Zašto je krivo nazivati ovisnost bolešću? - Monitor.hr
07.06.2016. (20:50)

Easy Way Out

Zašto je krivo nazivati ovisnost bolešću?

“Postoje dobri razlozi za zapitati se zašto ovisnost zovemo bolešću, jer ako je doista u pitanju bolest onda bi trebao postojati specifičan niz uzroka i usuglašena strategija liječenja. Mogli bismo se zapitati kako to da bolest ovisnosti može biti prevladana snagom volje, promjenom perspektive, promjenom okoline ili emocionalnim razvojem. Postoje dokazi da je svaki od ovih faktora iznimno bitan u savladavanju ovisnosti, ali ni jedan od njih ne djeluje na rak, malariju ili upalu pluća.Počinjemo raspoznavati ovisnost kao posljedicu društvenih boljki prije nego li individualnih mana. Označimo li ovisnost kao bolest stavljamo naglasak na problem pojedinca, a ne društva”, piše Guardian u zanimljivom i provokativnom članku.


Slične vijesti

23.06. (09:00)

Kad mozak zatraži cigaretu poslije videa

Sad je i službeno: Pretjerana konzumacija pornografije stvara ovisnost i degradira mozak

Pretjerano gledanje pornografija je neuroplastični remodelator koji briše sive stanice, ukida kočnice i u mozgu potiče stvaranje repetitivnog algoritma potrage za još većim stimulansom. Drugim riječima: što više pornografije, to manje malih sivih stanica (što bi rekao Hercule Poirot). No, u ovom slučaju, to nije metaforički rečeno, već predstavlja znanstveno dokazanu činjenicu o smanjenju moždanog volumena u ključnim regijama za regulaciju ponašanja i samokontrole. Osnovno ptanje koje se nameće je: kada se rekreativna zabava počinje pretvarati u neurorazgradnju? Većina stručnih mišljenja se slaže da kada gledanje pornografije više nije stvar užitka već automatizma, a posljedice se osjećaju u svakodnevici, tada više ne govorimo o slobodnom izboru, već o obrascu koji je mozak internalizirao na razini ovisničkog ponašanja. Igor Berecki podrobnije za Bug

14.06. (22:00)

Kako su tinejdžeri zamijenili joint za džoging

Kako je Island stao na kraj ovisnosti mladih o alkoholu, pušenju i lakim drogama

Krajem 1990-ih Island je prednjačio u Europi po konzumaciji alkohola, cigareta i kanabisa među mladima. Danas je na suprotnom kraju ljestvice – zahvaljujući sustavnom, znanstveno utemeljenom pristupu poznatom kao Islandski model, koji mladima nudi zdrave alternative kroz sport, umjetnost i obiteljsku povezanost. Ključ uspjeha: uključivanje cijele zajednice, stalno praćenje podataka i dostupne aktivnosti za sve. Umjesto kazni, naglasak je na podršci i kvalitetnijem okruženju. Rezultati su dramatični – ali i održivi. Model se danas širi svijetom pod nazivom Planet Youth. Index

10.12.2024. (14:00)

Nova stvarnost: sve imamo, ali trebamo još

Istraživanje: Hrvati puno piju, puše, drogiraju se i kockaju

Istraživanje HZJZ-a i Instituta Ivo Pilar otkriva zabrinjavajuće trendove: od 2011. do 2023. porasla je uporaba kokaina (pet puta) i kanabisa (dvostruko), dok se sedativi sada koriste više nego ikad. Kokain sve češće postaje „ulazna droga“ mladih, a e-cigarete i duhanski proizvodi dobivaju na popularnosti. Sedative uzima 22% odraslih, a ilegalne droge barem jednom proba četvrtina populacije. Igre na sreću i društvene mreže dodatno oblikuju moderne ovisnosti. Iako alkohol stagnira, nova generacija traži druge oblike „opuštanja“. Podaci jasno govore: ovisnosti su evoluirale, a društvo i dalje traži svoj bijeg. Index

