potvrđena “neuspjela galaksija” bez zvijezda

Astronomi su pomoću svemirskog teleskopa Hubble otkrili Cloud-9, prvi potvrđeni primjer tzv. neuspjele galaksije – oblaka plina i tamne tvari koji nikada nije formirao zvijezde. Objekt je klasificiran kao RELHIC, fosil iz ranog svemira, i sadrži neutralni vodik okružen golemom količinom tamne tvari. Nalazi se blizu galaksije M94 i pokazuje znakove interakcije, ali ostaje stabilan bez kolapsa. Cloud-9 znanstvenicima pruža rijedak uvid u strukturu tamne tvari bez “šuma” svjetlosti zvijezda. Bug

08.01. (18:00)

Taman kad misliš da si ga prokužio, svemir se resetira

Vrući plin u ranom svemiru dovodi u pitanje postojeće kozmološke modele

Međunarodni tim astronoma otkrio je ekstremno vrući plin u mladom galaktičkom skupu SPT2349-56, nastalom samo 1,4 milijarde godina nakon Velikog praska, što proturječi postojećim kozmološkim modelima. Plin je najmanje pet puta topliji od očekivanog, a znanstvenici vjeruju da energiju osiguravaju tri supermasivne crne rupe. Otkriće, potvrđeno pomoću ALMA-e i Sunjajev-Zeljdovičevog efekta, sugerira da se galaktički skupovi formiraju brže i nasilnije nego što se dosad smatralo. Bug

30.12.2025. (00:00)

Kozmički mjerač brzine pokazuje krivi smjer

Svemir možda usporava: upitna teorija vječnog širenja


Nova studija astronoma sa Sveučilišta Yonsei u Seulu dovodi u pitanje ubrzano širenje svemira. Analizom oko 300 galaksija pokazali su da svjetlina supernova tipa Ia ovisi o starosti zvijezda iz kojih nastaju, što znači da one nisu savršene “standardne svijeće”. Nakon korekcije tog efekta, podaci upućuju na to da se širenje svemira danas usporava, a tamna energija slabi s vremenom. Ako se potvrdi, bila bi riječ o velikom zaokretu u kozmologiji. Interesting Engineering

27.12.2025. (12:00)

Nebo na leasing

Korlević o svemirskoj utrci tehno giganta: Privatni kapital svojata nešto što je javno dobro, a to je niska orbita

Gašenje Starlinka u Ukrajini pokazalo je koliko je opasna ovisnost o privatnim sustavima, zbog čega je Europa ubrzala razvoj vlastite satelitske mreže. Korlević smatra da priče o kolonizaciji Marsa, kakve gura SpaceX, nemaju realnu osnovu i naziva ih bajkama, dok povratak na Mjesec vidi kao političku propagandu velikih sila. Upozorava i da će stotine tisuća satelita pretvoriti nebo u kaos, osobito za astronomiju. Svemirskim postajama i satelitima ne tako davno upravljale su jedino državne agencije. No, već danas u tome golemu ulogu imaju velike internacionalne kompanije. Svemir više nije samo pitanje znanosti, nego biznis i industrija u koji se ulažu milijarde. No, Korlević smatra kako trenutno imamo puno većih problema na Zemlji, Svemir još nije u tolikom interesu čovječanstva. Za HRT pričali i drugi zanimljivi sugovornici.

17.12.2025. (11:00)

I u Svemir treba složiti zaobilaznicu

Gužva u orbiti sve opasnija: Starlink izbjegao sudar s kineskim satelitom

Zemljina niska orbita postaje sve zagušenija zbog naglog rasta broja satelita, osobito velikih konstelacija poput SpaceX-ova Starlinka. Najnoviji incident dogodio se kada je Starlinkov satelit morao manevrirati kako bi izbjegao kineski satelit, pri čemu je razmak pao na samo 200 metara. SpaceX upozorava da je glavni problem nedostatak koordinacije i razmjene podataka među operaterima. Stručnjaci upozoravaju da bi ozbiljan sudar mogao pokrenuti Kesslerov sindrom i dugoročno ugroziti korištenje orbite. tportal

11.12.2025. (19:00)

Kad svemir puše u magnetsku frulu

Snažna magnetska polja objašnjavaju rijetke masivne crne rupe

Sudar crnih rupa GW231123 iz 2023. zbunio je astronome zbog njihove velike mase i brze rotacije, koja je bila unutar “masenog jaza” (70–140 Sunčevih masa). Simulacije astrofizičara iz Flatirona otkrivaju da snažna magnetska polja tijekom kolapsa masivne zvijezde izbacuju dio materijala, smanjujući masu crne rupe, ali ubrzavajući njenu rotaciju. Ovaj mehanizam objašnjava nastanak rijetkih masivnih i brzo rotirajućih crnih rupa, predviđa vezu mase i rotacije te sugerira moguće bljeskove gama zraka kao promatrački trag. SciTechDaily, Index