Zapadni Balkan između šengenskih snova i njemačkih kvota: Može li EU pomiriti regiju dok Berlin reže radna mjesta? - Monitor.hr
25.09. (14:00)

Do tamo bez pasoša, a natrag pješice

Zapadni Balkan između šengenskih snova i njemačkih kvota: Može li EU pomiriti regiju dok Berlin reže radna mjesta?

Njemački i švicarski mediji pišu o dvostrukom izazovu vezanom uz zapadni Balkan. S jedne strane, stručnjaci predlažu uvođenje zemalja regije u šengenski prostor bez čekanja punopravnog članstva u EU, čime bi se ojačao mir i smanjile etničke napetosti. S druge strane, u Njemačkoj traje oštar spor oko najava vlade da prepolovi kvotu za radnike iz regije s trenutačnih 50.000. Dok poslodavci i Agencija za zapošljavanje upozoravaju da bi to štetilo gospodarstvu jer namiruje manjak radne snage u građevinarstvu i ugostiteljstvu, politički planovi idu u smjeru strožih ograničenja. DW


Slične vijesti

30.07. (22:00)

Nismo tako loši kako se priča

Balkan na prekretnici: Nova urbana klasa raste, ali hobotnica elita i dalje koči političke promjene

Švicarski povjesničar Oliver Jens Schmitt ističe da je Balkan društveno napredovao stvaranjem urbane, međunarodno umrežene srednje klase, no političke promjene koče čvrsti savezi elita, policije i crkve. Nacionalizmom se i dalje prikrivaju ekonomski problemi, a regionalni vladari vješto koriste natjecanje velikih sila poput SAD-a, Kine i Rusije, nastavljajući tradiciju balansiranja iz vremena Tita i Osmanlija. Schmitt napominje da su zapadni protektorati uglavnom neuspješni jer skidaju odgovornost s lokalnih aktera, dok se loš imidž Balkana danas topi – regija više nije egzotična nepoznanica, već tražena turistička destinacija. DW

16.12.2025. (12:00)

Svi bi u Europu, ali nitko ne bi sređivao dvorište

Zapadni Balkan između EU sidra i odljeva ljudi: vrijeme radi protiv reformi

Analiza Aspen instituta pokazuje da zapadni Balkan u strukturnim reformama, digitalizaciji i energetskoj tranziciji i dalje znatno zaostaje. Gospodarstva su slabo produktivna, infrastruktura loša, a politički utjecaj i slaba vladavina prava koče razvoj. Plaće su između 20 i 40 posto EU prosjeka, dok je odljev mladih i stručnih radnika masovan – posebno u BiH. Energetski sektor ostaje snažno vezan uz ugljen, što čini tranziciju skupom i neizbježnom. EU ostaje ključno, ali klimavo sidro. DW

20.09.2025. (14:00)

Digitalna pljeskavica mržnje na svakom ćošku

Balkan i dalje živi od uvreda, mitova i politike žrtve

U Bitoli je napadnut švedski turist s albanskim simbolom, a anti-albanske parole čule su se i na utakmici u Kumanovu. Stručnjaci upozoravaju da govor mržnje na Balkanu nije nov, ali društvene mreže šire etničke uvrede brže nego ikad. Političke elite potiču polarizaciju kako bi skrenule pažnju s korupcije i stagnacije, dok povijesni mitovi hrane osjećaj vječne žrtve. Rezultat je rastuća normalizacija mržnje i tenzija trideset godina nakon ratova. Povjesničari i analitičari ističu da je izlaz u kritičkom odnosu prema nacionalističkom narativu. DW

15.02.2025. (21:00)

Balkanski lonac na Trumpov način

Trumpov tim i Balkan: stari znanci, nove igre

Donald Trump okuplja tim za Balkan, uključujući Richarda Grenella, Jareda Kushnera i kontroverznog bivšeg guvernera Roda Blagojevicha, kojeg razmatra za veleposlanika u Srbiji. Blagojevich, kojem je Trump smanjio zatvorsku kaznu za korupciju, otvoreno podržava Vučića i kritizira Kosovo. Grenell i Blagojevich jačaju veze sa srpskim političarima, dok stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice po stabilnost regije. Povećava se zabrinutost oko budućih sukoba, dok Trumpov „balkanski tim“ očito ima svoje planove. DW

08.03.2024. (00:00)

I naši su preci nekad bili migranti

Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Albanci dijele isti genetski fond

U studiji su analizirali DNK podatke 146 skeleta ljudi koji su živjeli u prvom mileniju nove ere i iskopani su s 20 različitih lokacija na Balkanu – u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Grčkoj i Albaniji. Rezultati otkrivaju sljedeće: prvo, genetski fond svih ovih pojedinaca je sličan, a drugo, gotovo je identičan genetskom fondu današnjih jugoistočnih Europljana. „Bez obzira na moderne nacionalne granice, stanovništvo u našem području istraživanja oblikovano je kroz slične procese migracije i promjena“, kaže Olalde. Ovo sugerira da su se važni demografski događaji koji su doprinijeli formiranju današnjih grupa dogodili već oko 1000. godine nove ere.