25.11.2024. (12:00)

Ovisni o škarama

Uz alkohol i kocku, mladi sve ovisniji i o estetskim zahvatima

Brza hrana pogađa sustav nagrađivanja u mozgu koji uključuje zadovoljstvo i tjera nas da za njom više žudimo. Stvara se ovisnost. Slično je sa zaslađenim pićima koja su u velikoj količini, štetna. Takva ovisnost nerijetko vodi do kardiovaskularnih bolesti. Radi prevencije, nedavno su obiteljski liječnici na preglede počeli pozivati starije od 40 godina. Mladi su sve češće ovisni o ljepoti. Savršen izgled, pomlađivanje te različite korekcije nerijetko vode do teških stanja. U suterenima ili iznajmljenim stanovima nestručno i neprovjerenim sredstvima se rade te operacije, uzmu se novce, pokušaju proljepšati i onda dobijemo djevojčice, nažalost, koje imaju hrenovke umjesto usana – rekli su zdravstveni stručnjaci na međunarodnoj konferenciji Harm Reduction Forum u Tuheljskim toplicama. HRT

19.10.2024. (18:00)

Svoj mir zato ću naći, živjet za ljubav, postati jači

Prosječna dob ovisnika o drogama sada je 42 godine, najzastupljeniji kanabis i kokain

U posljednjih deset godina prosječnja dob liječenih ovisnika povećala se za osam godina, a sve je manje onih koji prvi put ulaze u tretman, navodi se u HZJZ-ovu Izvješću o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2023. Eksperimentiranje s drogama počinje u dobi od oko 16 godina, no najmlađi liječeni ovisnik imao je 13, a najstariji čak 72 godine. S uzimanjem heroina prosječno se počinje s 20 godina, a prođe i 11 godina od tada do javljanja na tretman zbog ovisnosti. Kanabis je najzastupljenija ilegalna droga, a na drugom mjestu je kokain. No na liječenje dolaze najviše heroinski ovisnici (69,6 posto). HRT

25.09.2024. (00:00)

Jedini siguran dobitak u kocki je gubitak

Što se događa u glavi kockara kada krene kockati? Psihijatar objašnjava

Ovisnost o kockanju nije samo povezana s dobitcima, već i sa psihološkim procesima koji se odvijaju u mozgu. Prema riječima psihijatra doc. dr. sc. Davora Bodora, ljudi često misle da su dobici ono što ih drži fokusiranima na kockanje i da zbog toga ne mogu prestati, međutim, stvarni uzrok je mnogo dublji i povezan je s našim sustavom nagrađivanja u mozgu.

– Ono što se zapravo događa i što se mijenja u našem sustavu za nagrađivanje u mozgu to je iščekivanje. Za vrijeme iščekivanja se luči najviše neurotransmitera ugode dopamina. Osim iščekivanja, mijenja se i percepcija same igre gdje kockar čak i očigledni gubitak doživljava kao ‘zamalo sam dobio’. Falio mi je jedan par, jedan broj… to je svejedno gubitak. I u njegovoj glavi nije izgubio sam, nego zamalo sam dobio. Kaže Davor Bodor, psihijatar s Klinike za psihijatriju “Sveti Ivan” u Zagrebu. za HRT.

18.08.2024. (16:00)

