Zašto nam se spava nakon jela? - Monitor.hr
31.01.2019. (20:30)

Znanstveno objašnjenje: Jer je super i jedno i drugo, a super stvari vole druge super stvari!

Zašto nam se spava nakon jela?

Više je teorija, prva glasi da nam je evolucijski ostatak iz vremena kad smo lovili hranu pa smo morali biti budni i usredotočeni pa nakon ulova i hranjenja nastupe umor i pospanost. Druga teorija kaže da tijelo nakon hranjenja šalje krv prema trbuhu kako bi se pokretalo probavu, mozak dobiva manje krvi pa se javlja pospanost, pogotovo kod ljudi koji ne doručkuju. Treća tvrdi da obilna i jela s prerađenim mesom potiču pospanost jer san pomaže u probavi.


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Vraća se više od bumeranga

Kobasice najčešće povučeni prehrambeni proizvod u Hrvatskoj zbog bakterija

Prema podacima Državnog inspektorata, kobasice su u posljednje tri godine najčešće povlačeni prehrambeni proizvodi u Hrvatskoj — čak 35 puta, najčešće zbog bakterija poput listerije i salmonele. Stručnjaci objašnjavaju da su fermentirane i sušene kobasice posebno rizične jer se proizvode od mljevenog mesa i često ne prolaze potpunu termičku obradu. Kontaminacija može nastati i zbog začina, aditiva ili loše higijene u procesu proizvodnje. Rizik postoji i kod industrijskih i domaćih proizvoda, a presudna je kontrola higijene i uvjeta proizvodnje. Velika škrtica za Jutarnji

Nedjelja (08:00)

Voda je majka

Topla voda učinkovitija od “svemirskog” uređaja za pranje pesticida

Istraživanje poljskih znanstvenika pokazalo je da novi uređaj za elektrolizu vode (EWD), koji kombinira ultrazvuk, UV svjetlo i reaktivne radikale za uklanjanje pesticida, nije učinkovitiji od običnog pranja. Usporedba s toplom, hladnom i deterdžentnom vodom pokazala je da tradicionalne metode jednako ili bolje uklanjaju pesticide poput DDT-a, malationa i fenitrotiona — i to u samo pola minute, dok EWD treba i do pola sata. Zaključak: skupi uređaji svemirskog imena su suvišni, jer obična topla voda i dalje pere pesticide najbolje. Nenad Raos za Bug

18.10. (19:00)

Dok mi bacamo, neki bi jeli

U Europi se godišnje baci 59 milijuna tona hrane, što je gubitak od 132 milijarde eura

Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto.  O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT

21.09. (00:00)

Čuva tajne, ali ne i svježinu

Aluminijska folija nije najbolji izbor za čuvanje hrane

Iako praktična, aluminijska folija nije sigurna za dugotrajno skladištenje hrane. Ne stvara hermetičko brtvljenje, što omogućuje ulazak zraka i razvoj bakterija poput stafilokoka i Bacillus cereusa. Također može kemijski reagirati s kiselom i slanom hranom, oslobađajući aluminij u jelo. Stručnjaci preporučuju korištenje hermetički zatvorenih posuda, brzo hlađenje hrane, označavanje datuma te pravilno podgrijavanje. Foliju koristite samo kratkoročno i nikako za vruću hranu. Ako sumnjate – bacite, a ne riskirajte trovanje. Index

14.09. (18:00)

Kad junk food nije jedini zlikovac na tanjuru

Ne deblja ultraprerađena hrana sama po sebi, nego kalorije, tekstura i hiperukusnost

Znanstvena istraživanja pokazuju da ultra-prerađena hrana (UPF) nije nužno štetna sama po sebi, nego problem leži u visokoj energetskoj gustoći, hiperukusnosti i mekoj teksturi koja potiče prejedanje. Definicija UPF-ova je neprecizna pa u kategoriju upadaju i zdravi proizvodi poput integralnog kruha ili tofua. WHO i druge institucije ipak upozoravaju na rizik od pretilosti i bolesti. Stručnjaci naglašavaju važnost neurogastronomije i činjenicu da mozak može razviti ovisnost o hrani – ali i naučiti voljeti zdravije izbore. Index

