10 stvari koje radite svaki dan kako biste bili pametniji - Monitor.hr
29.02.2016. (15:03)

Svakoga dana ...

10 stvari koje radite svaki dan kako biste bili pametniji

Veliki dio inteligencije čini samopouzdanje i sreća, koju vrlo jednostavno možete potaknuti zapisujući sve što ste već ostvarili ili učinili. Također je dobro čitati, pa makar dnevne novine i igrati društvene igre, kao i naučiti neki strani jezik. N1


Slične vijesti

02.12.2025. (08:00)

Mozak mijenja brzine kao stari stojadin - samo što pred kraj nema šansu proći tehnički

Prekretnice za mozak se događaju u prosječnoj dobi od otprilike 9, 32, 66 i 83 godine

Svaka od tih dobnih skupina označava početak novog razdoblja razvoja, praćenog karakterističnim promjenama u strukturi mozga povezanim s dobi. Najdulja faza je odrasla dob, koja traje više od tri desetljeća. Prva prekretnica, oko devete godine, praćena je naglom promjenom kognitivnih sposobnosti, ali i povećanim rizikom od mentalnih poremećaja, kažu znanstvenici. Prije 32. godine promjenu karakterizira brza komunikacija kroz cijeli mozak, u kombinaciji s poboljšanim kognitivnim performansama. Nakon 66. nema većih strukturnih promjena, a zadnja faza uključuje fazu kasnog starenja. Točno vrijeme promjene varira i djelomično ovisi o kulturnim, povijesnim i društvenim čimbenicima. HRT

18.11.2025. (23:00)

Mozak radi i noćnu smjenu

Neurokemija sna: kako mozak odmara, sanja i nas „budi“

Spavanje nije pasivno; mozak prolazi kroz NREM i REM faze uz složenu neurokemiju. Homeostatski pritisak (adenozin), cirkadijalni sat (SCN i melatonin) i sustav budnosti (acetilkolin, dopamin, oreksin) koordiniraju uspavljivanje i budnost. Flip-flop prekidač VLPO neurona naglo pokreće san, dok REM donosi snove. Glimfatički sustav čisti mozak, kofein i kasna izloženost svjetlu remete ritam, a poremećaji mogu uzrokovati nesanicu ili paralizu sna. Svi mehanizmi zajedno održavaju ravnotežu između sna i budnosti. Igor Berecki za Bug

13.11.2025. (09:00)

I mozak sklopi oči prije nas

Znanstvenici otkrili trenutak kada mozak doslovno „padne“ u san

Nova studija britanskih znanstvenika pokazuje da zaspati nije postupan, nego nagao proces: mozak doživljava brzu promjenu aktivnosti otprilike 4,5 minute prije sna. Koristeći EEG i model s 47 moždanih parametara, istraživači su mogli s 95 % točnošću predvidjeti trenutak usnivanja, s pogreškom manjom od minute. Otkriće bi moglo pomoći u dijagnostici poremećaja spavanja, praćenju anestezije i razvoju tehnologija koje upozoravaju na pospanost, primjerice kod vozača. Science Alert, Index

21.10.2025. (22:00)

Mozak na čekanju zbog preopterećenja sustava

Nagli porast kognitivnih teškoća među mladima u SAD-u

Velika američka studija pokazala je da se udio odraslih od 18 do 39 godina koji prijavljuju ozbiljne teškoće u koncentraciji, pamćenju ili donošenju odluka gotovo udvostručio u deset godina — s 5,1 % u 2013. na 9,7 % u 2023. Dok stariji od 70 bilježe blagi pad, “moždana magla” sve više pogađa mlađe, osobito one s nižim prihodima i obrazovanjem. Stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice za radnu produktivnost i zdravlje te ističu stres, digitalno preopterećenje, loš san i anksioznost kao glavne pokretače trenda. Bug

21.10.2025. (20:00)

Mozak nije vino – ne stari bolje ako ga pustiš na miru

Kako očuvati bistar um: znanost otkriva da se kognitivna rezerva može graditi cijeli život

