Znanstveno razbijanje mita: Travom i nanočesticama protiv zagađenja tla - Monitor.hr
Jučer (12:00)

Tračak nade za nas zagađivače

Znanstveno razbijanje mita: Travom i nanočesticama protiv zagađenja tla

Nenad Raos kritizira medijsku upotrebu pojma „vječne kemikalije“, ističući da je riječ o organskim i anorganskim spojevima te da u prirodi ništa nije vječno pa tako ni zagađenje. Oporavak tla omogućen je fitoremedijacijom, što potkrepljuje istraživanje poljskih znanstvenika. Kombinacijom višegodišnjeg ljulja, koktela bakterija te nanočestica grafen-oksida i cink-oksida postignuto je uspješno uklanjanje ugljikovodika iz nafte. Nakon 90 dana sadržaj ukupnih ugljikovodika smanjen je za više od 70 %, dok je kancerogeni PAH smanjen za više od 56 %, pri čemu nanočestice ujedno potiču i rast trave. Bug


Slične vijesti

24.10. (15:00)

Prirodni čistači

U gorivu potopljenih ratnih brodova otkrivene bakterije koje razgrađuju naftu

U gorivu koje desetljećima istječe iz japanskih ratnih brodova u laguni Chuuk u Mikroneziji, znanstvenici su otkrili iznimno raznolike bakterijske zajednice. DNK analizom identificirano je više od 1500 vrsta mikroorganizama, među kojima su i bakterije iz skupina poznatih po razgradnji naftnih ugljikovodika. Iako tek predstoji ispitivanje njihove stvarne aktivnosti na terenu, ovo otkriće pruža nadu za razvoj novih ekoloških metoda čišćenja mora i sanaciju stotina potopljenih olupina iz Drugog svjetskog rata koje i dalje ugrožavaju pacifički ekosustav. tportal

10.10. (20:00)

Kako je friteza dobila turbo-pogon

Nanočestice nikla i silicija pojačavaju snagu i smanjuju potrošnju biodizela

 

Biodizel se dobiva transesterifikacijom biljnih ulja metanolom u metilne estere. Iako je ekološki prihvatljiviji od petrodizela i smanjuje emisije štetnih plinova, ima manju energijsku vrijednost i veću viskoznost. Turski su znanstvenici u smjesu s 20 % biodizela (WSOB20) dodali 100 ppm nanočestica NiO i SiO2. Dodatak ovih čestica poboljšava raspršivanje kapljica, dok nikal djeluje kao katalizator izgaranja. Rezultat je potpunije sagorijevanje:

  • Iskoristivost energije porasla je za 3,5 %
  • Potrošnja goriva pala je za 2,20 %
  • Znatno su smanjene emisije CO, ugljikovodika i dima

Jedini su nedostatci povećana emisija dušikovih oksida te potencijalna toksičnost nikla. Nenad Raos za Bug

02.04. (12:00)

Derrick-atna arhitektura

Tekući temelji: Nafta kao nevidljivi urbanist

Iako je arhitektonski diskurs često ignorira, nafta je stvarni projektant modernog svijeta. Ona ne pokreće samo automobile, već diktira prostornu logiku kroz mreže cjevovoda, rafinerija i luka koje redefiniraju pojam teritorija. Od „crnog grada“ Bakua do Houstona, ekstrakcija resursa oblikuje gradove bez jasnog plana, podređujući život logistici energije. Osim urbanizma, nafta prožima i samu materiju gradnje kroz plastiku, izolaciju i asfalt. Suvremena arhitektura, unatoč prividnoj lakoći, ostaje duboko ukopana u fosilna goriva, čineći zgrade neraskidivim dijelom globalne geopolitičke i ekološke mreže. Arch Daily

30.03. (09:00)

Puniš do čepa, plaćaš do očaja

Globalno tržište nafte ima dovoljno zaliha za pokrivanje deficita u idućih devet mjeseci

Trenutna situacija na Bliskom istoku, uz blokadu Hormuškog tjesnaca, uzrokovala je veći manjak nafte nego krize 1970-ih. Ipak, stručnjaci smatraju da nećemo gledati prazne autoceste jer je tržište danas otpornije. Iako je ponuda pala za 8 %, cijene nisu višestruko skočile kao nekada, a globalne rezerve (8,2 milijarde barela) pružaju sigurnost za idućih devet mjeseci. Dok Europa strahuje od stagflacije, Pakistan već štedi gorivo otkazivanjem sportskih događaja uživo. Ključ stabilnosti ostaje trajanje sukoba i brzina popravka oštećene infrastrukture. Index

14.03. (00:00)

Nafta i plin, to je sada 'in'

