Žele dekodirati jezik životinja - Monitor.hr
15.08.2022. (12:00)

Dr. Dolittle u nastajanju

Žele dekodirati jezik životinja

Organizacija Earth Species Project (ESP), osnovana u Kaliforniji prije pet godina, želi iskoristiti moć strojnog učenja za dekodiranje komunikacije u cijelom životinjskom carstvu. Iz organizacije veruju da će uspjeti dekodirati neljudsku komunikaciju pomoću umjetne inteligencije (AI) te najavljuju da će sve spoznaje i iskustva učiniti javno dostupnima. Smatra da će se tako zaštititi životinje. Naravno, ne zanima ih što govore samo psi, mačke ili papagaji. Inspirira ih i to kako je album sa snimkama pjesme kitova iz 1970. potaknuo pokret koji je doveo do zabrane komercijalnog kitolova. Lider


Slične vijesti

11.11. (14:00)

Da im netko pokaže tko je na vrhu hranidbenog lanca

Moguće rješenje za ekosustav: Neke invazivne vrste mogle bi nam završiti na tanjuru

Invazivne životinjske i biljne vrste često se nekontrolirano šire u svom “novom domu” i uzrokuju ogromne štete. No, ponegdje one završavaju na tanjuru. I to može biti jedan od načina zaštite okoliša. Primjer su divlje svinje u SAD-u, na koje je sezona lova otvorena cijele godine. Osim toga, one su nesumnjivo dobar izvor proteina. Šteta koju ove svinje nanose samim ekosustavima mnogo je teže izmjeriti. One jedu sjemenje drveća te jaja ptica i kornjača, a također oštećuju osjetljiva tla u potrazi za hranom i zagađuju potoke, jezera i rijeke svojim izmetom. Slične karakteristike štete na ekosustav imaju i crvene lavlje ribe iz južnog Pacifika i Indijskog oceana, koje se šire Karibima i Sredozemlju, ili kineski vinogradski puževi iz Azije. Kada jednom dođu na stanište kojem ne pripadaju, teško ih se riješiti. Mnogim ljudima očito je lakše suprotstaviti se invazivnoj vrsti ako je mogu jesti. DW

11.07. (13:00)

Lišeni doma

U Hrvatskoj svake godine ljudi napuste 10 tisuća životinja

Udruga Prijatelji životinja kampanju protiv napuštanja kućnih ljubimaca “Obitelj na more, a pas na ulicu?!” provodi od 2002., što govori o potrebi izmjene Zakona o zaštiti životinja, kažu iz udruge. No, unatoč iznesenom broju napuštenih životinja raste opća svijest građana da su životinje živa bića i da je napuštanje nedopustivo. U travnju ove godine na snagu je stupio Zakon kojim se propisuje zatvor za napuštanje životinja i zabrana držanja životinja zlostavljačima. Napuštanje životinja ima sve elemente kaznenog djela, a zatvorska kazna je opravdana za one koji napuste životinju, zaključuju. HRT

25.06. (19:00)

Bogme se dobro znaju sakriti

Svake godine znanstvenici otkriju oko 18.000 novih životinjskih i biljnih vrsta

U vremenu kada je više od 157.000 vrsta ugroženo prema IUCN-ovom Crvenom popisu, otkrića novih vrsta pružaju nadu i podsjećaju nas na važnost zaštite biološke raznolikosti. Svake godine znanstvenici otkriju tisuće novih organizama, a 2024. nije iznimka, prenosi Green Matters. Tako su ove godine, prema kosturu otkrili novu, dosad nepoznatu vrstu dinosaura, najveću ikad zabilježenu anakondu, novu vrstu aligatorskog guštera, dosad neviđenog jaguara u Arizoni, još zmijica i rakova… Green

09.05. (16:00)

Pričaju, pjevaju, a možda znaju i Morseovu abecedu

O čemu razgovaraju morski divovi? Znanstvenici na tragu da dešifriraju jezik kitova

Kitovi ulješure, vrsta s najvećim mozgom na planetu, poznati su po tome što u obiteljima u kojima žive imaju složene društvene strukture koje vjerojatno zahtijevaju sofisticirane načine komunikacije. Ovi veliki sisavci za komunikaciju koriste niz zvukova, nalik kodiranim porukama. Znanstvenici su otkrili kako ulješure u komunikaciji barataju nekom vrstom “fonetske abecede” ugrađene u svoje glasanje. To znači da mogu manipulirati ritmom, tempom, pa čak i dodavati dodatne zvukove kako bi stvorili varijacije unutar svoje komunikacije. Kakos u utvrdili znanstvenici, značenje pjeva kitova ne dolazi samo od pojedinačnih zvukova, nego je ključan slijed i stanke između njih. Iako nisu uspjeli dešifrirati jezik kitova ulješura, znanstvenici polažu nadu u buduća istraživanja jer im obrasci komunikacije ukazuju na kompleksnost “jezika” kojim se ovi veliki sisavci služe. Green

27.04. (22:00)