Održavanje mentalne oštrine u starosti itekako je moguće. Ključ je u razvijanju takozvane kognitivne rezerve – sposobnosti mozga da se odupre starenju i neurodegeneraciji. Ta se rezerva ne stvara samo obrazovanjem, već i kroz učenje novih vještina, društvenu interakciju i aktivnosti koje potiču razmišljanje, poput sviranja, jezika ili šaha. Najnovija istraživanja pokazuju da mozak ostaje plastičan i u poznijim godinama, a strukturirane mentalne vježbe mogu čak promijeniti moždanu aktivnost i usporiti kognitivni pad. Science Alert

12.10.2025. (22:00)

Kad je mozak još bio u fazi testiranja verzije „ja 0.1“

Zašto ne pamtimo najranije djetinjstvo: nestabilna pohrana sjećanja

Dječja amnezija objašnjava zašto nitko ne pamti svoje prve korake ni pelene – mozak tada jednostavno nije imao stabilan „softver“ za dugoročno pamćenje. Freud je mislio da potiskujemo traume, no stvarni krivac je nezreo hipokampus koji usred neurološkog kaosa ne uspijeva trajno pohraniti podatke. Kako sazrijeva i usporava neurogeneza, mozak napokon može razlikovati kratke dojmove od trajnih zapisa. Uz to, bez razvijenog jezika nema ni priče o sebi – jer sjećanja ne postoje dok ih netko ne zna ispričati. Igor Berecki za Bug

07.10.2025. (20:00)

Kad nepravda doslovno udara u glavu

Nejednakost u prihodima smanjuje ključne dijelove mozga

Veliko istraživanje objavljeno u Nature Mental Health pokazalo je da djeca koja odrastaju u društvima s većom ekonomskom nejednakošću imaju manji kortikalni volumen i slabije povezane moždane mreže, što utječe na pažnju, emocije i jezik. U studiji na više od 8.000 djece znanstvenici su otkrili da stres, nesigurnost i društvene usporedbe mijenjaju razvoj mozga, bez obzira na obiteljski prihod. Hrvatska se, s niskim Gini koeficijentom, zasad ubraja među jednakija i time – neurološki sretnija društva. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

06.10.2025. (19:00)

Neka struje melodije za ljubav generacije

Mozak na dopaminu: znanost iza dobrih vibracija

Pozitivno razmišljanje nije samo samopomoćna mantra, nego stvarno mijenja mozak. Optimizam, zahvalnost i dobri odnosi potiču lučenje dopamina, serotonina, endorfina i oksitocina – hormona koji podižu raspoloženje, smiruju stres i jačaju emocionalnu otpornost. Redovito bilježenje zahvalnosti, meditacija, tjelovježba i sitna dobra djela dokazano povećavaju razinu sreće i smanjuju kortizol. Mozak se zahvaljujući neuroplastičnosti može “uvježbati” da bude optimističniji, pa čak i kronični pesimisti mogu doslovno promijeniti način na koji njihovo tijelo i um reagiraju na svijet. Psychology Today

22.09.2025. (00:00)

Kad mozak nije star, nego samo zatrpan smećem

FTL1 – protein koji krade pamćenje i vraća ga kad ga utišaš

Istraživači sa Sveučilišta San Francisco otkrili su da se protein FTL1, koji regulira željezo u mozgu, s godinama nakuplja u hipokampusu i guši sinapse, što usporava učenje i pamćenje. Eksperimenti na miševima pokazali su da njegovo utišavanje ili uklanjanje vraća mladenačku plastičnost mozga – stari miševi učili su gotovo jednako dobro kao mladi. Iako su rezultati zasad ograničeni na životinje, otkriće otvara mogućnost budućih terapija koje bi usporile ili preokrenule kognitivno starenje. Još nema eliksira besmrtnosti, ali možda uskoro bude eliksira bistrine. Igor Berecki za Bug.