Znanstvenici: Zbog većeg posuđa jedemo više

Veliki tanjur, veliki želudac

Znanstvenici: Zbog većeg posuđa jedemo više

Psiholog Brian Wansink brojnim je istraživanjima dokazao da nas golemo posuđe čini konzumentima većih porcija hrane. Uobičajeni promjer današnjeg tanjura za objedovanje 28 je centimetara, dok je 50-ih godina prošlog stoljeća bio 25 centimentara. Također, pokazalo se da je 1993. prosječna težina muffina iznosila 85 g, dok 20 godina kasnije nije rijetkost naći muffin težine 130 g. Ili, nekadašnja veličina pite od piletine s 210 g narasla je na 400 g. Večernji, Guardian

hrana porcija

Kad si na listi, ali te nitko ne zove na večeru

TasteAtlas: Hrvatska visoko, ali bez jela u top 100

Svjetska enciklopedija jela i okusa objavila listu: Italija ponovno vodi kao najbolja kuhinja, a paragvajska juha Vori-Vori proglašena je najboljim jelom svijeta. Srbija je 12., a Hrvatska 18. s prosječnom ocjenom 4.35; najbolje ocijenjena hrvatska jela uključuju zagorske mlince, pašku janjetinu i slavonski kulen. Ni jedno hrvatsko jelo nije ušlo u top 100 jela. Istra je među najboljim food regijama (29.), a od gradova su u top 100 ušli Split (74.) i Zagreb (87.). Više na stranici TasteAtlas… Index

domaća jela gastronomija hrana restorani TasteAtlas

U zdravom tijelu zdravi mirisi

Hrana koju jedemo utječe na naš tjelesni miris

Tjelesni miris nije samo stvar higijene nego i prehrane, koja mijenja sastav znoja, loja i kožnog mikrobioma. Češnjak paradoksalno poboljšava miris tijela (ali ne daha), dok crveno meso miris čini neugodnijim. Voće i povrće obogaćuju kožu karotenoidima, dajući joj zdraviju boju i privlačniji „sjaj“. Prehrana tako modulira naš „mirisni potpis“, dok genetika (MHC) određuje osnovu i podsvjesno usmjerava preferencije. Mirisi time postaju evolucijski signali zdravlja, homeostaze i kompatibilnosti, koje parfemi mogu prikriti, ali ne i potpuno nadjačati. Igor Berecki za Bug

hrana Igor Berecki miris

Vraća se više od bumeranga

Kobasice najčešće povučeni prehrambeni proizvod u Hrvatskoj zbog bakterija

Prema podacima Državnog inspektorata, kobasice su u posljednje tri godine najčešće povlačeni prehrambeni proizvodi u Hrvatskoj — čak 35 puta, najčešće zbog bakterija poput listerije i salmonele. Stručnjaci objašnjavaju da su fermentirane i sušene kobasice posebno rizične jer se proizvode od mljevenog mesa i često ne prolaze potpunu termičku obradu. Kontaminacija može nastati i zbog začina, aditiva ili loše higijene u procesu proizvodnje. Rizik postoji i kod industrijskih i domaćih proizvoda, a presudna je kontrola higijene i uvjeta proizvodnje. Velika škrtica za Jutarnji

hrana kobasice povlačenje hrane prehrambeni proizvodi Velika škrtica

Voda je majka

Topla voda učinkovitija od “svemirskog” uređaja za pranje pesticida

Istraživanje poljskih znanstvenika pokazalo je da novi uređaj za elektrolizu vode (EWD), koji kombinira ultrazvuk, UV svjetlo i reaktivne radikale za uklanjanje pesticida, nije učinkovitiji od običnog pranja. Usporedba s toplom, hladnom i deterdžentnom vodom pokazala je da tradicionalne metode jednako ili bolje uklanjaju pesticide poput DDT-a, malationa i fenitrotiona — i to u samo pola minute, dok EWD treba i do pola sata. Zaključak: skupi uređaji svemirskog imena su suvišni, jer obična topla voda i dalje pere pesticide najbolje. Nenad Raos za Bug

hrana Nenad Raos pesticidi

Dok mi bacamo, neki bi jeli

U Europi se godišnje baci 59 milijuna tona hrane, što je gubitak od 132 milijarde eura

Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT

bacanje hrane hrana

Čuva tajne, ali ne i svježinu

Aluminijska folija nije najbolji izbor za čuvanje hrane

Iako praktična, aluminijska folija nije sigurna za dugotrajno skladištenje hrane. Ne stvara hermetičko brtvljenje, što omogućuje ulazak zraka i razvoj bakterija poput stafilokoka i Bacillus cereusa. Također može kemijski reagirati s kiselom i slanom hranom, oslobađajući aluminij u jelo. Stručnjaci preporučuju korištenje hermetički zatvorenih posuda, brzo hlađenje hrane, označavanje datuma te pravilno podgrijavanje. Foliju koristite samo kratkoročno i nikako za vruću hranu. Ako sumnjate – bacite, a ne riskirajte trovanje. Index

aluminij aluminijska folija hrana

Kad junk food nije jedini zlikovac na tanjuru

Ne deblja ultraprerađena hrana sama po sebi, nego kalorije, tekstura i hiperukusnost

Znanstvena istraživanja pokazuju da ultra-prerađena hrana (UPF) nije nužno štetna sama po sebi, nego problem leži u visokoj energetskoj gustoći, hiperukusnosti i mekoj teksturi koja potiče prejedanje. Definicija UPF-ova je neprecizna pa u kategoriju upadaju i zdravi proizvodi poput integralnog kruha ili tofua. WHO i druge institucije ipak upozoravaju na rizik od pretilosti i bolesti. Stručnjaci naglašavaju važnost neurogastronomije i činjenicu da mozak može razviti ovisnost o hrani – ali i naučiti voljeti zdravije izbore. Index

debljanje hrana Nenad Jarić Dauenhauer prehrana prerađena hrana ultra-prerađena hrana

Kad baciš šniclu, dobiješ uragan gratis

Bacanje hrane u Hrvatskoj čini čak 76 % ukupnog otpada, dok kućanstva u EU sudjeluju s 53 %

Najčešće se bacaju ostaci kuhanih jela, kruh i voće. Hrana na odlagalištima stvara metan, plin 25 puta jači od CO₂, čime se generira oko 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo trećina proizvedene hrane nikad ne bude pojedena, iako bi mogla nahraniti milijardu ljudi. Stručnjaci ističu da klimatske promjene prijete žitaricama, ribama i sigurnosti hrane, dok se rješenja kriju u planskoj kupnji, odvojenom biootpadu i promjeni svijesti potrošača. HRT

bacanje hrane hrana klimatske promjene otpad

Kad sitost postane biznis-plan

Nestaje glad, nestaje i tržište: prehrambeni biznis pod pritiskom GLP-1 lijekova

GLP-1 lijekovi poput Ozempica i Wegovyja smanjuju apetit za 700 kalorija dnevno – ne snagom volje, već kemijom. Rezultat? Ljudi jedu manje, zdravije i racionalnije, a industrija junk fooda tone kao čips u jogurt. Trgovci i brendovi prilagođavaju se novim navikama manjeg unosa, većeg znanja i drugačijih očekivanja. U fokusu su solo-porcije, proteini i minimalistički dizajn. Europa zaostaje, ali sustiže. Hrana više nije utjeha, već alat za održavanje biokemijskog balansa. Tko se ne prilagodi – bit će pojeden. Igor Berecki za Bug

hrana Igor Berecki lijekovi za mršavljenje Ozempic prehrambena industrija prehrana

Normalno da mraviš kad ti je ionako sve fuj

GLP-1 lijekovi mijenjaju apetit – ali i okus: manje mesa, više brokule

Lijekovi poput Ozempica, Wegovyja i Mounjara ne djeluju samo na osjećaj gladi – mijenjaju i okus hrane. Pacijenti diljem svijeta, uključujući Hrvatsku, prijavljuju da im postaju odbojni meso, jaja, pržena i slatka hrana, dok rastu preferencije za voće i povrće. Znanstvenici vjeruju da GLP-1 agonisti utječu na mozak, okusne pupoljke i sustav nagrađivanja, smanjujući emocionalnu povezanost s hranom. Studije potvrđuju pad kalorijskog unosa i promjene u prehrambenom ponašanju – što bi mogao biti ključ njihove uspješnosti u mršavljenju. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.

hrana lijekovi za mršavljenje mršavljenje Nenad Jarić Dauenhauer Ozempic

Veliki tanjur, veliki želudac