Zašto je Adam Smith važan i 250 godina nakon objave Bogatstva naroda - Monitor.hr
Jučer (12:00)

Ekonomija između filozofije i proračuna

Zašto je Adam Smith važan i 250 godina nakon objave Bogatstva naroda

Objavljeno 1776., Bogatstvo naroda Adama Smitha postavilo je temelje moderne ekonomije: tržište, konkurenciju i podjelu rada kao izvore prosperiteta. Smith je tvrdio da tržište, kroz „nevidljivu ruku“, može pretvoriti osobni interes u opće dobro. Nasuprot njemu, John Maynard Keynes naglašava ulogu države kada tržište zapadne u krizu. Današnja Hrvatska balansira između tih pristupa: tržišnih reformi i državnih intervencija. U doba umjetne inteligencije, digitalnih monopola i eurozone, Smith i Keynes zajedno ostaju ključni za razumijevanje kako potaknuti rast, stabilnost i dugoročno održivo gospodarstvo. Goran Litvan za Lider


Slične vijesti

01.03. (18:00)

Škrti Škot ili vizionar?

Adam Smith: Arhitekt moderne ekonomije i borac protiv monopola

Povodom 250. obljetnice “Bogatstva naroda”, Velimir Šonje u drugom tekstu za Ekonomski lab redefinira Adama Smitha kao prvog ekonomista moderne ere. Smithov model počiva na sprezi kapitala, podjele rada i slobodne razmjene, koja prirodno potiče produktivnost i rast standarda. Nasuprot uvriježenim zabludama, Smith nije bio tek zagovornik laissez-fairea, već je oštro kritizirao monopole i merkantilizam kao “opresiju bogatih”. Dok je Marx iz Smithovih teza izveo distopiju o propasti, moderna ekonomija na njegovim temeljima gradi sustav opće ravnoteže. Smithov fokus na ljudsku sklonost razmjeni i danas ostaje ključ za razumijevanje globalnog napretka.

11.02. (08:00)

Kriv za sve, osim za ono što je stvarno napisao

Adam Smith 250 godina kasnije: protiv zaborava i krivih optužbi

Povodom 250. obljetnice Bogatstva naroda tekst na Arhiv analitici podsjeća na širinu škotskog prosvjetiteljstva i stvarne ideje Adama Smitha, danas često svedene na karikaturu „nevidljive ruke“. Autor pokazuje da je Smith bio dosljedan kritičar ropstva, merkantilizma i imperijalizma te da se njegovo ekonomsko djelo ne može odvojiti od Teorije moralnih osjećaja. U vremenu novog neo-merkantilizma i imperijalnih politika, Smith ostaje relevantan kao prvi ekonomist moderne ere i trajni izazov površnim tumačenjima liberalizma. Velimir Šonje za Ekonomski lab.