I oni su sudionici u prometu

Nova inicijativa u Brazilu koristi AI kako bi se smanjio broj sudara životinja s vozilima

Projekt nazvan I-Roadkill, koristi AI algoritam za identifikaciju životinja na cestama putem kamera. Osim upozorenja vozačima, sustav prikuplja podatke o lokacijama i vrstama ugroženih životinja, pomažući u zaštiti i razumijevanju migracijskih obrazaca. Pilot projekt pokazuje smanjenje sudara za 50%, a istraživači vjeruju da bi mogao spasiti tisuće životinja svake godine. (Svijet kulture)

26.04. (00:00)

Ako je kome trebala znanstvena potvrda

Novo istraživanje potvrdilo svijest među životinjama

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature sugerira da životinje, od hobotnica do pčela, možda dijele s ljudima svjesne doživljaje. Istraživanje je pokazalo da hobotnice mogu rješavati složene zagonetke i osjećati bol, dok su ponašanja poput tuge ili radosti uočena kod vrana, pasa i drugih životinja. Čak i insekti, kao što su pčele, pokazuju ponašanja koja impliciraju svjesne doživljaje. Ova saznanja postavljaju važna etička pitanja o zaštiti i dobrobiti životinja te potiču na promišljanje o načinu na koji postupamo s njima. (Geek.hr)

15.03. (09:00)

Članovi obitelji

Izglasana kazna zatvora za napuštanje kućnih ljubimaca i domaćih životinja

Onaj tko napusti domaću životinju, kućnog ljubimca, uzgojenu divlju životinju i drugu životinju koji bi trebao držati pod nadzorom kaznit će se kaznom zatvora do godinu dana. Ako je pak zbog napuštanja došlo do smrti životinje ili je napušten veći broj životinja, počinitelj će se kazniti zatvorom do dvije godine. Povijesna je to odluka za životinje i rezultat velikog angažmana udruge Prijatelji životinja, koja je još 2021. godine pokrenula peticiju sa zahtjevom da se čin napuštanja životinja tretira kaznom zatvora. Jutarnji

06.03. (18:00)

Koze, krave, ovce... za njih dijele novce

U općini kod Ludbrega dijele uskrsnice za – domaće životinje

Na području Općine Sveti Đurđ pokraj Ludbrega ove će godine krave, koze, kobile, krmače i ovce dobiti uskrsnice, nakon što su posljednjih gotovo deset godina dobivale božićnice. Vlasnici će životinja primiti 27 eura po kravi i konju, 20 po kozi, a 15 eura po ovci i krmači, a glavni je cilj podržati stočare budući da je nekoć cijelo ludbreško područje počivalo upravo na toj djelatnosti. Danas su, nažalost, mnoge staje prazne. “Cilj je spasiti što se spasiti može, pomoći bar malo farmerima da ne dignu ruke od stočarstva”, rekao je načelnik općine Josip Jany za RTL. Green

23.02. (20:00)

Tu su oduvijek, samo žive jako duboko

Nove vrste u Tihom oceanu: Stvorenja koja znanost još nije detektirala

Više od 100 novih vrsta otkriveno je na podvodnim grebenima nedaleko od obale Čilea. Tijekom ekspedicije, koju je organizirao Institut Schmidt Ocean, pronađene su nove vrste koralja, morskih spužvi, ježeva, amfipoda, jastoga, kao i neobične ribe i lignje. Ova čudesna bioraznolikost smjestila se na podvodnim grebenima Nazca i Salas y Gómez, koji se nalaze između Čilea i Uskršnjeg otoka. Vrste su otkrivene na dubini do 4500 metara, robotom za ronjenje na velikim dubinama. Budući da su ove podvodne planine ostaci ugašenih vulkana, pružaju idelane uvjete za opstanak vrsta jer su bogate hranjivim tvarima u obliku planktona, raznih trava i algi. Green

31.12.2023. (20:00)

Izdržite tih par dana, što reć...

Domaće životinje koje su najosjetljivije na buku petardi i druge pirotehnike

Stres kod životinja kojega uzrokuje bučna pirotehnika što može rezultirati paničnim ponašanjem, bijegom ili ozljedama životinja. Stres izazvan pirotehnikom može utjecati na proizvodnju mlijeka kod krava, smanjiti stopu nesivosti jaja kod peradi ili smanjiti prirast kod svinja. Najosjetljivije na buku od pirotehnike obično su konji, psi i svinje. Konji imaju iznimno razvijen sluh koji je osjetljiviji na niske frekvencije od ljudskog, što im omogućuje registriranje zvukova koji se javljaju iz okoline. Postoje primjeri gdje su konji doslovno uginuli od straha zbog buke koju stvara pirotehnika. Sluh kod pasa može biti četiri do pet puta jači od ljudskog. Iako svinje nisu toliko poznate po osjetljivosti na zvuk kao konji ili psi, jaka buka od pirotehnike može i kod njih izazvati stres. I druge životinje mogu reagirati, iako nisu toliko osjetljive. Agroklub