Zagreb: Skupština usvojila Plan gospodarenja otpadom do 2023. godine

Ne valja, al ne znamo bolje

Zagreb: Skupština usvojila Plan gospodarenja otpadom do 2023. godine

Zagrebačka Gradska skupština usvojila je u četvrtak Plan gospodarenja otpadom grada Zagreba za razdoblje od 2018. do 2023. godine s 27 glasova za i 21 oporbenim glasom protiv, bez suzdržanih. Zastupnica Sandra Švaljek je prokomentirala plan: “Ovaj Plan gospodarenja otpadom možemo usporediti s neuspjelim jelom. Kada smo o njemu razgovarali prošli put ono nije bilo kuhano i začinjeno i u njemu je bila muha. Gradonačelnik je u međuvremenu uklonio muhu, ali je ovo jelo ostalo i dalje nejestivo.” I svi ostali su mahom slično kometirali plan – “promašen”, “neozbiljan”, “bez odgovora”, “nije dobar”. Jutarnji

otpad

Smetlište je uvijek zelenije u tuđem dvorištu

Uvoz opasnog otpada u Hrvatsku: Kriminalne mreže pretvaraju Istok u jeftino odlagalište Zapada

Europol i UNODC upozoravaju da organizirane kriminalne skupine masovno preusmjeravaju opasni otpad iz zapadne u srednju i istočnu Europu. Kroz legalne tvrtke, korupciju i lažiranje dokumentacije, kriminalci iskorištavaju blage kazne i visoke financijske dobiti. Slucaj nezakonitog odlaganja u Gospiću pokrenuo je i izvanrednu sjednicu Sabora. Podaci Državnog inspektorata za 2024. prikazuju eksplozivan rast – otkriveno je čak 955 nezakonitih pošiljaka otpada u ukupnoj masi većoj od 18.000 tona, uglavnom iz Slovenije, Italije i Njemačke. Ekološki je kriminal pritom postao treća najprofitabilnija ilegalna djelatnost u svijetu. Lider

otpad smeće

Neki su odvojili pamet od razvrstavanja

Loše odvajanje otpada i pad cijena plastike gurnuli riječku sortirnicu u gubitke

Riječka sortirnica u Mihačevoj dragi ne radi punim kapacitetom zbog neadekvatnog prostora i izrazito loše kvalitete prikupljenog otpada. Sadržaj plavih spremnika ima do 17 posto nečistoća, dok je u žutim spremnicima čak 81 posto materijala nemoguće reciklirati. To uzrokuje kvarove, zastoje i visoke troškove zbrinjavanja neupotrebljivog otpada. Zbog niskih otkupnih cijena plastike, sortiranje žutih spremnika trenutno je ekonomski neisplativo, pa je sortirnica u 2025. godini poslovala s gubitkom od 70.966 eura, uz dodatne probleme oko povrata 3,8 milijuna eura europskih sredstava. Nacional

gospodarenje otpadom otpad

Cirkularna ekonomija na mafijaški način

Ilegalna trgovina otpadom donosi milijarde, a Hrvatska postaje nova meta organiziranog kriminala

Ilegalna trgovina otpadom najbrže je rastući kriminal u EU-u s godišnjom zaradom od 10 milijardi eura. Zbog slabijeg zakonodavstva i niskih troškova, organizirani kriminal, uključujući talijansku mafiju, sve više cilja istočnu Europu. Hrvatska se našla na meti nakon što je otkriveno da kriminalci po dampinškim cijenama od 100 eura po toni ilegalno odlažu plastični otpad u Gospiću. Dok Europska unija zaoštrava zakone i traži zatvorske kazne za teške ekološke prekršaje, ovaj slučaj dokazuje da regije bez strogog nadzora brzo postaju jeftina europska smetlišta. Poslovni

ekološka katastrofa u Lici organizirani kriminal otpad zbrinjavanje otpada

Odvojili smo. I što sad?

Od žute kante do turske grabe: Kako europski otpad putuje i gdje zapravo završava

Razvrstavanje otpada u kućanstvu tek je prvi korak u kompleksnom lancu trgovine smećem. Iako se Europska unija prikazuje kao lider u recikliranju, znatne količine otpada i dalje se izvoze van njezinih granica, piše Višeslav Raos za tportal. Nakon što je Kina 2018. zabranila uvoz plastičnog otpada, glavna odredišta za europski otpad postale su Turska i zemlje jugoistočne Azije, gdje se dio otpada reciklira, dok dio završava na ilegalnim odlagalištima ili u požarima. Hrvatska je također aktivni dio tog tržišta – 2024. godine izvezla je gotovo milijun tona otpada, a uvezla oko 871 tisuću tona (uglavnom metala), dok istovremeno vlastiti komunalni otpad reciklira u skromnom postotku (36,7%). Pravno “reciklirani” otpad ne jamči i stvarno reciklirani materijal sve dok se odgovornost ne bude mjerila po konačnom ishodu, a ne po izvoznim deklaracijama.