Što sve nastaje iz jednog barela nafte: 170 litara različitih derivata

Barel nafte standardna je mjera koja iznosi 159 litara sirove nafte. Tijekom prerade velike molekule nafte razbijaju se na manje, pa se volumen povećava i iz jednog barela nastaje oko 170 litara različitih proizvoda. Najveći dio čini benzin (oko 73 litre), zatim dizel (oko 40 litara) i kerozin (15,5 litara). Ostatak uključuje ukapljeni naftni plin, asfalt, petrokemijska ulja, koks i butan. Naftni derivati ne koriste se samo kao gorivo, nego i u brojnim proizvodima poput guma, kozmetike, sapuna, igračaka i leća. Revija HAK

11.01. (13:00)

To što se obogate, to je usput

Povratak globalnog policajca: američke intervencije više su stvar kontrole nego energije

Američka akcija u Venecueli ponovno je otvorila tezu o „ratovima za naftu“, dodatno potaknutu Trumpovom otvorenom retorikom. Ipak, povijesni primjeri Iraka, Kuvajta i Libije pokazuju da SAD rijetko izravno preuzima naftne resurse. Ključna korist nije vlasništvo nad naftom, nego kontrola političkog i sigurnosnog okvira u kojem se ona proizvodi i distribuira. I u Venecueli je primarni cilj oblikovanje energetskog i geopolitičkog poretka, dok je nafta sredstvo moći, a ne krajnji plijen. Index

06.01. (14:00)

Tko je kome uzeo pumpu?

Nafta, politika i optužbe: dugi američko-venecuelanski spor

Trumpova tvrdnja da je Venezuela “ukrala američku naftu” zanemaruje stoljeće složenih odnosa. Od otkrića golemih nalazišta 1922., venezuelanska je nafta bila temelj gospodarskog rasta, ali i stranog utjecaja, ponajprije američkog i europskog. Nacionalizacije, osnivanje OPEC-a i jačanje državne kontrole postupno su mijenjali odnos snaga. Chávez i Maduro dodatno su politizirali naftni sektor, što je uz pad cijena i sankcije dovelo do kolapsa proizvodnje. Danas SAD vidi priliku za povratak, ali uz visoke troškove i političke rizike. tportal

22.12.2025. (15:00)

Tankeri se igraju skrivača

Ruska “flota u sjeni”: krijumčarenje nafte između rizika i geopolitičkih napetosti

Tzv. “Flota u sjeni”, kojom Rusija, Iran i Venezuela zaobilaze zapadne sankcije, broji više od 900 plovila i uključuje stare tankere s nejasnim vlasništvom i lažnim zastavama. SAD i europske zemlje sve češće presreću i blokiraju takve brodove, dok Rusija povremeno stavlja vlastite zastave, eskalirajući rizik od vojnog sukoba. Incidenti s dronovima i presretanja pokazuju strateški interes Kremlja. Flota osigurava izvoz nafte prema Kini i Indiji, ali povećava opasnost od međunarodne napetosti, dok sankcije i nadzor nailaze na ograničenja u globalnom pomorskom prostoru. Guardian, Index

21.08.2025. (10:00)

Od vrećice do vijuge – plastika uvijek nađe put

Mikroplastika sve češće završava u ljudskom tijelu i mozgu

Mikroplastika, sveprisutna u hrani, vodi i zraku, sada se potvrđeno nakuplja i u ljudskom mozgu – prosječno sedam grama po osobi, pokazuje studija iz 2024. godine. Dok znanstvenici upozoravaju na moguće zdravstvene posljedice, industrija umanjuje rizike i ističe koristi plastike. Istodobno, pad potražnje za naftom zbog elektrifikacije prometa potiče energetske divove da se preorijentiraju na petrokemikalije. Saudi Aramco i BP već bilježe milijarde dolara prihoda od plastike, dok stručnjaci upozoravaju da je njezina “korisnost” sada postala i ozbiljan teret. tportal

24.04.2025. (22:00)

Kad Trump pokuša "pametno", rafinerije završe u sudoku modu

Zašto cijena nafte pada, a gorivo poskupljuje? Kockanje s carinama čini svoje

Unatoč pravoj poplavi (grandioznih) najava i obećanja, aktualnoj američkoj administraciji malo toga zasad polazi za rukom. Ako je vjerovati Bijeloj kući, sve je to dio kompleksnog master plana (i tek uvertira u veliku partiju peterodimenzionalnog šaha), no teško se oteti dojmu kako stvari baš i ne idu željenim tijekom. Jedna od rijetkih iznimki svakako su cijene energenata, koje se posljednjih tjedana i mjeseci, sukladno predizbornim obećanjima, doista kreću silaznom putanjom, i za to je, na ovaj ili onaj način, uvelike zaslužan upravo Donald Trump. Ostaje, dakako, pitanje, u kojoj su mjeri niže cijene fosilnih goriva posljedica promišljene politike, a koliko rezultat kaotičnih mjera na početku novog mandata, obilježenog dramatičnog rasprodajom na Wall Streetu koja se vrlo brzo prelila na financijska tržišta širom svijeta. Mario Gatara za Ekonomski lab