17 milijuna kuna za proučavanje klimatskih promjena

Država je osigurala 17 milijuna kuna za proučavanje klimatskih promjena, za koje će moći aplicirati visoka učilišta, javni znanstvenu instituti i znanstveni instituti, a natječaj će biti raspisan u prosincu.

„Siguran sam da naša znanstvena zajednica ima kapaciteta, kvalitetnih znanstvenika, ideja i potrebnih resursa koje bi rado usmjerili na znanstveno-istraživačke projekte iz područja klimatskih promjena, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. A sad će imati na raspolaganju i potrebna sredstva jer smo po prvi puta osigurali 17 milijuna kuna za financiranje projekata kroz koje će naši znanstvenici dolaziti do ideja kako povećati kvalitetu života građana, omogućiti još bolju zaštitu okoliša i adekvatno se boriti s posljedicama klimatskih promjena i sprečavati daljnje“, rekao je ministar Zmajlović povodom pokretanja Programa poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena za razdoblje od 2015. do 2016.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) koordiniralo je izradu Programa u kojoj su sudjelovali Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), Hrvatska zaklada za znanost (HZZ) i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Objava javnog natječaja za dodjelu sredstava iz programa planirana je za prosinac, a raspisat će ga Hrvatska zaklada za znanost. Na natječaj će se moći javiti visoka učilišta, javni znanstvenu instituti i znanstveni instituti te druge pravne osobe koje obavljaju znanstvenu djelatnost.

Kroz Program će se financirati projekti vrijedni od 500.000 do 2 milijuna kuna koji mogu trajati do dvije godine. Sredstva za financiranje Programa osigurana su u FZOEU-u od prodaje emisijskih jedinica. Kriteriji za vrednovanje projektnih prijedloga temeljit će se na kompetitivnosti, inovativnosti te doprinosa predloženog istraživanja i mogućnosti primjene rezultata u javnom ili gospodarskom sektoru.

Provedbom Programa očekuju se izrade procjena učinaka posljedica klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, poljoprivredu, šumarstvo, vodne resurse i bioraznolikost. Tražit će se i prijedlozi inovacija za povećanje energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i smanjenja štetnih emisija. Očekuju se i ideje kako bolje predvidjeti, prevenirati i ublažiti posljedice suša, poplava i šumskih požara koji su posljedice klimatskih promjena. Programom se okolišne politike smanjivanja emisija CO2 povezuju s razvojem ‘zelenih’ tehnologija preko znanstvenih projekata što je praksa najrazvijenijih članica EU.

klimatske promjene

Ako i padne snijeg, pošteno će napadati

Klimatske promjene više nisu teorija, nego vremenska prognoza

Prema izvješću inicijative World Weather Attribution za 2025., klimatske promjene učinile su ekstremne vremenske događaje češćima i snažnijima. Zabilježeno je 157 ekstremnih događaja, uključujući poplave, toplinske valove, oluje i požare. Od 22 detaljno analizirana slučaja, njih 17 bilo je jasnije povezano s globalnim zatopljenjem. WWA upozorava da milijuni ljudi već dosežu granice prilagodbe, dok rizici klimatskih promjena postaju sve manje apstraktni, a sve više svakodnevna realnost. HRT

ekstremne vremenske prilike klimatske promjene vrijeme

Smanjite taj beton, pliz

Zeleni urbanizam kao odgovor na klimatske ekstreme u gradovima

Gradovi se sve češće suočavaju s ekstremnim vremenskim uvjetima – od toplinskih valova i urbanih toplinskih otoka do bujičnih poplava koje opterećuju zastarjelu infrastrukturu. Uz činjenicu da već 55% svjetskog stanovništva živi u urbanim područjima, a do 2050. taj udio raste na gotovo 70%, potreba za prilagodbom postaje ključna. U HTV-ovoj emisiji Zelena linija istaknuli su zelenu infrastrukturu i modularnu, održivu gradnju kao rješenja za otpornije i zdravije gradove. HRT

ekstremne vrućine klimatske promjene

Skijanje samo na razglednicama

Do kraja stoljeća Alpe će izgubiti 97 posto ledenjaka

Samo bi oko 110 od današnjih 3.200 alpskih ledenjaka preživjelo. Globalno bi pri zagrijavanju od 2,7 °C nestalo 79 posto ledenjaka, a pri 4 °C čak 91 posto. Iako ni ambiciozniji ciljevi ne spašavaju većinu alpskog leda, snažno smanjenje emisija može usporiti nestanak i očuvati desetke tisuća ledenjaka diljem svijeta. Gospodarstvo će se, dakle, morati suočiti s tim promjenama. A čak i mali ledenjaci osiguravaju vodu nizvodno’ za vegetaciju i naselja. I to će se promijeniti, rekao je za POLITICO Lander Van Tricht, glavni autor studije ETH Zurich. tportal

Alpe klimatske promjene ledenjaci

Čekaj malo, jesmo li ovo mi uspjeli... biti dobri?

