U gorivu potopljenih ratnih brodova otkrivene bakterije koje razgrađuju naftu - Monitor.hr
Subota (15:00)

Prirodni čistači

U gorivu potopljenih ratnih brodova otkrivene bakterije koje razgrađuju naftu

U gorivu koje desetljećima istječe iz japanskih ratnih brodova u laguni Chuuk u Mikroneziji, znanstvenici su otkrili iznimno raznolike bakterijske zajednice. DNK analizom identificirano je više od 1500 vrsta mikroorganizama, među kojima su i bakterije iz skupina poznatih po razgradnji naftnih ugljikovodika. Iako tek predstoji ispitivanje njihove stvarne aktivnosti na terenu, ovo otkriće pruža nadu za razvoj novih ekoloških metoda čišćenja mora i sanaciju stotina potopljenih olupina iz Drugog svjetskog rata koje i dalje ugrožavaju pacifički ekosustav. tportal


Slične vijesti

27.09. (09:00)

Bacillus anticorosius

Živi i samobnavljajući zaštitni sloj od bakterija kao inovativno rješenje protiv korozije

Izraelski istraživači razvili su inovativnu zaštitu od korozije pomoću živog, samobnavljajućeg sloja stvorenog sinergijom bakterije Bacillus subtilis i morskih bakterija roda Vibrio. Dok B. subtilis proizvodi ljepljivi biopolimer, bakterije Vibrio potiču njegovo djelovanje te taloženjem minerala stvaraju čvrstu, otpornu prevlaku nalik ljušturama školjkaša. Ova ekološki prihvatljiva metoda učinkovito štiti čelik od hrđanja u morskoj vodi bez potrebe za ponovnim premazivanjem. Nenad Raos za Bug

23.09. (00:00)

Još samo fali da medicina prizna rakiju

Znanstvenici istražuju bakrene terapije i imunološku ulogu bakra u borbi protiv otpornih bakterija

Bakar, drevni antiseptik korišten još u Starom Egiptu, ponovno privlači pozornost medicine zbog rastuće otpornosti bakterija na antibiotike. Istraživanja pokazuju da naš imunosni sustav koristi bakar kao kemijsko oružje u borbi protiv mikroba, dok bakterije pokušavaju razviti obrambene mehanizme poput ispumpavanja. Znanstvenici sada razvijaju nove terapije koje ojačavaju prirodno djelovanje bakra u tijelu bez opasnih toksičnih doza, otvarajući put učinkovitijem liječenju tvrdokornih infekcija. Igor Berecki za Bug

07.06. (15:00)

Otpad s potencijalom

Otpad od prerade pšenice mogao bi postati nova sirovina za antibiotike

Iako je bijelo brašno često na stupu srama zbog “golih kalorija” i manjka vitamina, nova znanstvena istraživanja otkrivaju i njezino drugo, ljekovito lice. Talijanski znanstvenici zaključuju da je pšenica prava riznica prirodnih antimikrobnih spojeva, posebice fenolnih kiselina poput para-kumarinske i ferulinske. Visoke koncentracije pšeničnih ekstrakata uspješno zaustavljaju rast opasnih bakterija kao što su Escherichia coli, Salmonella i Helicobacter pylori. Budući da se ovi spojevi nalaze u mekinjama i pljevi, jeftini nusproizvodi prerade pšenice mogli bi postati ključno oružje farmaceutske industrije u borbi protiv sve otpornijih bakterija. Nenad Raos za Bug

17.05. (18:00)

Neprijatelj mog neprijatelja je moj... lijek?

Bakteriofag: Prirodni neprijatelj patogenih bakterija kao alternativa antibioticima

Svjetska zdravstvena organizacija godinama upozorava da antibiotici polako gube bitku protiv smrtonosnih infekcija, zbog čega se znanost sve više okreće prirodnim neprijateljima patogena. Profesor Mladen Krajačić je za tportal spomenuo bakteriofage, u doba u kojem sve više bakterija postaje otporno na liječenje, ovi mikroskopski ‘lovci’ vraćaju se u fokus medicine kao jedan od najviše obećavajućih odgovora na jednu od najvećih zdravstvenih prijetnji 21. stoljeća. Pritom ne napadaju ljude, Krajačić ističe kako su ljudski životi već spašavani primjenom virusa u situacijama kada više nije bilo nikakvih izgleda uz primjenu antibiotika, iako takvo postupanje zasad nije odobreno europskom ni američkom legislativom i iznimno se odobrava samo onda kada se ni na koji drugi način ne može spasiti život pacijenta…

03.05. (15:00)

I njih treba prvo dobro nahraniti

Crijevne bakterije mogu potaknuti lučenje dopamina i motivirati nas za više kretanja

