Život bez plastike može poboljšati zdravlje - Monitor.hr
29.07.2022. (18:00)

Nepoliesterski život

Život bez plastike može poboljšati zdravlje

Izbacivanje plastike iz svakodnevnog života nije samo bolje za zdravlje planete, već nam može pomoći i da mi sami budemo zdraviji. Njenim smanjenjem ćete smanjiti i emisije ugljika, toksičnost našeg zraka i voda, zaštititi naše divlje životinje, tlo i izvore hrane, a u isto vrijeme smanjiti ćete i svoju izloženost toksičnim kemikalijama koje se nalaze u plastičnim proizvodima za jednokratnu upotrebu. Osim toga, mnogi ljudi smatraju da recikliranjem spašavaju situaciju, no činjenica je i dalje da se većina plastike ne uspije reciklirati tako da se nemojte oslanjati toliko na to.  Green


Slične vijesti

19.09. (12:00)

Eko-revolucija u smočnici

Kineski znanstvenici stvorili novi biorazgradivi materijal miješanjem nanoceluloze i umjetnog polimera PBAT

Ovaj inovativni kompozit ujedinjuje najbolje osobine papira i plastike: iznimno je čvrst, rastezljiv, otporan na visoke temperature do 255 Celzijevih stupnjeva i znatno manje propušta plinove od čiste celuloze. Dodavanjem 40 posto umjetnog polimera postiže se savršena ravnoteža koja sprječava sušenje hrane u ambalaži. Iako se PBAT još uvijek dobiva iz fosilnih sirovina, cijeli je materijal biorazgradiv, što predstavlja veliku pobjedu za ekološko pakiranje i budućnost bez klasične plastike. Nenad Raos za Bug

18.09. (14:00)

Put popločen bocama

Plastični asfalt: Kako reciklirani otpad jača ceste protiv ljetnih vrućina

Građevinski inženjer Sahadat Hossain razvio je asfalt modificiran recikliranom plastikom koji uspješno prolazi testove na cestama u Teksasu. Korištenjem oko 4,5 tona plastike po kilometru traka, kolnik dobiva veću fleksibilnost i otpornost na ekstremne vrućine iznad 38 °C, čime se sprječava omekšavanje i pucanje. Iako preostaju izazovi poput osiguravanja stabilne zalihe sortirane plastike i dugoročnog praćenja ispuštanja mikroplastike, ova inovacija nudi trostruku korist: manje nagomilanog otpada, manju ovisnost o nafti i dugotrajnije ceste. Revija HAK

29.08. (16:00)

Javite sortirnicama

Znanstvenici razvili sustav koji plastični otpad pretvara u hranjive grickalice

Stručnjaci sa Sveučilišta Southern Illinois Carbondale, uz podršku NASA-e, osmislili su sustav koji PET ambalažu i poljoprivredni otpad pretvara u hranu. Procesom oksidativnog hidrotermalnog otapanja plastika se razgrađuje pomoću vode, kisika i tlaka, nakon čega genetski modificirani kvasci tekuće ostatke prerađuju u proteine, masti i vitamine. Konačna smjesa se obogaćuje aromama te se 3D printerom oblikuje u sigurne i ukusne proteinske kolačiće zvane µBites. Ova inovacija namijenjena je ublažavanju plastičnog otpada te osiguravanju hrane u zonama katastrofa, na svemirskim misijama ili u budućim kolonijama na Mjesecu i Marsu. Bug donosi pregled vijesti iz svijeta znanosti i tehnologije.

23.08. (14:00)

Ušla nam pod kožu, a malo i pod gušteraču

Mikroplastika u tijelu – tihi okidač za moderne bolesti?

Osim već poznate prisutnosti u moru i zraku, mikroplastika i nanoplastika pronađene su u stijenkama ljudskih krvnih žila i ugrušcima. Najnovija toksikološka istraživanja ukazuju na zabrinjavajuću korelaciju s bolestima koje su se dosad smatrale rezerviranima za stariju dob (HRT):

  • Rani dijabetes tipa 2: Sve pogoršanija izloženost povezuje se s pojavom metaboličkih poremećaja i dijabetesa kod mladih od 20 do 25 godina.
  • Alergije i imunološki sustav: Istraživanje IMPTOX na 1100 djece u Hrvatskoj potvrdilo je da izloženost česticama plastike povećava rizik od senzibilizacije i alergijskih reakcija.
  • Autoimune bolesti i kardiovaskularni rizik: Iako uzročna veza još nije u potpunosti dokazana, taloženje čestica u krvožilnom sustavu sumnjiči se za porast atipičnih karcinoma i vaskularnih oboljenja.
08.05. (00:00)

