Završeni Marulićevi dani, naj predstava 'Kabaret tamne zvijezde' - Monitor.hr
29.04.2016. (11:50)

Završeni Marulićevi dani, naj predstava ‘Kabaret tamne zvijezde’

Uručivanjem festivalskih nagrada sinoć je na sceni Hrvatskog narodnog kazališta Split završio festival hrvatske drame 26. Marulićevi dani koji su se održavali od 21 – 28. travnja.

Festival je zatvoren predstavom Leda u izvedbi ansambla kazališta Činoherní klub iz Praga.

Nagrade Marul 26. Marulićevih dana dobili su:

– za suvremeni dramski tekst drama Kašeta brokava (ili Mali Lear iz Veloga Varoša) Elvisa Bošnjaka u režiji Nenni Delmestre i izvedbi glumačkog ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu;

– za dramaturgiju predstave Jasna Žmak i Goran Ferčec za predstavu Mi smo kraljevi a ne ljudi u režiji Matije Ferlina i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Kunstenfestivaldesarts, Bruxelles.

– za predstavu u cjelini predstava Kaberet tamne zvijezde Zlatka Burića u režiji grupe autora.

– za režiju Nenni Delmestre za režiju predstave Kašeta brokava Elvisa Bošnjaka, u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

– za glumačka ostvarenja Mia Biondić za ulogu u predstavi Kabaret tamne zvijezde i Goran Marković za ulogu Tome u predstavi Kašeta brokava.

– za umjetničko ostvarenje Umjetnička organizacija Četveroruka i Plesni centar Puls za autentično promišljanje ambijentalnog teatra u izvedbi projekta Od terora. Od borbe. Od boli. RASPLITANJE.

O nagradama Marul odlučivao je Ocjenjivački sud u sastavu: Viktoria Franić Tomić, teatrologinja; Belmondo Miliša, glumac i prevoditelj; Mislav Brumec, dramski pisac; Davor Mojaš, novinar i redatelj; te, Katja Pegan, redateljica.

Dodijeljena JE i nagrada žirija dnevnog lista Slobodna Dalmacija, generalnog medijskog pokrovitelja Festivala, koji je kao najbolje glumačko ostvarenje 26. Marulićevih dana izdvojio ono Urše Raukar u autorskom projektu Od terora. Od borbe. Od boli. RASPLITANJE. O ovoj je nagradi odlučio žiri čitatelja u sastavu: Željko Fržop, Marin Popović, Maja Proso, Boška Krstulović i Miranda Vidović.

Gledatelji 26. Marulićevih dana najvišu prosječnu ocjenu dali su predstavi Sveto S. u izvedbi Bosanskog narodnog pozorišta iz Zenice.

Obrazloženje ocjenjivačkog suda nagrade Marul

Kašeta brokava (ili Mali Lear iz Veloga Varoša): Posežući za klasičnim djelom najvećega svjetskog dramatičara autor je u vrlo duhovitoj i sjetnoj čakavštini poveo dobrohotni ali i razorni dijalog s prethodnicima literarne splićanistike kao i s plošnim predodžbama i konstrukcijama o Splitu i pripadajućem mu mentalitetu. U svojem Oproštaju ovaj tankoćutni autor dramatično dokida infantilizaciju dalmatinskoga prostora povezujući u svom dramskom pismu staro i novo, svjetsko i domaće, pučko i metafizičko. Najveća vrijednost Bošnjakovog teksta koja je vidljiva u ovoj predstavi a biti će i u svim budućim njegov je pirandelovski humorizam koji je ostvaren najuvjerljivijim dramaturškim i stilskim sredstvima mediteranske tragikomedije.

Mi smo kraljevi a ne ljudi: Suptilnim odabirom i slijedom izvornih rečenica koje su izgovorila djeca, dramaturgija gradi začudnu i značenjski slojevitu konstrukciju predstave koja uspijeva pomaknuti granice upotrebe jezika u kazalištu te pomoći glumačkom ansamblu u ostvarivanju izuzetno sugestivnih uloga.

Kaberet tamne zvijezde: Ovaj multidisciplinarni projekt predstavlja pravi primjer kazališta koje spaja ludičku nepredvidivost i discipliniranu promišljenost. Autorski rukopis kultnog Kugla glumišta uspješno je prilagođen današnjem vremenu ne gubeći nekadašnju cirkusku sjetu unatoč disonantnim tonovima ovovremene stvarnosti. Čitav ansambl predstave jedinstven je u razumijevanju i dosljednjom provođenju šarolikih scenskih zadataka u igri destrukcije koja ne plaši već razgaljuje.

