Znanstvenici otkrili trenutak kada mozak doslovno „padne“ u san - Monitor.hr
Danas (08:00)

I mozak sklopi oči prije nas

Znanstvenici otkrili trenutak kada mozak doslovno „padne“ u san

Nova studija britanskih znanstvenika pokazuje da zaspati nije postupan, nego nagao proces: mozak doživljava brzu promjenu aktivnosti otprilike 4,5 minute prije sna. Koristeći EEG i model s 47 moždanih parametara, istraživači su mogli s 95 % točnošću predvidjeti trenutak usnivanja, s pogreškom manjom od minute. Otkriće bi moglo pomoći u dijagnostici poremećaja spavanja, praćenju anestezije i razvoju tehnologija koje upozoravaju na pospanost, primjerice kod vozača. Science Alert, Index


Slične vijesti

21.10. (20:00)

Mozak na čekanju zbog preopterećenja sustava

Nagli porast kognitivnih teškoća među mladima u SAD-u

Velika američka studija pokazala je da se udio odraslih od 18 do 39 godina koji prijavljuju ozbiljne teškoće u koncentraciji, pamćenju ili donošenju odluka gotovo udvostručio u deset godina — s 5,1 % u 2013. na 9,7 % u 2023. Dok stariji od 70 bilježe blagi pad, “moždana magla” sve više pogađa mlađe, osobito one s nižim prihodima i obrazovanjem. Stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice za radnu produktivnost i zdravlje te ističu stres, digitalno preopterećenje, loš san i anksioznost kao glavne pokretače trenda. Bug

21.10. (20:00)

Mozak nije vino – ne stari bolje ako ga pustiš na miru

Kako očuvati bistar um: znanost otkriva da se kognitivna rezerva može graditi cijeli život

Održavanje mentalne oštrine u starosti itekako je moguće. Ključ je u razvijanju takozvane kognitivne rezerve – sposobnosti mozga da se odupre starenju i neurodegeneraciji. Ta se rezerva ne stvara samo obrazovanjem, već i kroz učenje novih vještina, društvenu interakciju i aktivnosti koje potiču razmišljanje, poput sviranja, jezika ili šaha. Najnovija istraživanja pokazuju da mozak ostaje plastičan i u poznijim godinama, a strukturirane mentalne vježbe mogu čak promijeniti moždanu aktivnost i usporiti kognitivni pad. Science Alert

12.10. (22:00)

Kad je mozak još bio u fazi testiranja verzije „ja 0.1“

Zašto ne pamtimo najranije djetinjstvo: nestabilna pohrana sjećanja

Dječja amnezija objašnjava zašto nitko ne pamti svoje prve korake ni pelene – mozak tada jednostavno nije imao stabilan „softver“ za dugoročno pamćenje. Freud je mislio da potiskujemo traume, no stvarni krivac je nezreo hipokampus koji usred neurološkog kaosa ne uspijeva trajno pohraniti podatke. Kako sazrijeva i usporava neurogeneza, mozak napokon može razlikovati kratke dojmove od trajnih zapisa. Uz to, bez razvijenog jezika nema ni priče o sebi – jer sjećanja ne postoje dok ih netko ne zna ispričati. Igor Berecki za Bug

07.10. (20:00)

Kad nepravda doslovno udara u glavu

Nejednakost u prihodima smanjuje ključne dijelove mozga

Veliko istraživanje objavljeno u Nature Mental Health pokazalo je da djeca koja odrastaju u društvima s većom ekonomskom nejednakošću imaju manji kortikalni volumen i slabije povezane moždane mreže, što utječe na pažnju, emocije i jezik. U studiji na više od 8.000 djece znanstvenici su otkrili da stres, nesigurnost i društvene usporedbe mijenjaju razvoj mozga, bez obzira na obiteljski prihod. Hrvatska se, s niskim Gini koeficijentom, zasad ubraja među jednakija i time – neurološki sretnija društva. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

06.10. (19:00)

Neka struje melodije za ljubav generacije

Mozak na dopaminu: znanost iza dobrih vibracija

Pozitivno razmišljanje nije samo samopomoćna mantra, nego stvarno mijenja mozak. Optimizam, zahvalnost i dobri odnosi potiču lučenje dopamina, serotonina, endorfina i oksitocina – hormona koji podižu raspoloženje, smiruju stres i jačaju emocionalnu otpornost. Redovito bilježenje zahvalnosti, meditacija, tjelovježba i sitna dobra djela dokazano povećavaju razinu sreće i smanjuju kortizol. Mozak se zahvaljujući neuroplastičnosti može “uvježbati” da bude optimističniji, pa čak i kronični pesimisti mogu doslovno promijeniti način na koji njihovo tijelo i um reagiraju na svijet. Psychology Today