Mozak u celofanu

Imamo li zaista žličicu plastike u mozgu? Zapravo, vjerojatno ne

Američki ministar zdravstva RFK Jr. uznemirio je javnost tvrdnjom o “žlici plastike” u ljudskom mozgu, citirajući studiju iz 2025. koja bilježi dramatičan porast mikroplastike. Ipak, znanstvena zajednica poziva na oprez. Dok je studija tima Campen procijenila koncentraciju na 7 grama po mozgu, novije istraživanje iz Pekinga, koristeći strože protokole, izmjerilo je stostruko manju količinu – tek par zrna riže. Razlika proizlazi iz nesavršenih metoda detekcije koje često miješaju masnoće s plastikom. Iako je prisutnost mikroplastike neosporna, njezina točna količina i stvarni utjecaj na zdravlje još uvijek su predmet intenzivnog istraživanja, a ne gotova činjenica. IFL Science

02.05. (13:00)

I opet trava spašava

Plastika od konoplje: CBD kao rješenje za održivu ambalažu

Američki istraživači sa sveučilišta Purdue i Connecticut razvili su revolucionarnu termoplastiku od konoplje koja bi mogla zamijeniti PET ambalažu na bazi fosilnih goriva. Za razliku od dosadašnje biljne plastike, ovaj materijal na bazi CBD-a može se topiti, rastezati do 1600 % te podnijeti vrelu vodu bez oslobađanja štetnih tvari poput bisfenola-A. Iako trenutna proizvodnja CBD-a nije dovoljna za globalne potrebe, svestranost konoplje i njen uzgoj uz minimalnu količinu vode i pesticida nude poljoprivrednicima profitabilnu i ekološki prihvatljivu alternativu koja eliminira problem mikroplastike. Bug

31.03. (13:00)

A taman se sve počelo 3D printat...

Rat u Iranu: Od naftnih polja do vaših vrećica za smeće – poskupit će i plastika

Sukob u Iranu uzrokovao je skok cijene nafte za preko 40%, što izravno poskupljuje plastiku kao njezin ključni nusproizvod. Budući da se više od 99% plastike dobiva iz fosilnih goriva, stručnjaci najavljuju poskupljenje ambalaže, kućanskih potrepština i hrane u iduća dva do četiri mjeseca. Posebno su pogođeni polietilen i polipropilen, čija četvrtina svjetskog izvoza prolazi kroz nestabilni Hormuški tjesnac. Zbog nedostatka pristupačnih alternativa, potrošači će rast cijena osjetiti prvo na jednokratnim proizvodima, dok će se u autoindustriji efekti preliti unutar godinu dana. tportal

17.03. (09:00)

Smećar, a ne zločinac: Najplemenitije zanimanje 21. stoljeća

Kako bolje upravljanje otpadom može smanjiti globalno plastično zagađenje za 98%

Velik dio svjetskog plastičnog zagađenja nastaje u zemljama s lošim sustavima upravljanja otpadom. Iako stanovnici bogatih zemalja proizvode više plastičnog otpada po osobi, zahvaljujući učinkovitom prikupljanju i odlaganju njihov doprinos zagađenju je oko 100 puta manji. U mnogim siromašnijim državama otpad se često ne prikuplja ili završava na otvorenim odlagalištima, gdje lako dospijeva u okoliš ili se spaljuje. Procjene pokazuju da bi uvođenje sustava upravljanja otpadom kakav imaju bogate zemlje moglo smanjiti globalno plastično zagađenje za više od 98%. Najveći učinak donose ulaganja u osnovnu infrastrukturu poput prikupljanja otpada i kontroliranih odlagališta. Our World in Data

27.01. (18:00)

Svi smo u istoj juhi

Plastika ubija polako: zdravstvene štete mogle bi se udvostručiti do 2040.

Istraživanje objavljeno u Lancet Planetary Health upozorava da bi se globalne zdravstvene štete povezane s plastikom mogle više nego udvostručiti do 2040. Negativni učinci javljaju se u svim fazama životnog ciklusa plastike – od vađenja fosilnih goriva i proizvodnje do otpada. Najveći udio otpada na klimatske promjene (40%), zagađenje zraka (32%) i toksične kemikalije (27%). Reciklaža sama nije dovoljna: samo sustavna promjena i ograničenje proizvodnje plastike mogu značajno smanjiti zdravstene posljedice. HRT

25.01. (08:00)

Dobro, a kad to stiže u dućane?

Plastika koja se sama razgrađuje – uz pomoć kvasca

Američki znanstvenici razvili su biorazgradivi “živi” materijal u kojem kvasac (Saccharomyces cerevisiae) sudjeluje u razgradnji plastike. Polimer nastaje spajanjem sintetskog PEGDA-a i prirodnog proteina BSA, uz ugrađene genski modificirane kvaščeve gljivice. Njihovo djelovanje kontrolira se bakrovim ionima, koji inhibiraju razgradnju, i galaktozom, koja je pokreće. Materijal je stabilan tijekom uporabe, a po potrebi se potpuno razgradi, ostavljajući sirovine za novu proizvodnju. Nenad Raos za Bug