Nagrada Nenni Delmestre: Predstava je uspješno naglasila sve i komične i dramske elemente koje je ponudio dramski predložak. Sigurnim vođenjem predanog ansambla te dobrim korištenjem bogate scenografije, redateljica je poigravanjem planovima kao i efektnim kombiniranjem realizma i nadrealističkih momenata, uspjela oživotvoriti svojevrsnu odu gradu Splitu, kakav je bio nekad i kakav je danas.

Nagrade za glumačka ostvarenja: Mia Biondić u Kabaretu tamne zvijezde zadivljuje glumačkom fleksibilnošću koja joj omogućuje da od minimalističko dokumentarnog glumačkog stila, trenutaka u kojima gotovo ukida kazališnu iluziju, spretno i neosjetno prelazi u registre kabaretske artificijelnosti. Goran Marković u ulozi Tome ostvaruje duboko dirljivu gotovo arhetipsku sliku mediteranskog osobenjaka, koji je ujedno glas istine, nadvremena proročka luda. Uz minimalna vanjska sredstva svoju scensku prezentnost Marković postiže najzahtjevnijim glumačkim sredstvom – stapanjem s likom i impostiranjem njegove osnovne note iz koje gradi svaku scensku radnju.

Nagrada Marul za umjetničko ostvarenje dodjeljuje: Ambijentalna predstava koja, ciljano odabranim napuštenim i ostavljenim prostorima koji pamte ljudske usude, svoje drugačije noći i dane bolje upitne prošlosti, otvara kronologije sudbina izgubljenih u svijetu iznuđene tišine i osuđene samoće. Autorica i redateljica Marina Petković Liker, sa suradnicima i okupljenim akterima, stvara novu, neponovlju autentičnu verziju dogođenih priča i svjedočenja tamnih tonova, izgubljenih iluzija i bolnih posljedica. Dramu oprosta, samoće, odustajanja i tišine. One sasvim drugačije od derutnih enterijera bivše ambulante splitskog Brodogradlišta gdje je Rasplitanje, na trenutak, bilo zaustavljeno.


Slične vijesti

03.03. (13:00)

Umjetnica blogerica

Glumica za Večernji otkriva kako funkcionira nezavisna kazališna scena

Stupivši na kazališnu scenu kao akademska glumica 2006, toj ulozi sam u narednim godinama dodala uloge producentice, redateljice, spisateljice i pedagoginje. U svim tim ulogama djelujem i danas. Jedna sam od osnivača koprivničkog Ludens teatra, a 2015. pokrećem zagrebačke Tragače, kazališnu družinu koju vodim i poslovno i umjetnički. Želja mi je podijeliti svoje znanje i iskustvo kako bih mladim i budućim kulturnim poduzetnicima skratila i olakšala put do uspjeha. Nadam se da ćemo svi zajedničkim djelovanjem jačati našu kulturnu scenu, razvijati i osnaživati našu publiku te se kvalitetom oduprijeti sve jačem imperativu tržišta za komercijalizacijom i bagatelizacijom našeg umjetničkog djelovanja. Dobili ste ideju. Želite napraviti neku predstavu / film / izložbu / koncert / performans… Često u startu nismo svjesni koliko će nam provedba nekog projekta uzeti vremena i resursa – Odmah vam kažem – i entuzijazam i energija se troše po putu, pogotovo kad se projekt neplanirano razvuče, i dobro planiranje projekta spasit će vas ako – ili bolje reći kad – nešto zaškripi po putu. Jelena Hadži-Manev za Večernji pokreće seriju tekstova.