12.09. (01:00)

Kad baciš šniclu, dobiješ uragan gratis

Bacanje hrane u Hrvatskoj čini čak 76 % ukupnog otpada, dok kućanstva u EU sudjeluju s 53 %

Najčešće se bacaju ostaci kuhanih jela, kruh i voće. Hrana na odlagalištima stvara metan, plin 25 puta jači od CO₂, čime se generira oko 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo trećina proizvedene hrane nikad ne bude pojedena, iako bi mogla nahraniti milijardu ljudi. Stručnjaci ističu da klimatske promjene prijete žitaricama, ribama i sigurnosti hrane, dok se rješenja kriju u planskoj kupnji, odvojenom biootpadu i promjeni svijesti potrošača. HRT

26.07. (20:00)

Kad sitost postane biznis-plan

Nestaje glad, nestaje i tržište: prehrambeni biznis pod pritiskom GLP-1 lijekova

GLP-1 lijekovi poput Ozempica i Wegovyja smanjuju apetit za 700 kalorija dnevno – ne snagom volje, već kemijom. Rezultat? Ljudi jedu manje, zdravije i racionalnije, a industrija junk fooda tone kao čips u jogurt. Trgovci i brendovi prilagođavaju se novim navikama manjeg unosa, većeg znanja i drugačijih očekivanja. U fokusu su solo-porcije, proteini i minimalistički dizajn. Europa zaostaje, ali sustiže. Hrana više nije utjeha, već alat za održavanje biokemijskog balansa. Tko se ne prilagodi – bit će pojeden. Igor Berecki za Bug

23.07. (12:00)

Normalno da mraviš kad ti je ionako sve fuj

GLP-1 lijekovi mijenjaju apetit – ali i okus: manje mesa, više brokule

Lijekovi poput Ozempica, Wegovyja i Mounjara ne djeluju samo na osjećaj gladi – mijenjaju i okus hrane. Pacijenti diljem svijeta, uključujući Hrvatsku, prijavljuju da im postaju odbojni meso, jaja, pržena i slatka hrana, dok rastu preferencije za voće i povrće. Znanstvenici vjeruju da GLP-1 agonisti utječu na mozak, okusne pupoljke i sustav nagrađivanja, smanjujući emocionalnu povezanost s hranom. Studije potvrđuju pad kalorijskog unosa i promjene u prehrambenom ponašanju – što bi mogao biti ključ njihove uspješnosti u mršavljenju. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

14.07. (01:00)

Svaka biljka priča svoju crijevnu priču

Što raznolikije, to zdravije: 30 biljaka tjedno za sretan mikrobiom

Američke i europske studije pokazuju da raznolikost biljne hrane – a ne samo količina – snažno doprinosi zdravlju crijevnog mikrobioma. Konzumacija 30 različitih biljaka tjedno povezuje se s jačim imunitetom, boljom probavom i ravnotežom obrambenih stanica. Voće, povrće, mahunarke, orašasti plodovi, pa čak i kava, tofu i začini doprinose unosa vlakana i korisnih mikroorganizama. Ključ je u raznolikosti – jer s njom dolazi i raznolik mikrobiom, a on je temelj zdravlja. DW

12.07. (19:00)

Tko preživi, gladan nije

Maslac ruši rekorde, meso i ulja divljaju – šećer jedini ide na dijetu

Cijene hrane globalno rastu – FAO indeks u lipnju dosegnuo je 128 bodova, najvišu razinu u tri godine. Najviše su poskupjeli meso, biljna ulja i mliječni proizvodi, dok su žitarice i šećer pojeftinili. Maslac je dosegnuo povijesni cjenovni vrhunac, a globalna potražnja tjera cijene mesa i ulja prema gore. Iako se očekuje rekordna žetva žitarica, tržište ostaje osjetljivo. HUP upozorava da Hrvatska ovisi o uvozu hrane, pa rast cijena prijeti inflacijom i slabljenjem domaće industrije, te poziva na strateške mjere jačanja prehrambene sigurnosti i otpornosti. Lider