22.09. (00:00)

Kad mozak nije star, nego samo zatrpan smećem

FTL1 – protein koji krade pamćenje i vraća ga kad ga utišaš

Istraživači sa Sveučilišta San Francisco otkrili su da se protein FTL1, koji regulira željezo u mozgu, s godinama nakuplja u hipokampusu i guši sinapse, što usporava učenje i pamćenje. Eksperimenti na miševima pokazali su da njegovo utišavanje ili uklanjanje vraća mladenačku plastičnost mozga – stari miševi učili su gotovo jednako dobro kao mladi. Iako su rezultati zasad ograničeni na životinje, otkriće otvara mogućnost budućih terapija koje bi usporile ili preokrenule kognitivno starenje. Još nema eliksira besmrtnosti, ali možda uskoro bude eliksira bistrine. Igor Berecki za Bug.

20.09. (10:00)

Dajte mi pivo, ali nemojte se iznenaditi ako posegnem za njim s rukom koju nemam

Moždane mape ruku ostaju aktivne godinama nakon amputacije, otvarajući vrata za naprednu neuroprotetiku

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature Neuroscience otkrilo je da moždane mape ruku ostaju netaknute i aktivne godinama nakon amputacije. Ovo otkriće opovrgava dosadašnju teoriju da mozak brzo “reorganizira” svoje kortikalne karte. Očuvanost tih mapa objašnjava fenomen fantomskog uda i otvara vrata razvoju preciznijih neuroproteza koje funkcioniraju s “zatvorenom neuralnom petljom”. Takvi sustavi bi omogućili pacijentima da ne samo kontroliraju umjetni ud mislima, već i da osjećaju povratne informacije, što bi moglo pomoći u smanjenju fantomske boli. Igor Berecki za Bug

31.08. (15:00)

Mozak je i dalje car

Singapurski HRM AI nadmašio ChatGPT u logičkom zaključivanju

Singapurska tvrtka Sapient Intelligence razvila je hijerarhijski model zaključivanja (HRM), umjetnu inteligenciju inspiriranu ljudskim mozgom, koja u logičkim zadacima nadmašuje najnaprednije jezične modele poput GPT-4. HRM koristi dva povezana modula – jedan za planiranje, drugi za brze izračune – i tehniku “iterativnog rafiniranja” umjesto klasičnog chain-of-thought pristupa. Trenirajući na samo 1000 primjera i sa 27 milijuna parametara, HRM je na ARC-AGI testu postigao 40 % točnosti, gotovo dvostruko više od LLM-ova. Potencijal primjene vidi se u medicini, robotici i klimatskim znanostima. Bug

25.08. (14:00)

Kad ti mozak oćelavi prije glave

Pandemija ubrzala starenje mozga, čak i bez zaraze

Novo istraživanje pokazalo je da je pandemija covida ubrzala starenje mozga prosječno za 5,5 mjeseci, čak i kod onih koji nikad nisu bili zaraženi. Najizraženiji učinak zabilježen je kod muškaraca, starijih i socijalno ugroženih. Analizom snimaka mozga prije i poslije pandemije znanstvenici su utvrdili da je izolacija, stres i neizvjesnost imali mjerljiv utjecaj na kognitivno zdravlje. Zaraženi ispitanici imali su dodatno slabije rezultate na testovima. Stručnjaci poručuju da promjene možda nisu trajne, ali pandemija jasno pokazuje koliko svakodnevno okruženje oblikuje naš mozak. Index

23.08. (20:00)

Znanost čita misli

Proboj BCI tehnologije vraća glas osobama s invaliditetom

Istraživači sa Sveučilišta Stanford razvili su brain-computer interface (BCI) uređaj koji misli pretvara u govor i tekst u stvarnom vremenu. Opisano u časopisu Cell, ovo revolucionarno otkriće omogućuje osobama koje su izgubile sposobnost govora, primjerice nakon moždanog udara, da ponovno komuniciraju. Uređaj koristi AI treniranu na neuronskim signalima zamišljenog govora, dekodirajući ih u foneme i zatim u rečenice, s uspješnošću od oko 74%. Za zaštitu privatnosti, uređaj se aktivira samo putem mentalne lozinke. Iako nudi nadu za pacijente “zarobljene” u vlastitom tijelu, autor izražava zabrinutost zbog potencijalne zloupotrebe tehnologije u distopijskim režimima. Milorad Milun za Novosti