04.09.2023. (01:00)

Jedna od najvećih dramskih primadona s ovih prostora

Mira Stupica – stup jugoslavenskog glumišta

Vek od rođenja glumice Mire Stupice

Jedna u aleji najvećih dramskih primadona s ovih prostora beziznimno je i Mira Stupica (17. 8. 1923. – 19.8. 2016.), kojoj je upravo mimo nas, na našu sramotu, posve neprimjetno minuo njezin 100. rođendan. Dva su njezina starija brata preminula u dječjoj dobi, dok je najmlađi preživio i danas svi znamo za njega: bio je to veliki, veliki glumac Bora Todorović. Nakon rata Mira će pod vodstvom svojega supruga, redatelja Bojana Stupice u Jugoslavenskom dramskom pozorištu nanizati već na samom početku karijere kultne uloge poput Petrunjele u “Dundu Maroju” Marina Držića, Mirandoline u “Krčmarici Mirandolini” Carla Goldonija ili Vasilise u komadu “Na dnu” Maksima Gorkog. Godine 1955. oboje dolaze u HNK Zagreb. Igrat će, naravno, glavne role u antologijskim dramama i Brechta i Goldonija i Shawa; međutim, i nju osobno i historiografiju hrvatske teatrologije općenito, obilježit će praizvedba drame “Glorija” Ranka Marinkovića, 29. prosinca 1955. Ovaj “mirakl u šest čina” do danas je ostao prvorazrednim kulturnim i kazališnim događajem, kao i čudesna Mirina interpretacija naslovne junakinje Magdalene-Glorije… Novosti

 

16.04.2023. (09:05)

Zanimljivo mi je da u Kini prosječan građanin uopće ne zna imena političara, osim predsjednika

Suzana Nikolić: U kineskoj metropoli od 28 milijuna ljudi živjela sam anonimni život

Zagrebačka glumica o stanju u Šangaju: Samo da mi je doći doma - Index.hr

Drago mi je da sam nakon tri godine izbivanja došla doma. Međutim, puno se toga kod nas promijenilo, što zbog pandemije što zbog ovog besmislenog rata u Ukrajini… Kao da se krećemo, kako kaže Miroslav Radman, kroz neku ljepljivu masu koja nam otežava i usporava kretanje naprijed, više nego prije. Tako da, s ovom distancom života negdje drugdje, gdje je postojala lakoća življenja, doma intenzivno osjećam težinu življenja. Ipak, život u Kini, u potpuno drugoj kulturi, toliko različitoj od zapadne, bio je prilično izazovan. Zahtijevao je različite prilagodbe, kako u svakodnevnom tako i u profesionalnom životu. Sigurno da je takav proces utjecao na mene kao osobu u mnogim stvarima. Živjela sam anonimni, privilegirani život koji se odvijao polako, bez žurbe, dan po dan, pa to pokušavam primijeniti i ovdje, doma, iako nije sasvim lako. Apsurd je da mi je to pošlo za rukom u stranom gradu od 28 milijuna stanovnika, ali ne i u poznatoj sredini, u gradu od niti milijun stanovnika, kaže kazališna redateljica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti Suzana Nikolić. Express

 

25.03.2023. (19:00)

"Slomi nogu!"

Kazališno praznovjerje: Nevjerojatno koja sve “pravila protiv uroka” vrijede već stoljećima

Kazalište.hr

U kazalištu ima mnogo praznovjerja – razlikuju se od zemlje do zemlje, neki od tih “običaja” navodno vuku korijene iz drevne Grčke. Tako se svuda u kazališnom svijetu nerado spominje drama “Macbeth”. Shakespeareova tragedija – osobito je to uvriježeno u Britaniji – u kazalištima se spominje kao “škotska drama”, naslovni lik kao “škotski kralj”, a njegova žena kao “lady M”. Mnogi teatri nikada nisu ni postavili tu dramu zbog straha da će im donijeti nesreću. Od praizvedbe, kažu, ovu predstavu prate nevolje. Bilo je požara na pozornicama, smrtnih slučajeva, urušavanja scenografije, stradavali su i glumci i publika. Također, u kazalištima se nikada ne zviždi. Naime, nekoć su scenografije su bile teške te su se dizale i spuštale ručno, konopcima, a kao scenski radnici često su radili bivši mornari. Oni su bili naučili komunicirali zvižducima, a pogrešan zvižduk mogao je značiti pad teške kulise na nekoga tko slučajno prolazi pozornicom. Slobodna

04.02.2023. (19:00)

Neću reći da je nekada bilo bolje, ali sada jest gore

Voja Brajović: “Teatar je ono što te zalijepi za stolicu”

Voja Brajović bio je veliki zavodnik, a zgodni sin bi ga mogao nadmašiti - tportal