Nije sve tako sivo: 2025. ima i svijetlih točaka u globalnoj ekologiji

Obnovljivi izvori energije prvi put nadmašili ugljen, oceani i šume dobivaju veću zaštitu, a Međunarodni sud pravde otvara put tužbama zbog klimatskih promjena. Zelene morske kornjače i tigrovi bilježe oporavak, autohtoni narodi dobivaju formalnu ulogu u očuvanju planeta, a lososi se vraćaju na rijeku Klamath. Iako izazovi ostaju, godine tihi proboji pokazuju da akcije i ulaganja daju opipljive rezultate. BBC, Index

klima klimatske promjene obnovljivi izvori energije

Hrvatska ulaže samo polovicu potrebnog iznosa u zaštitu od klimatskih promjena

klimatske promjene

I da se ne grijemo na drva

Güttler: Ako bismo brže elektrificirali vozila, povećali bismo kvalitetu zraka

Ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler upozorava da su sezonske prognoze i dalje najslabija karika meteorologije, osobito kod oborina, dok je globalno zagrijavanje stabilan i ubrzan proces. Hrvatska, kao dio Sredozemlja, bilježi snažnije zatopljenje, pad ljetnih oborina, veći rizik od požara i porast razine mora. Prag od 1,5 °C globalnog zagrijavanja uskoro će biti trajno prijeđen. Istodobno, Hrvatska bilježi snažan rast obnovljivih izvora, ali promet ostaje ključni klimatski problem. Index

DHMZ električna vozila električni automobili Ivan Güttler klimatske promjene kvaliteta zraka meteorologija vremenska prognoza zagađenje zraka

Manje papira, više dozvola - klima nek se strpi

Bruxelles popušta s papirologijom, ali ne i s klimom

Europska komisija predstavila je „ekološki omnibus“, paket od šest prijedloga za pojednostavljenje okolišnih propisa uz zadržavanje ambicioznih klimatskih ciljeva. Cilj je ubrzati dozvole, smanjiti izvještavanje i administrativni teret za industriju i poljoprivredu te uštedjeti do 37,5 mlrd. eura godišnje do 2029. godine. Mijenjaju se pravila o industrijskim emisijama, procjenama utjecaja na okoliš, kružnom gospodarstvu i geoprostornim podacima, uključujući ukidanje SCIP baze. Bruxelles poručuje: zelena agenda ostaje, ali s manje birokracije. Lider

birokracija klimatske promjene

Da više ne griješ ulicu

Što vlasnici domova mogu očekivati od socijalnog klimatskog plana

Socijalni plan za klimatsku politiku (2026.–2032.) donosi 1,68 mlrd. eura za ublažavanje učinaka ETS2 i energetsku obnovu domova, s naglaskom na ranjiva kućanstva. Za stambeni sektor predviđeno je 658 mil. eura, uključujući obnovu 5.000 obiteljskih kuća, 232 višestambene zgrade na potpomognutim područjima i jačanje socijalnog stanovanja. Mjere obuhvaćaju izolaciju, novu stolariju i učinkovitije sustave grijanja, uz mogućnost potpune potpore za najsiromašnije. Uspjeh ovisi o jasnim kriterijima, kvalitetnim standardima, transparentnosti i zaštiti najmoprimaca od poskupljenja. Zgradonačelnik

klimatske promjene socijalni plan za klimatsku politiku

Kako smo od “slijetanja na Mjesec” došli do “spuštanja na ugljen”

Desetljeće Pariškog sporazuma: između ciljeva i stvarnosti

Deset godina nakon Pariškog sporazuma svijet je na 1,5 °C i još daleko od ciljeva. Iako su nacionalni planovi postali ambiciozniji, provedba kasni zbog fosilnog lobija, političkih kriza i društvenih otpora. Pandemija, ruska agresija na Ukrajinu i povratak realpolitike usporili su tranziciju, a dezinformacije dodatno zakomplicirale javnu percepciju. Ipak, globalne emisije rastu sporije nego što se 2015. predviđalo, a pojedine zemlje, poput Kine, bilježe stabilizaciju. Procjene zatopljenja smanjene su s gotovo 4 °C na oko 2,3–2,5 °C — još uvijek nedovoljno, ali značajan pomak. H-alter

klimatske promjene Pariški klimatski sporazum

Kad ti dvorište postane uvala, a čestica pomorsko dobro

Stoljeće mjerenja otkriva: sjeverni Jadran polako tone pod vlastito more

Bakarski mareograf, najstariji analogni na Sredozemlju, već gotovo stoljeće bilježi stalni porast razine mora. Podaci pokazuju ubrzanje – s 3 mm godišnje na gotovo 6 mm prošle godine – što znači mogućih 25 cm rasta do 2050. Geološka istraživanja potkapina potvrđuju dugoročni trend podizanja mora. Posljedice uključuju sve češće plavljenje obale te nužnost prilagodbe infrastrukture i planiranja u obalnim gradovima sjevernog Jadrana. HRT

klimatske promjene more porast razine mora