Ljudožderi vegetarijanci sve po svud

Matthewu Perryju bočice lijekova vrijedne 12 dolara prodavali za 2 tisuće

Čini se da optužbe protiv liječnika Salvadora Plasencije, koji tvrdi da je nedužan i Marka Chaveza, koji je pristao priznati krivnju za distribuciju ketamina, jezivo podsjećaju na slučajeve drugih slavnih osoba. Plasencia je navodno Perryju bočice lijekova koji inače vrijede 12 dolara prodao za čak 2000 dolara. Prije toga je Chavezu poslao poruku: “Baš me zanima koliko će ovaj kreten platiti… Hajdemo saznati.” Slavne osobe imaju istinsku potrebu za privatnošću. Odlazak liječniku po recept, a potom i u ljekarnu po lijekove, teško im je izvediv jer ih često progone paparazzi. Liječnici, pak, mogu brzo postati zadivljeni time što su u blizini svjetski poznatih zvijezda i kako bi “ostali u njihovoj milosti i nastavili imati tu privilegiranu ulogu“, počinju raditi ono što slavni žele. Ali to je zamka. To je zamka i za slavnog pacijenta i za liječnika. HRT

15.05.2024. (13:00)

Isto što ti ljudi rade u filmovima

Stručnjak objasnio što pornografija čini vašem mozgu

Pornografija uključuje materijale poput videozapisa, slika ili knjiga koje eksplicitno prikazuju seksualni sadržaj za uzbuđenje. U današnjoj digitalnoj eri pristup ovom materijalu rašireniji je nego ikada. Iako je pornografija prevladavajuća, ostaje značajna praznina u sveobuhvatnim istraživanjima koja detaljno govore o učincima pornografije na mozak, piše The Healthy. Zadnja studija iz 2014. godina ukazala je kako česti korisnici imaju smanjenu količinu sive tvari u strijatumu (kritični dio moždanog sustava nagrađivanja), pokazuju slabije reakcije na seksualne slike i imaju smanjenu povezanost između prefrontalnog korteksa (centra za donošenje odluka) i sustava nagrađivanja. Ovi rezultati pokazuju da redovita i intenzivna izloženost pornografiji može smanjiti osjetljivost na seksualne podražaje, utjecati na vještine donošenja odluka i možda potaknuti pojedinca da traži više novih ili devijantnih sadržaja. N1

27.11.2023. (00:00)

Put kojim se rjeđe ide

Nedjeljom u 2: Iskustva bivših ovisnika – kako izgleda put lječenja i oporavka

U Hrvatskoj se posljednjih godina bilježi znatan porast konzumacije različitih droga – od kokaina do kanabisa. Uz drogu, sve veći problem postaje i kockanje – porok koji nikada nije bio dostupniji. Kako su se izvukli iz pakla ovisnosti, tko im je bio pomoć na tom putu te kako njihovi životi izgledaju danas – otkrili su bivši ovisnici, danas potpuno funkcionalni ljudi. Nisam znala da to može voditi u ovisnost. Ja sam u to išla i rekla ‘wow’: Ja sam ovo tražila cijeli život. Da imam mir, sigurnost, toplinu i ljubav. Ovo nije promoviranje droge. Kada je to počelo, rekla sam: to je to. Međutim, kako je to đavolja prevara. HRT

27.10.2023. (21:00)

Igre na nesreću

‘Prosječan ovisnik o klađenju i kocki ima 33 godine, završenu srednju školu i dužan je oko 30 tisuća eura’

Voditelj dnevne bolnice za ovisnike o kockanju u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan Zagreb dr. sc. Davor Bodor za Podravski: Oko 20 posto Hrvata sklono je igrama na sreću, a to su lutrijske igre, online casino, igre na aparatima, sportsko klađenje i tako dalje. Taj trend stalno raste i sukladno tome, sve je više ljudi u problemu. Tako dolazimo do brojke da je dva posto stanovništva, odnosno oko 50 tisuća Hrvata ovisno o kocki. U Hrvatskoj smo javno izloženi kockanju, imamo nekoliko stotina automat klubova i više tisuća kladionica, kockanje je prisutno kroz reklame, na društvenim mrežama, kroz sport, čak nam i nogometna liga nosi ime jedne kladionice. Nama je postalo normalno da su automat klubovi u prizemlju zgrada i da djeca svakodnevno pored njih prolaze. Istina, to je zabava, ali i rizik od razvoja problema i ovisnosti.