“Mislim da doživljaj koji kao glumac imam u susretu s običnim ljudima u Zagrebu, Zemunu, Novom Sadu, Beogradu i drugdje, mene čini sretnim što sam uopće živ i što sam radio i radim ovaj posao. I govorim to bez taštine: ljudi se obraduju meni i ja se obradujem njima i to stvara osjećaj da, uza sve strahote, nije sve baš tako crno. Sada sam snimao jedan, nadam se, zanimljiv film u Zagrebu, u režiji Ivone Juke, i ne mogu opisati tu vrstu radosti anonimnih ljudi s kojima sam se sretao na ulici, u prolazu. Ja sam bio sretan, ali sam bio sretan i zbog tih ljudi. To i jest neka nada. Kazalište ne postoji radi glumca, nego glumac postoji radi onih koji ga gledaju.”, kaže poznati srbijanski glumac Voja Brajović uoči sutrašnje predstave “Voz” u HNK Ivana p. Zajca u Rijeci. Novosti

28.07.2022. (10:00)

Prijetnja apstinencijom

Paolo Magelli: Muškarci stoljećima nude samo rat, vrijeme je da žene preuzmu

Redatelj Paolo Magelli u sklopu 68. Splitskog ljeta radi predstavu ‘LizistRATa’, kombinaciju tekstova četiriju autora – Aristofanove ‘Lizistrate’, Homerove ‘Ilijade’, antiratnih stihova Predraga Lucića i ‘Generala’ Mate Matišića. Koncept je nastajao godinu dana, a pokretač je bio rat u Ukrajini. Kako se navodi u najavnom tekstu, ‘’Rat i Mir. Žene i Muškarci. Seks i politika. Prate nas od jutra do neprospavanih noći – u krug. Otkad je Zeus na prevaru oteo (i silovao) lijepu i nevinu Europu. Magelli je rođen u Pratu 1947., a režirao je više od 150 predstava po cijelom svijetu. Od 80-ih godina njegove su ga režije u bivšoj Jugoslaviji i na Balkanu obilježile kao kontroverznu ličnost, a njegov se utjecaj proširio na scene Europe i Latinske Amerike. Kazalište u vrijeme interneta i diktature nekih snažnih medija ne može puno toga napraviti, ali može uspostaviti dijalog s inteligencijom jednog grada, prostora, rekao je, između ostaloga, ovaj veliki redatelj za Nacional.

06.05.2022. (19:00)

Tjeranje kulture na aparate

Pobuna umjetnika: Izlaze na ulice jer ih novi zakon baca u prekarijat

Neki umjetnici boje se da bi ih novi Zakon o kazalištima mogao pretvoriti u prekarne radnike, koji rade po projektima, što će im uzrokovati ekonomsku nesigurnost: neće, primjerice, moći dobiti kredit. Istodobno, vrlo je moguće da će članovi kazališnih ansambala, ali i samostalni umjetnici, izaći na ulicu, jer najavljuju prosvjede, smatrajući da ovakav Zakon, ako dođe u javnu raspravu pa nakon toga i u Sabor, degradira umjetnike, znači korak unazad od aktualnog zakona iz 2006. te je za njih neprihvatljiv. Nacional Kulturnjaci nisu zadovoljni ni Zakonom o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi. Kulturpunkt

01.04.2022. (00:00)

Ipak nismo 'cancelirali' Ruse

Braća Karamazovi – povratak Frljića: Briljantno zamišljen, režiran i odigran

Ujedno bio je to, nakon devet godina, povratak Olivera Frljića u hrvatski teatar – zadnji put je te 2013. godine, upravo u ZeKaEmu, režirao „Hamleta“ Williama Shakespearea. Zahvaljujući vrlo dobro „skrojenoj“, veoma uspješnoj dramatizaciji, koja iznad svega poštuje i slijedi „polifoniju punovrijednih glasova“ što književni teoretičar Mihail Bahtin smatra da je glavna osobina poetike Dostojevskoga. Naime, svi junaci ovog romana razlomljeni su unutar sebe, svaki lik na neki način čini svijet za sebe, a ujedno, gledamo ih iz različitih uglova, predstavljaju nam se iz više perspektiva, što je sve itekako izazovno za rad u teatru. Dostojevski portretira, istodobno, svu silu likova, ali i obrazlaže grandiozne ideje, Frljić ga u tome bespogovorno prati. Tipično Frljićev kazališni postupak kojim reagira i provocira aktualnu društvenu, imanentno političku scenu – ovaj put, naravno, ne može zaobići agresiju Rusije na Ukrajinu… Lupiga