Dok mišići tijekom rada hrane bakterije laktatima, mikrobi uzvraćaju poboljšanjem metabolizma glukoze. Ipak, stručnjaci upozoravaju: mikrobiota je samo dio slagalice. Za pravi napredak i dalje su ključni adekvatan unos proteina i biljna vlakna, dok procesuirana hrana “sterilizira” crijeva i kvari sportske rezultate. Iako vježbanje gradi raznolik mikrobiom, zdrava prehrana ostaje temelj bez kojeg ni najbolji mikrobi ne mogu odraditi posao umjesto nas. HRT

18.02. (21:00)

Možda je pametnije da ostane zamrznuta

U rumunjskoj ledenoj špilji otkrivena 5000 godina stara bakterija otporna na antibiotike

U rumunjskoj ledenoj špilji Scărișoara Cave znanstvenici su otkrili 5000 godina star soj bakterije Psychrobacter SC65A.3 otporan na deset suvremenih antibiotika iz osam klasa. Istraživanje, objavljeno u Frontiers in Microbiology, pokazuje da se antimikrobna rezistencija razvijala prirodno i prije moderne medicine. Znanstvenici upozoravaju da bi otapanje leda moglo osloboditi drevne gene otpornosti, ali ističu i potencijal za razvoj novih antibiotika i biotehnoloških rješenja. Otkriće dodatno naglašava globalnu prijetnju antimikrobne rezistencije. HRT

08.12.2025. (14:00)

Nehotično smo pokušali nastaniti Mars

Tajanstvena bakterija iz čistih soba NASA-e

NASA je 2007. otkrila bakteriju Tersicoccus phoenicis u dvjema ultračistim sobama udaljenima 4.000 km. Tek je nova studija pokazala da bakterija ulazi u duboku hibernaciju nakon ekstremne dehidracije, zbog čega izgleda mrtvo i prolazi sve provjere sterilizacije. Nakon tjedan dana mirovanja, “oživjela” je tek uz određenu bjelančevinu. Jedna od tih soba služila je za pripreme landera Phoenix Mars, pa postoji mala mogućnost da je bakterija završila na Marsu – iako bi teško dugo preživjela. Moguće je i da je evoluirala specijalno za život u čistim sobama. Mreža

02.12.2025. (20:00)

Partnerstvo s kojim nema razlaza

Kako lijekovi reprogramiraju naš crijevni „firmware“

Estonska studija otkriva da crijevni mikrobiom funkcionira kao osjetljiv biokemijski sustav koji pamti sve lijekove koje uzmemo. Ne samo antibiotici, nego i PPI, antidepresivi, beta-blokatori, steroidi i drugi mogu trajno promijeniti sastav crijevne flore, što utječe na imunitet, metabolizam i učinkovitost terapija. Bakterije neke lijekove čak deaktiviraju prije nego djeluju. Budućnost ide prema personaliziranoj farmakologiji temeljenoj na analizi mikrobioma, dok se danas oporavak najviše može poduprijeti prehranom bogatom vlaknima i fermentiranim namirnicama. Igor Berecki za Bug

18.09.2025. (14:00)

Kad E. coli nije neprijatelj crijeva, nego spasitelj planeta

Bakterije stvaraju biorazgradivu plastiku

Japanski znanstvenici razvili su novi proces proizvodnje piridindikarboksilne kiseline (PDCA), sastojka za biorazgradivu plastiku. Uz pomoć genetski pojačane bakterije E. coli, postigli su sedam puta veći prinos i eliminirali toksični otpad u odnosu na stare metode. Proces još ima tehničkih i ekonomskih prepreka, no otvara put prema čišćoj i isplativijoj alternativi plastici na bazi nafte. Istraživanje pokazuje potencijal bakterija kao “tvornica” održivih materijala i korak je bliže smanjenju globalnog plastičnog zagađenja. Index

03.09.2025. (19:00)

Još malo pa će postati probiotici

Pretjerano korištenje tableta protiv bolova jača otpornost bakterija na antibiotike

U članku objavljenom u časopisu Nature Antimicrobials and Resistance, znanstvenici sa sveučilišta Južne Australije objavili su da paracetamol i ibuprofen “jačaju” antimikrobnu otpornost, koju su opisali kao “svjetsku prijetnju javnom zdravstvu”. Paracetamol ili ibuprofen, u slučajevima kada ih uzimaju pacijenti koje se liječi zbog bakterijskih infekcija poput Escherichije coli, izazivaju mutacije koje pomažu bakterijama da postanu “vrloa otporne” na antibiotike. Antibiotici su dugo bili ključni u borbi protiv zaraznih bolesti, no njihova prekomjerna uporaba i zloporaba su doveli do globalnog porasta bakterija otpornih na antibiotike, kažu… HRT