Migracijski tokovi se također mogu pratiti putem DNK. Između 250. i 550. godine nove ere ljudi iz srednje i sjeverne Europe i Pontijsko-kaspijske stepe stigli su u jugoistočnu Europu. Nakon završetka rimske vladavine, odnosno između 6. i 10. stoljeća, sve veći broj migranata koji su govorili slavenski dolazi iz sjeveroistočne Europe. Ovi migranti nisu zamijenili ljude koji su živjeli u toj regiji tijekom brončanog ili željeznog doba, već su se pomiješali s njima. DW

21.02.2023. (17:00)

"U diktaturi nema oligarha. To su sve Putinovi agenti"

Mihail Hodorkovski: “Ako se rat nastavi, Putin kreće na Balkan”

Opinion: How Mikhail Khodorkovsky came to identify with Putin - the Lithuania Tribune

Ruski disident Mihail Hodorkovski nekad najbogatiji Rus i oligarh koji je stekao veliko bogatstvo na dubioznim privatizacijama 90-ih, nakon čega je završio u zatvoru zbog sukoba s Vladimirom Putinom, dao je intervju za bečki Der Standard u kojem je govorio i o planovima i potezima Kremlja kako bi preko određenih zemalja provodio svoje vanjskopolitičke interese i ciljeve, a pritom je posebno spomenuo Austriju i Srbiju. Upitan da komentira pitanje ruske kampanje dezinformiranja i financiranje desničarskih stranaka na Zapadu, Hodorkovski kaže da Putin podržava radikale bilo koje prirode. “Riječ je o destabilizaciji. Tada se on može postaviti kao onaj koji upravlja nestabilnom situacijom. Ako se rat nastavi, pokušat će destabilizirati Balkan kako bi otežao život Europljanima”, smatra Hodorkovski. Jutarnji 

14.01.2023. (00:00)

Bitno da mi nismo u plan... oh wait

Rusija želi ‘zapaliti’ Balkan

Već u prvim danima ruske agresije na Ukrajinu postavljalo se pitanje jesu li balkanske zemlje, a među njima i BiH, sljedeće na redu za ukrajinski scenarij. Sigurnosni stručnjaci tada su ocijenili kako utjecaj Rusije na zapadni Balkan nije zanemariv, ali da je BiH u znatno drukčijem, boljem položaju nego Ukrajina. S druge strane, ekonomski utjecaj Rusije je priča za sebe. Prijeteća predviđanja imaju dodatnu razinu kada ruski veleposlanik u Srbiji, Aleksandar Bocan Haračenko dobivanje kandidatskog statusa BiH za članstvo u EU komentira kao “vrlo opasnu stvar i uključuje obustavljanje veza i suradnje RS s Ruskom Federacijom“. otvaranje balkanskog žarišta značilo uvođenje Europe u jednu vrstu rata. “Time bi se zemlje EU-a počele baviti izbjeglicama, pregovorima, humanitarnim akcijama, te bi to”, kako ocjenjuje Dizdarević, “skrenulo pažnju s Rusije”. DW

24.10.2021. (23:00)

Bure baruta

Regija na rubu sukoba: Biden šalje moćnu petorku da riješi krize Zapadnog Balkana

U uzavrelu situaciju na Balkanu Joe Biden odlučio je poslati doplomatsku petorku koja će, nadajmo se, pomoći u razrješenju škakljive situacije. Dolaze Christopher Hill za veleposlanika u Beogradu, nekadašnji posebni izaslanik za Kosovo tijekom rata, a potom veleposlanik u Skoplju te Iraku, zatim Jeffrey Hovenier kao veleposlanik na Kosovu, a koji je bio i član međunarodnog tima za pregovore o statusu Kosova te govori hrvatski jezik, Michael Murphy u Sarajevo u kojem je već radio kao posebni savjetnik u veleposlanstvu te su mu specijalnost NATO i strukture sigurnosti u Europi, a Gabriel Escobar već je na mandatu posebnog izaslanika za Balkan. Uz njih će djelovati iskusni diplomat James O’Brian te zajednički pokušati smiriti situaciju. Jutarnji list

24.10.2021. (16:00)

Kulačin: Diplomatija SAD-a na Balkanu: Gotovo je sa ćevapima

To da će Hil i Eskobar da uvedu demokratiju na Zapadni Balkan, to odmah možemo da “okačimo mačku o rep”. Ako se negde interes SAD-a bude poklapao sa razvojem demokratskih procesa, to je drugo pitanje. Problem je što je često zbog tih američkih interesa umeo da strada običan narod, pa ipak ostaje koliko-tolika nada da će ovoga puta možda biti nešto drugačije. Obojica su ovde, utisak je, da isporučuju zahteve. Hil i Eskobar u Beogradu će imati bitno drugačiju situaciju od one koju su Ričard Holbruk i Hil imali krajem devedesetih godina prošlog veka. Na našu sreću, Vučić nije takav kalibar da će se kockati sa svojom vlašću zarad interesa Amerikanaca. Leći će taj na rudu šta god bude trebalo da se uradi. Možda je on uspeo da ubedi sebe i druge oko sebe da nikada neće priznati Kosovo, ali neka se niko ne iznenadi ako se na kraju puta tako nešto bude i desilo, naravno, uz još jednu pobedu sa nulom naspram Kosova. Piše Nenad Kulačin za Al Jazeeru