gospodarenje otpadom otpad recikliranje Višeslav Raos

Bilo kuda, ekološke bombe svuda

Slučaj “Crno brdo”: Ekološka bomba u Ravnim kotarima

Od 2010. godine u Biljanima Donjim stoji “Crno brdo” – 140 tisuća tona opasne industrijske troske dovežene iz Šibenika i odložene tik uz obiteljske kuće. Unatoč ranim upozorenjima građana i medija, izostale su pravovremene reakcije, kaznene prijave i sanacija. Posljedice su ozbiljne: 2011. godine trajno je zatvoreno vodocrpilište Oko, a zbog poroznog krša ugrožena su i druga izvorišta te okolna područja. Lokalno stanovništvo upozorava na zabrinjavajući porast smrtnosti od karcinoma. Nakon 15 godina nemara, Sud EU kaznio je Hrvatsku s milijun eura paušalno i 6.500 eura dnevno do sanacije. Nema osuđenih pojedinaca, pa ceh neodgovornosti plaćaju svi građani. Morski

Biljani Donji Crno brdo otpad

Friška talijanska uvozna roba

Talijanska organizirana skupina planirala ilegalno odlagati otpad u Hrvatskoj

Talijanski istražitelji razbili su skupinu povezanu s ‘Ndranghetom koja je zarađivala milijune ilegalnim odlaganjem otpada. Prisluškivanjem je otkriveno da je dio smeća trebao završiti i u Hrvatskoj, uz pomoć stručnjakinje za ekologiju Sare Costenaro. Italija se aktivno bori s ekomafijom koja godišnje ilegalno izveze oko 26.000 tona opasnog otpada. Prema talijanskim medijima i RAI-ju, Hrvatska je jedna od glavnih destinacija. Dok u regijama poput Napulja opasni otpad uzrokuje teške zdravstvene posljedice, hrvatske institucije i dalje ignoriraju ovaj problem i ne reagiraju na upozorenja iz susjedstva. Danica

Ndrangheta otpad

Skuplja kanta od pite

Financijski pritisak i uvođenje naknada mijenjaju gospodarenje otpadom u Hrvatskoj

Hrvatska je u 2025. godini odložila 1,47 milijuna tona otpada, čime njegovo zbrinjavanje prestaje biti samo ekološko i postaje ozbiljno financijsko pitanje. Uvođenjem naknada za odlaganje (od 15 do 30 eura po toni), država penalizira neučinkovite lokalne sustave, pri čemu čak 63% otpada završava na pet lokacija, predvođenih Zadrom i Zagrebom. Najveći potencijal leži u biootpadu, koji čini trećinu odloženog iznosa. Umjesto da generira desetke milijuna eura troška i ekološke probleme, taj bi se resurs transformacijom u kompost ili bioplin mogao pretvoriti u kružnu ekonomiju i čistu zaradu. Poslovni

biootpad biorazgradivi otpad gospodarenje otpadom otpad

Povrat robe

Građani uzvraćaju udarac: Vraćanje otpada na kućne adrese neodgovornih vlasnika

Dok su mještani Bilja i đakovački ribiči čistili prirodu nakon praznika, otkrili su da određena “gradska gospoda” ima običaj zaboravljati pune vreće smeća u poljima i uz jezera. Nenad Androković iz Bilja odlučio je stati na kraj ekocidu: pronašao je račune u vrećama, locirao vlasnike u Osijeku i osobno im vratio otpad na kućni prag. Istovremeno, iz ZŠRD Đakovo pohvalili su romsku zajednicu za uzorno ponašanje, dok su “kulturne” izletnike s Jošave oštro prozvali zbog tona ostavljenog smeća. Poruka je jasna – ako ne znate pospremiti za sobom, smeće će vas pronaći kod kuće. Agroklub

divlja odlagališta otpad

Smećar, a ne zločinac: Najplemenitije zanimanje 21. stoljeća

Kako bolje upravljanje otpadom može smanjiti globalno plastično zagađenje za 98%

Velik dio svjetskog plastičnog zagađenja nastaje u zemljama s lošim sustavima upravljanja otpadom. Iako stanovnici bogatih zemalja proizvode više plastičnog otpada po osobi, zahvaljujući učinkovitom prikupljanju i odlaganju njihov doprinos zagađenju je oko 100 puta manji. U mnogim siromašnijim državama otpad se često ne prikuplja ili završava na otvorenim odlagalištima, gdje lako dospijeva u okoliš ili se spaljuje. Procjene pokazuju da bi uvođenje sustava upravljanja otpadom kakav imaju bogate zemlje moglo smanjiti globalno plastično zagađenje za više od 98%. Najveći učinak donose ulaganja u osnovnu infrastrukturu poput prikupljanja otpada i kontroliranih odlagališta. Our World in Data

gospodarenje otpadom otpad plastika

Nisu to samo mrvice

Otpad od hrane potkopava sustav gospodarenja otpadom, domaći projekt nudi rješenje na izvoru

Otpad od hrane najproblematičnija je frakcija u sustavu gospodarenja otpadom jer kontaminira reciklabilne materijale, povećava troškove i opterećuje logistiku. U EU se godišnje baca 59 milijuna tona hrane, a u Hrvatskoj 71 kilogram po stanovniku. Projekt FoodWaste Hrvatska, koji vodi tvrtka Zelene tehnologije, razvija rješenja za sprječavanje nastanka biootpada na izvoru, uključujući kućni komposter Reencle. Projekt je pobijedio na FoodTech Startup Competitionu 4.0, uz podršku partnera poput Kaufland Hrvatska, potvrđujući tržišnu relevantnost sustavnog pristupa. Lider

bacanje hranje FoodWaste Hrvatska otpad

Ne valja, al ne znamo bolje